SVI mi vjerojatno imamo djeli\u0107 neandertalca u na\u0161oj DNK, uklju\u010duju\u0107i i Afrikance za koje se smatralo da nemaju genske veze s izumrlim ljudskim ro\u0111akom, pokazalo je novo istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n
Dokazi da su na\u0161i drevni preci imali potomstvo s neandertalcima prvi su se put pojavili 2010. godine kada je prvi genom sekvenciran iz kostiju ljudskih predaka koji su \u017eivjeli u kameno doba u Europi prije oko 40.000 godina.<\/p>\n\n\n\n
“Ovo je prvi put da mo\u017eemo otkriti stvarne znakove neandertalskih predaka kod Afrikanaca”<\/strong><\/p>\n\n\n\n Tada je otkriveno da su moderni Europljani, Azijci i Amerikanci, ali ne i Afrikanci, naslijedili oko dva posto gena neandertalaca s kojima su se na\u0161i preci mije\u0161ali nakon \u0161to su se iselili iz Afrike.<\/p>\n\n\n\n No znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta Princeton vjeruju, na temelju ra\u010dunalnih metoda, da Afrikanci imaju DNK i neandertalaca i da je rana ljudska povijest slo\u017eenija nego \u0161to mnogi misle, prenosi CNN.<\/p>\n\n\n\n “Ovo je prvi put da mo\u017eemo otkriti stvarne znakove neandertalskih predaka kod Afrikanaca”, ka\u017ee Lu Chen, znanstvenik s Instituta Lewis-Sigler (LSI) na Princetonu i koautor novog rada objavljenog u \u010detvrtak u \u010dasopisu Cell.<\/p>\n\n\n\n Ovo otkri\u0107e moglo bi dovesti u pitanje teoriju o ljudskoj seobi iz Afrike<\/strong><\/p>\n\n\n\n Joshua Akey, profesor s LSI-ja koji je vodio istra\u017eivanje, ka\u017ee da bi njihovo otkri\u0107e moglo dovesti u pitanje ra\u0161irenu teoriju o ljudskoj seobi iz Afrike po kojoj su ljudi potekli iz Afrike i pro\u0161irili se svijetom u jednom valu prije 60.000 do 80.000 godina.<\/p>\n\n\n\n “Na\u0161i rezultati pokazuju da je ta povijest bila mnogo zanimljivija i bilo je mnogo valova iseljavanja iz Afrike od kojih su neki vodili u mije\u0161anje modernog \u010dovjeka i neandertalca koje vidimo u genomima svih \u017eivu\u0107ih ljudi danas.”<\/p>\n\n\n\n Novi podaci ukazuju da se skupina Europljana vra\u0107ala u Afriku<\/strong><\/p>\n\n\n\n On ka\u017ee da njihovi podaci pokazuju da je val ljudi napustio Afriku prije oko 200.000 godina i da se ta skupina mije\u0161ala s neandertalcima. Skupina drevnih Europljana potom se vratila u Afriku donose\u0107i neandertalske korijene afri\u010dkom stanovni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n Prema radu, tehni\u010dka ograni\u010denja i pretpostavke da su neandertalci i afri\u010dko stanovni\u0161tvo bili geografski odvojeni doveli su do ‘slijepe to\u010dke’ u tom polju.<\/p>\n\n\n\n Postoji “iznena\u0111uju\u0107a sli\u010dnost” neandertalskih korijena kod ljudi na razli\u010ditim kontinentima<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ranije studije oslanjale su se na stanovni\u0161tvo za koje se pretpostavljalo da nema neandertalske DNK.<\/p>\n\n\n\n Tim je tako\u0111er utvrdio da su ranije procjene, po kojima su isto\u010dni Azijci mogli imati 20 posto vi\u0161e neandertalskih korijena od Europljana, pogre\u0161ne.<\/p>\n\n\n\n Po njihovim saznanjima postoji “iznena\u0111uju\u0107a sli\u010dnost” neandertalskih korijena kod ljudi na razli\u010ditim kontinentima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" SVI mi vjerojatno imamo djeli\u0107 neandertalca u na\u0161oj DNK, uklju\u010duju\u0107i i Afrikance za koje se smatralo da nemaju genske veze s izumrlim ljudskim ro\u0111akom, pokazalo je novo istra\u017eivanje. Dokazi da su na\u0161i drevni preci imali potomstvo s neandertalcima prvi su se put pojavili 2010. godine kada je prvi genom sekvenciran iz kostiju ljudskih predaka koji su \u017eivjeli u kameno doba u Europi prije […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050286,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[19244,19809],"class_list":["post-21050285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-ljudi","tag-neandertalci"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050285"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050285\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}