Epidemija koronavirusa dr\u017ei svijet u neizvjesnosti, ali to nije jedini virus koji nam mo\u017ee do\u0107i glave. Koronavirus trenutno ulijeva strah \u010ditavom \u010dovje\u010danstvu. Kako se boriti protiv nevidljivog neprijatelja, to je glavno pitanje koje mu\u010di svjetske lije\u010dnike, virologe i stru\u010dnjake. Pro\u0161le su tek \u010detiri godine od suzbijanja smrtonosne epidemije ebole u zapadnoj Africi, gdje je umrlo vi\u0161e od 11.000 ljudi tijekom stra\u0161nog razdoblja od 2013. do 2016. \u010cini se kao da su nas kroz povijest pa sve do danas virusne epidemije i pandemije neprestano poga\u0111ale.<\/p>\n\n\n\n
\u010covje\u010danstvo je do sada uspjelo istrijebiti jednu zaraznu bolest i to onu koju su prouzrokovale velike boginje, takozvana variola vera. Budu\u0107i da su ljudi bili jedini doma\u0107ini variole vere, naporima Svjetske zdravstvene organizacije je ovaj virus iskorijenjen 1977. godine, a sada opstaje samo u laboratorijima.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, i dalje nam prijeti opasnost od pojedinih virusa \u010dija bi epidemija ili \u010dak pandemija bile veoma smrtonosne. Podsjetimo se kakvi to jo\u0161 pogubni virusi i danas vrebaju. <\/p>\n\n\n\n
Marburg virus<\/strong><\/p>\n\n\n\n Znanstvenici su ga identificirali 1967. godine, nakon \u0161to su radnici jednog laboratorija u Njema\u010dkoj bili izlo\u017eeni zara\u017eenim majmunima uvezenim iz Ugande. Nalikuje eboli u pogledu hemoragijske groznice koju oba virusa izazivaju. To zna\u010di da pacijentima zara\u017eenim ovim virusom prijete naleti visoke temperature popra\u0107eni unutarnjim krvarenjem, \u0161to dovodi do stanja \u0161oka, prestanka rada organa, pa \u010dak i smrti. Tijekom epidemije u Demokratskoj Republici Kongo od 1998. do 2000. godine, zabilje\u017eena je smrtnost ve\u0107a od 80 posto, a isti je bio slu\u010daj i s epidemijom koja je 2005. izbila u Angoli.<\/p>\n\n\n\n Ebola<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prvi zabilje\u017eeni slu\u010daj epidemije ebole dogodio se istovremeno 1976. u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo. Ova zarazna bolest se prenosi krvlju ili drugim tjelesnim teku\u0107inama, kao i putem tkiva zara\u017eenih ljudi ili \u017eivotinja. Postoji nekoliko razli\u010ditih vrsta ebola virusa. Od vrste Reston se ljudi, na primjer, ni ne razbolijevaju, dok je Bundibugyo smrtonosan u 50 do 70 posto slu\u010dajeva. Epidemija Zair ebola virusom koja je trajala od kraja 2013. do 2016. je najve\u0107a epidemija ebole ikada zabilje\u017eena, prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije. <\/p>\n\n\n\n Bjesno\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n Cjepiva protiv bjesno\u0107e za ljubimce postoje od 20-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a i zna\u010dajno su pomogla iskorjenjivanju ove zarazne bolesti u dijelu svijeta koji smatramo razvijenim, ali isto nije slu\u010daj i s Indijom i dijelovima Afrike, gdje je bjesno\u0107a i dalje ozbiljan problem. Ova bolest doslovno razara zara\u017eeni mozak. Sre\u0107om, postoje antitijela i cjepiva kojima se pacijent mo\u017ee izlije\u010diti. S druge strane, ako zara\u017eena osoba na vrijeme ne potra\u017ei lije\u010dni\u010dku pomo\u0107, smrt je zagarantirana.<\/p>\n\n\n\n HIV<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda je i najubojitiji virus dana\u0161njice. Gotovo 36 milijuna ljudi je izgubilo \u017eivot uslijed zaraze HIV-om, otkako je otkriven po\u010detkom 80-ih godina 20. stolje\u0107a. Tijekom proteklih 40 godina su napravljeni jaki antivirusni lijekovi koji omogu\u0107uju zara\u017eenima produ\u017eiti svoj \u017eivotni vijek. Ipak, ovaj virus nastavlja uzimati maha u slabije razvijenim dru\u0161tvima, odakle poti\u010de 95 posto novih zara\u017eenih slu\u010dajeva. Svaka dvadeseta osoba u Subsaharskoj Africi je pozitivna na HIV, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.<\/p>\n\n\n\n Velike boginje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, velike boginje su istrijebljene u ljudskoj populaciji prije vi\u0161e od 40 godina. Ipak, neizostavan su primjer ubojitog virusa koji je razarao \u010dovje\u010danstvo tisu\u0107ama godina. Svaka tre\u0107a zara\u017eena osoba izgubila je \u017eivot, dok su pre\u017eivjelima ostajali duboki o\u017eiljci na ko\u017ei, a nerijetko su i gubili vid. Stopa smrtnosti je bila posebno visoka izvan Europe, me\u0111u populacijom koja prethodno nije imala dodira s ovom bole\u0161\u0107u. Povjesni\u010dari procjenjuju da je \u010dak 90 posto domoroda\u010dkog stanovni\u0161tva Sjeverne i Ju\u017ene Amerike umrlo uslijed zaraze ovim virusom koji su im prenijeli europski doseljenici. Samo u 20. stolje\u0107u su velike boginje odnijele 300 milijuna \u017eivota, pi\u0161e LiveScience<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n Hantavirus<\/strong><\/p>\n\n\n\n Javnost je prvi put saznala za ovaj virus 1993., kada su mladi mu\u0161karac iz plemena Navajo i njegova vjerenica preminuli u SAD-u samo nekoliko dana nakon \u0161to su po\u010deli ote\u017eano disati. Nekoliko mjeseci kasnije su zdravstveni nadle\u017eni organi izolirali hantavirus pomo\u0107u sjevernoameri\u010dke vrste mi\u0161a, Peromyscus, koji se nastanio u domu zara\u017eenog para. Vi\u0161e od 600 pojedinaca u SAD-u se otada zarazilo ovim virusom, dok je 36 posto njih izgubilo \u017eivot. Hantavirus se ne prenosi s osobe na osobu, ve\u0107 uslijed kontakta s izmetom zara\u017eenih mi\u0161eva. Prethodno se hantavirus pojavio po\u010detkom 50-ih godina 20. stolje\u0107a za vrijeme Korejskog rata, gdje je 3.000 vojnika bilo zara\u017eeno. Iako je ovaj virus nov zapadnja\u010dkoj medicini, istra\u017eivanjem se do\u0161lo do podatka da je ameri\u010dkim domorocima iz plemena Navajo itekako poznat.<\/p>\n\n\n\n Gripa<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mo\u017eda vas gripa ne asocira nu\u017eno na smrtonosnu bolest, ali podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore druga\u010dije. Tijekom uobi\u010dajene sezone gripe svake godine od nje umre skoro pola milijuna ljudi \u0161irom planeta. Povremeno se javljaju nove vrste gripe koje se br\u017ee i efikasnije prenose, pa su samim time i pogubnije. Jedna od najsmrtonosnijih epidemija gripe bila je \u0160panjolska groznica, koja je 1918. pogodila 40% posto svjetske populacije, a ubila oko 50 milijuna ljudi. Stru\u010dnjaci danas smatraju da bi se sli\u010dna pandemija mogla dogoditi ponovno. Sve \u0161to je potrebno za ovakav jeziv scenarij je da nova vrsta gripa dospije u ljudsku populaciju. Ako se bude prenosila s lako\u0107om s osobe na osobu, posljedice \u0107e biti fatalne na globalnom nivou.<\/p>\n\n\n\n Denga groznica<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prvobitno se pojavila tijekom 50-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a na Filipinima i Tajlandu. Od tada se ra\u0161irila i na ostale tropske i suptropske predjele svijeta. Skoro 40 posto ljudi na planeti \u017eivi u podru\u010djima gdje je denga groznica endemi\u010dna. Zarazu prenose komarci, a s toplijom klimom rastu i \u0161anse da se bolest sve dalje \u0161iri. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, izme\u0111u 50 i 100 milijuna ljudi godi\u0161nje oboli od denga groznice. Zapravo, smrtna stopa ovog virusa nije visoka. Smr\u0107u zavr\u0161i oko 2,5 posto oboljelih slu\u010dajeva. Ipak, ba\u0161 kao i ebola, denga mo\u017ee prouzrokovati hemoragijsku groznicu, koja sama po sebi ima stopu smrtnosti od 20 posto. Trenutno ne postoji cjepivo za denga groznicu, ali se u Francuskoj marljivo radi na razvijanju eksperimentalnog cjepiva koje bi moglo dati rezultate.<\/p>\n\n\n\n Rotavirus<\/strong><\/p>\n\n\n\n Postoje dva cjepiva koja \u0161tite djecu od rotavirusa, \u0161to je vode\u0107i uzro\u010dnik ozbiljnih oblika proljeva kod novoro\u0111en\u010dadi i male djece. Ovaj virus se brzo \u0161iri putem fekalno-oralne rute, kako to opisuju stru\u010dnjaci. Iako djeca iz razvijenog dijela svijeta rijetko umiru uslijed zaraze rotavirusom, ova zarazna bolest odnijela je puno \u017eivota u slabije razvijenim dru\u0161tvima, gdje je ote\u017eana dostupnost lije\u010denja rehidratacijom organizma. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je 453.000 djece mla\u0111e od pet godina \u0161irom svijeta umrlo uslijed zaraze ovim virusom. Sre\u0107om, zemlje koje su usvojile primjenu cjepiva koje se bori protiv ovog virusa su prijavile naglo smanjenje hospitaliziranih i smrtnih slu\u010dajeva.\n\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Epidemija koronavirusa dr\u017ei svijet u neizvjesnosti, ali to nije jedini virus koji nam mo\u017ee do\u0107i glave. Koronavirus trenutno ulijeva strah \u010ditavom \u010dovje\u010danstvu. Kako se boriti protiv nevidljivog neprijatelja, to je glavno pitanje koje mu\u010di svjetske lije\u010dnike, virologe i stru\u010dnjake. Pro\u0161le su tek \u010detiri godine od suzbijanja smrtonosne epidemije ebole u zapadnoj Africi, gdje je umrlo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050445,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[21461,21465,16601,21464,16860,21380,21462,21466,21463,16563],"class_list":["post-21050441","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-bjesnoca","tag-denga-groznica","tag-gripa","tag-hantavirus","tag-hiv","tag-koronavirus","tag-marburg","tag-rotavirus","tag-velike-boginje","tag-virus"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050441","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050441"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050441\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050445"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050441"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050441"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}