{"id":21050261,"date":"2020-01-30T17:22:33","date_gmt":"2020-01-30T16:22:33","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21050261"},"modified":"2020-10-15T14:46:20","modified_gmt":"2020-10-15T12:46:20","slug":"klimatske-promjene-buducnost-nije-tako-crna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/klimatske-promjene-buducnost-nije-tako-crna\/","title":{"rendered":"Klimatske promjene: budu\u0107nost nije tako crna"},"content":{"rendered":"\n

Najcrnji scenarij emisija uglji\u010dnog dioksida u ovom stolje\u0107u,\u00a0koji bi pove\u0107ao globalnu temperaturu za 6 stupnjeva Celzija, sve je manje\u00a0vjerojatan, napisala je skupina znanstvenika u \u010dasopisu Nature. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Prema tom scenariju koji je pretpostavljao nepromijenjeno pona\u0161anje \u010dovje\u010danstva potro\u0161nja ugljena trebala je porasti 500 posto \u0161to je sad malo vjerojatno, prenosi BBC.<\/p>\n\n\n\n

Klimatski modeli sugerirali su da bi tu razinu emisije ugljika pratio porast temperature do \u0161est stupnjeva Celzija do 2100. s te\u0161kim posljedicama.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici procjenjuju da je, uz sada\u0161nje trendove, porast temperature od oko 3 stupnja Celzija mnogo izgledniji.<\/p>\n\n\n\n

Prije desetak godina, uo\u010di petog izvje\u0161\u0107a o procjeni me\u0111uvladina panela za klimatske promjene, znanstvenici su stvorili \u010detiri razli\u010dita scenarija promjene emisija ugljika u ostatku stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od njih nazvan RCP8.5 trebao je prikazati utjecaj vrlo visokih emisija ugljika uz peterostruko ve\u0107u potro\u0161nju ugljena i bez ikakvih mjera za redukciju uglji\u010dnog dioksida.<\/p>\n\n\n\n

Scenarij RCP8.5 imao je tek nekoliko posto izgleda za ostvarenje, no smatralo ga se pokazateljem budu\u0107nosti u slu\u010daju nepromijenjenih navika \u010dovje\u010danstva i od tada je kori\u0161ten u vi\u0161e od 2000 znanstvenih radova.<\/p>\n\n\n\n

“Ono \u0161to tvrdimo je da je najcrnji scenarij klimatskih promjena pogre\u0161no kori\u0161ten<\/em>“, ka\u017ee autor analize Zeke Hausfather, ravnatelj instituta za klimu i energiju u Kaliforniji.<\/p>\n\n\n\n

“O\u010dito se mnogo promijenilo od 2005. kad je scenarij izra\u0111en. Cijene \u010distih tehnologija pale su peterostruko a globalna potro\u0161nja ugljena vrhunac je imala 2013. i od tada se ne mijenja<\/em>“.<\/p>\n\n\n\n

Prema tome ono \u0161to je izvorno bio najcrnji scenarij s manje od deset posto izgleda da se ostvari danas je vrlo nevjerojatan.<\/p>\n\n\n\n

Vrlo je malo znanstvenika uo\u010dilo da je RCP8.5 izvorno imao male izglede za ostvarenje, a ne da je bio najvjerojatniji ishod nepromijenjenog pona\u0161anja. Znanstvenici su previ\u0161e pretpostavljali, a mo\u017eda su trebali provjeriti, ka\u017eu autori analize.<\/p>\n\n\n\n

“Kona\u010dno znanstvenici moraju odgovarati za ono \u0161to uzmu kao po\u010detne podatke i mora biti odre\u0111enog stupnja pa\u017enje<\/em>“, ka\u017ee Glen Peter iz norve\u0161kog istra\u017eiva\u010dkog centra za klimu.<\/p>\n\n\n\n

Nova analiza dovodi u pitanje izglede za vrlo visoke emisije uglji\u010dnog dioksida u svjetlu pojeftinjenja obnovljivih izvora energije.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici stoga umjesto prosje\u010dnog globalnog zatopljenja od \u0161est stupnjeva Celzija procjenjuju na temelju postoje\u0107ih energetskih politika da \u0107e ono do kraja stolje\u0107a iznositi oko tri stupnja Celzija.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici pri tom upozoravaju na nepoznanice me\u0111u kojima i koliko su globalne temperature osjetljive na CO2. Prema nekim novim modelima uglji\u010dni dioksid mo\u017ee vi\u0161e utjecati na temperaturna kretanja nego se ranije vjerovalo.<\/p>\n\n\n\n

Hausfather ka\u017ee kako bi u svijetu u kojemu je prosje\u010dna globalna temperatura porasla tri stupnja Celzija neka podru\u010dja poput Arktika mogla biti i vi\u0161e zagrijana od prosjeka, koraljni grebeni mogli bi nestati, a amazonska pra\u0161uma mogla bi se po\u010deti pretvoriti u savanu.<\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci vjeruju da bi uz 3 stupnja Celzija vi\u0161u globalnu temperaturu tijekom ljeta nestao led koji pokriva more na Arktiku i moglo bi do\u0107i do otapanja vje\u010dnog leda u velikim razmjerima \u0161to bi ugrozilo infrastrukturu na dalekom sjeveru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najcrnji scenarij emisija uglji\u010dnog dioksida u ovom stolje\u0107u,\u00a0koji bi pove\u0107ao globalnu temperaturu za 6 stupnjeva Celzija, sve je manje\u00a0vjerojatan, napisala je skupina znanstvenika u \u010dasopisu Nature. Prema tom scenariju koji je pretpostavljao nepromijenjeno pona\u0161anje \u010dovje\u010danstva potro\u0161nja ugljena trebala je porasti 500 posto \u0161to je sad malo vjerojatno, prenosi BBC. Klimatski modeli sugerirali su da bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050263,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16373],"tags":[21434,21433,16998,17770,18174],"class_list":["post-21050261","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-klima","tag-emisija-ugljika","tag-globalna-temperatura","tag-globalno-zatopljenje","tag-klima-2","tag-klimatske-promjene"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050261","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050261"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050261\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050263"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050261"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050261"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050261"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}