Emocionalni \u017eivoti \u017eivotinja<\/em>” (The Emotional Lives of Animals) Bekoff govori da, iako \u017eivotinje mogu do\u017eivjeti emocije koje ljudi ne razumiju, mo\u017eemo razumjeti mnoge druge njihove osje\u0107aje. <\/p>\n\n\n\nPromatranje je klju\u010d razumijevanja. Bekoff je primijetio da vukovi pokazuju veliki broj facijalnih ekspresija koje koriste kako bi drugima saop\u0107ili svoja emocionalna stanja. <\/p>\n\n\n\n
Vuk koristi i svoj rep kako bi se izrazio, mnogo vi\u0161e nego \u0161to to rade psi i kojoti.<\/p>\n\n\n\n
Takav govor tijela je autoru otkrio tugu koju je \u010dopor vukova osjetio nakon gubitka \u017eenke. Objasnio je da su ove \u017eivotinje nakon uginu\u0107a \u017eenke izgubile svoj duh i osje\u0107aj razigranosti. Nisu vi\u0161e zavijali kao grupa, nego su pjevali sami, polako i o\u017ealo\u0161\u0107eno. <\/p>\n\n\n\n
Na\u010din na koji su dr\u017eali glavu i rep kada su stigli na mjesto gdje je puma ubila \u010dlanicu njihovog \u010dopora, mnogo govori o njihovom emocionalnom stanju.<\/p>\n\n\n\n
Ako vukovi i kojoti osjete emocije koje osjete i ljudi, mogu li oni tako\u0111er postati mentalno sputani? <\/p>\n\n\n\n
Kako postoje autisti\u010dni ljudi, vjerojatno postoje i \u017eivotinje koje pate od ne\u010dega \u0161to se mo\u017ee nazvati autizmom kod \u017eivotinja. <\/p>\n\n\n\n
Kod pasa je ustanovljeno nekoliko psiholo\u0161kih poreme\u0107aja, pa ne postoji razlog za\u0161to ovo ne bi vrijedilo za njihove divlje ro\u0111ake, zaklju\u010duje Bekoff.<\/p>\n\n\n\n
Autor tvrdi da postoji \u010dast me\u0111u zvijerima. Nakon dugogodi\u0161njeg promatranja meso\u017edera, uklju\u010duju\u0107i vukove, kojote, lisice i pse, on smatra da mo\u017eemo sa sigurno\u0161\u0107u re\u0107i da su neke \u017eivotinje moralna bi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Ako povjerujemo da \u017eivotinje mogu do\u017eivjeti emocije poput tuge, mogu biti mentalno sputani i mogu biti moralna bi\u0107a, onda moramo poduzeti odre\u0111ene akcije koje \u0107e i\u0107i ukorak s na\u0161im vjerovanjima.<\/p>\n\n\n\n
On ljudima koji vr\u0161e invazivne eksperimente na \u017eivotinjama i ljudima koji rade na tvorni\u010dkim farmama uvijek postavi pitanje “Biste li to radili svom psu?” <\/p>\n\n\n\n
Berkoff tvrdi da neke ljude iznenadi ovo pitanje, ali je veoma va\u017eno postaviti ga.<\/p>\n\n\n\n
Jednom kada prihvatimo da \u017eivotinje poput vukova i kojota vode emocionalni \u017eivot, mo\u0107i \u0107emo se povezati s njima na druga\u010diji na\u010din. Moramo tretirati druga bi\u0107a s po\u0161tovanjem, uva\u017eavanjem, suosje\u0107anjem i ljubavlju. <\/p>\n\n\n\n
Uvijek mo\u017eemo u\u010diniti vi\u0161e za \u017eivotinje, njihove emocije bi nam trebale pokazati \u0161to im je potrebno, zato je va\u017eno nau\u010diti ih razlikovati. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ljudi se trebaju povezati sa \u017eivotinjama kako bi izgradili bolje me\u0111usobno razumijevanje, a ameri\u010dki autor tvrdi da su vukovi emotivni jednako kao i ljudi. Ljudi imaju mnogo zajedni\u010dkog s vukovima, kojotima, lisicama i psima. Ove socijalne vrste i druge \u017eivotinje vode emocionalni \u017eivot, mogu do\u017eivjeti emocije poput radosti i tuge. To je zaklju\u010dak Marca Bekoffa […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050470,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[17002,19244,17345,21475],"class_list":["post-21050469","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-emocije","tag-ljudi","tag-vuk","tag-vukovi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050469","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050469"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050469\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050469"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050469"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050469"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}