Multidisciplinarni tim znanstvenika s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) razvio je potpuno novi protokol za fluorescentno obilje\u017eavanje proteina koji se temelji na neuobi\u010dajenoj fotokemijskoj reaktivnosti, a ta inovacija ima veliki potencijal komercijalizacije u suradnji s farmaceutskim i drugim tvrtkama.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n
Da je rije\u010d o neuobi\u010dajenom i va\u017enom protokolu visoke primjenjivosti potvr\u0111uje i patentna prijava u Europi i SAD-u te objava dijela istra\u017eivanja u uglednom znanstvenom \u010dasopisu Ameri\u010dkog kemijskog dru\u0161tva “ACS Applied Materials & Interfaces” (IF = 8,456), priop\u0107io je u petak Ured za odnose s javno\u0161\u0107u IRB-a u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
Kako je istaknuto, ti sjajni rezultati uspje\u0161an su ishod sinergije eksperimentalnih i teorijskih istra\u017eivanja hrvatskih znanstvenika u podru\u010dju organske sinteze, fotokemije i biologije te suradnje s profesorima Cornelijom Bohne i Peterom Wanom sa Sveu\u010dili\u0161ta Victoria u Kanadi.<\/p>\n\n\n\n
“Ru\u0111erov” tim kemi\u010dara, koji uklju\u010duje Katarinu Zlati\u0107, dr. Ivanu Antol i dr. Nikolu Basari\u0107a iz Zavoda za organsku kemiju i biokemiju, te biologa dr. Lidiju Uzelac, dr. Ana-Mateu Mikecin Dra\u017ei\u0107 i dr. Marijetu Kralj iz Zavoda za molekularnu medicinu IRB-a intenzivno radi na ovim istra\u017eivanjima posljednjih deset godina.<\/p>\n\n\n\n
Za novi su protokol znanstvenici ve\u0107 podnijeli patentnu prijavu, a nadaju se da \u0107e ostvariti partnerstvo s farmaceutskim tvrtkama kao i tvrtkama zainteresiranima za primjenu fluorescentnih tehnologija u biologiji te malim i srednjim poduze\u0107ima kako bi uspje\u0161no komercijalizirali svoj izum.<\/p>\n\n\n\n
”Na\u0161 tim je tijekom zadnje \u010detiri godine u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) marljivo radio na razvoju novih potencijalnih lijekova za fototerapiju karcinoma. Ono \u0161to je posebno zanimljivo kod novoga protokola jest da se ne temelji na ‘fotosenzibilizaciji’ i nastajanju reaktivnog singletnog kisika, koji je trenutno glavni mehanizam fotokemijskog lije\u010denja karcinoma koji se primjenjuje u klinici”, rekao je Nikola Basari\u0107.<\/p>\n\n\n\n
“Nova metoda se temelji na fotokemijskoj pretvorbi ne\u0161kodljivog bojila u vrlo reaktivni spoj ‘kinon-metid’. Karakteristi\u010dno za ovaj spoj \u2013 ‘kinon-metid’ je da reagira s razli\u010ditim unutarstani\u010dnim molekulama i odgovoran je za stani\u010dnu smrt,” obja\u0161njava dr. sc. Nikola Basari\u0107, voditelj Laboratorija za sintetsku organsku kemiju IRB-a te projekta HrZZ-a ‘Supramolekulska kontrola fotokemijskih reakcija eliminacije’ u sklopu kojeg je izveden dio istra\u017eivanja”, objasnio je Basari\u0107. <\/p>\n\n\n\n
Dodao je kako, s obzirom na to da u\u010dinkovitost predlo\u017eenoga tretmana ne ovisi o prisutnosti otopljenoga kisika u stanicama, koji je \u010desto prisutan u vrlo niskoj koncentraciji u stanicama raka, metoda koju smo razvili predstavlja vrlo obe\u0107avaju\u0107u alternativu u fototerapiji raka. Smatra kako bi se selektivnost metode i minimiziranje nuspojava lije\u010denja moglo osigurati selektivnim pobu\u0111ivanjem bojila koja je lokalizirano u tkivu raka, primjerice upotrebom opti\u010dkih vlakana.<\/p>\n\n\n\n
U nizu razli\u010ditih sintetiziranih bojila, neke su molekule izrazito svijetle i fluorescentne, te fotokemijski stabilne, pod uvjetom da su pobu\u0111ene vidljivom svjetlo\u0161\u0107u i u tim slu\u010dajevima molekule se mogu koristiti kao fluorescentne boje za in vitro stani\u010dno oslikavanje u fluorescentnoj mikroskopiji.<\/p>\n\n\n\n
Molekule su fotokemijski stabilne nakon pobude vidljivom svjetlosti. Medutim, njihova se fotokemijska reaktivnost mo\u017ee potaknuti upotrebom UV zra\u010denja. Nakon takve pobude UV zra\u010denjem, nastaju vrlo reaktivna “vi\u0161a pobu\u0111ena singletna stanja” koja ultrabrzim reakcijama stvaraju reaktivne vrste “kinon-metide” koji se mogu kovalentno (trajno) vezati za proteine i omogu\u0107iti njihovu vizualizaciju fluorescentnom spektroskopijom.<\/p>\n\n\n\n
”Mi nastavljamo s istra\u017eivanjima te \u0107emo sljede\u0107e \u010detiri godine u sklopu novog projekta Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ) ‘PhotoApp’ raditi na razvoju novih fluorescentnih bojila za fototerapiju karcinoma, a nadamo se u skorije vrijeme i partneru iz industrije s kojim bi mogli uspje\u0161no dovr\u0161iti komercijalizaciju istra\u017eivanja.” zaklju\u010dio je Basari\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Novi projekt “Fotokemija: reakcijski mehanizmi i primjene u organskoj sintezi i biologiji”, kojeg je HrZZ odobrila dr. Nikoli Basari\u0107u ove godine, vrijedan je gotovo milijun kuna, a okuplja tim od osam vrsnih znanstvenika.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Multidisciplinarni tim znanstvenika s Instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107 (IRB) razvio je potpuno novi protokol za fluorescentno obilje\u017eavanje proteina koji se temelji na neuobi\u010dajenoj fotokemijskoj reaktivnosti, a ta inovacija ima veliki potencijal komercijalizacije u suradnji s farmaceutskim i drugim tvrtkama.\u00a0 Da je rije\u010d o neuobi\u010dajenom i va\u017enom protokolu visoke primjenjivosti potvr\u0111uje i patentna prijava u Europi i […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050193,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337,16339,1],"tags":[17282,21405,21303],"class_list":["post-21050192","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","category-hrvatska-u-znanosti","category-znanost","tag-irb","tag-novi-protokol-za-fluorescentno-obiljezavanje-proteina","tag-proteini"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050192","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050192"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050192\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050193"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050192"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050192"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050192"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}