Sat Sudnjeg dana u \u010detvrtak je otkucao\u00a0100 sekundi do pono\u0107i simboliziraju\u0107i najve\u0107u razinu pogibelji\u00a0za \u010dovje\u010danstvo od njegova pokretanja 1947. zbog prijetnji koje predstavljaju klimatske promjene i rastu\u0107a nuklearna utrka. <\/p>\n\n\n\n
Sat Sudnjeg dana, hipotetski sat<\/strong> koji mjeri koliko nas dijeli od apokalipse, osmislili su znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n Odluku o vremenu koje pokazuje sat Sudnjeg\u00a0dana donosi\u00a0tim znanstvenika me\u0111u kojima je i 13 dobitnika Nobelove nagrade.<\/p>\n\n\n\n Razina pogibelji utvr\u0111uje se analizom podataka koji se prote\u017eu od onih o informati\u010dkom ratovanju do opasnih tehnologija poput krivotvorenih video i zvu\u010dnih zapisa ili stupnja militarizacije svemira i razvoja hipersoni\u010dnog oru\u017eja.<\/p>\n\n\n\n “Pokazujemo koliko je svijet blizu katastrofi u sekundama – ne u satima ili \u010dak i minutama<\/em>“, kazala je\u00a0Rachel Bronson, predsjednica\u00a0dru\u0161tva atomskih znanstvenika objavljuju\u0107i promjenu.<\/p>\n\n\n\n Sat je 1947. bio postavljen na sedam minuta do pono\u0107i, a dosad najkriti\u010dnije godine kada je otkucavao dvije minute do pono\u0107i bile su\u00a02018. i\u00a02019. zbog neuspjeha u borbi protiv klimatskih promjena i nuklearne utrke te\u00a01953. zbog ameri\u010dkih i ruskih nuklearnih pokusa.<\/p>\n\n\n\n Najsigurnija godina bila je nakon kraja hladnog rata 1991. kada je pokazivao 17 minuta do pono\u0107i.<\/p>\n\n\n\n Znanstvenica Sharon Squassoni ka\u017ee da se, \u0161to se ti\u010de utrke u nuklearnom naoru\u017eavanju, ukidaju mehanizmi njegove kontrole koji su proteklih vi\u0161e od pola stolje\u0107a pomagali spre\u010davanju katastrofe i mogli bi posve nestati do idu\u0107e godine.<\/p>\n\n\n\n To uklju\u010duje pro\u0161logodi\u0161nje otkazivanje sporazuma o kontroli nuklearnog oru\u017eja srednjeg dometa (INF) \u0161to je otvorilo prostor SAD-u i Rusiji da zapo\u010dnu trku u razvoju do tada zabranjenog oru\u017eja. SAD je natuknuo da ne\u0107e produljiti ni Novi START, sporazum o uni\u0161tavanju zaliha oru\u017eja potpisan 2010.<\/p>\n\n\n\n “Ove bismo godine mogli svjedo\u010diti ne samo potpunoj propasti iranskog nuklearnog dogovora<\/em>“, dodaje Squassoni, stru\u010dnjakinja za nuklearno oru\u017eje, jer se Teheran hvali naporima na oboga\u0107ivanju urana.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d po\u010detnim nadama da \u0107e neobi\u010dni pristup ameri\u010dkog predsjednika Donalda Trumpa Sjevernoj Koreji uroditi plodom nikakav stvarni napredak nije postignut, ka\u017ee Squassoni, a Pjongjang umjesto toga obvezao se da nastavi sa razvojem strate\u0161kog oru\u017eja.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se borbe protiv klimatskih promjena ti\u010de dva velika samita UN-a nisu rezultirala dogovorima o poduzimanju stvarno potrebnih mjera za dugoro\u010dno ograni\u010davanje zagrijavanja zacrtano Pari\u0161kim sporazumom \u0161to je prema znanstvenicima potrebno za spre\u010davanje katastrofe.<\/p>\n\n\n\n U\u010dinci su ve\u0107 vidljivi u rekordnim toplinskim valovima i poplavama u Indiji u 2019. i po\u017earima od Arktika do Australije.<\/p>\n\n\n\n “Ako \u010dovje\u010danstvo gurne klimu u suprotnom smjeru od ledenog doba”, znanstvenik iz \u0161tokholmskog instututa za okoli\u0161 Sivan Kartha ka\u017ee da “nemamo razloga biti uvjereni da \u0107e u takvom svijetu mo\u0107i \u017eivjeti ljudska civilizacija”.<\/p>\n\n\n\n Kampanje dezinformiranja i la\u017ene vijesti koje su potaknuli fabricirani video zapisi sna\u017ena su prijetnja dru\u0161tvenoj sigurnosti, a rast oru\u017eja koji po\u010diva na umjetnoj inteligenciji poput dronova koji napadaju ciljeve bez ljudskog nadzora stvaraju neizvjesnost.<\/p>\n\n\n\n Rusija je u me\u0111uvremenu objavila stvaranje nove hipersoni\u010dne rakete a SAD testira vlastito oru\u017eje koje zna\u010dajno ograni\u010dava vrijeme za odgovor napadnutih zemalja.<\/p>\n\n\n\n Svemir, dugo vremena podru\u010dje me\u0111unarodne suradnje, sve vi\u0161e postaje militariziran\u00a0testiranjem projektila i laserskog oru\u017eja a SAD je stvorio novi rod vojske – svemirske snage.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sat Sudnjeg dana u \u010detvrtak je otkucao\u00a0100 sekundi do pono\u0107i simboliziraju\u0107i najve\u0107u razinu pogibelji\u00a0za \u010dovje\u010danstvo od njegova pokretanja 1947. zbog prijetnji koje predstavljaju klimatske promjene i rastu\u0107a nuklearna utrka. Sat Sudnjeg dana, hipotetski sat koji mjeri koliko nas dijeli od apokalipse, osmislili su znanstvenici. Odluku o vremenu koje pokazuje sat Sudnjeg\u00a0dana donosi\u00a0tim znanstvenika me\u0111u kojima […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050155,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[20961,21390,17217,21389],"class_list":["post-21050154","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-covjecanstvo","tag-pogibelj","tag-sat","tag-sat-sudnjeg-dana"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050154","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050154"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050154\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050155"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050154"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050154"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050154"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}