Science Daily<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\nIstra\u017eivanje Sveu\u010dili\u0161ta RMIT pokazuje da melodi\u010dni jutarnji alarmi mogu pobolj\u0161ati nivo budnosti, a o\u0161tri tonovi alarma povezani su s pove\u0107anim nivoom jutarnje nespretnosti.<\/p>\n\n\n\n
Ovo iznena\u0111uju\u0107e otkri\u0107e moglo bi imati va\u017ene implikacije za sve koji trebaju dosti\u0107i vrhunac sposobnosti u \u0161to kra\u0107em roku od bu\u0111enja, kao \u0161to su radnici zadu\u017eeni za pru\u017eanje odre\u0111ene pomo\u0107i.<\/p>\n\n\n\n
Vode\u0107i autor istra\u017eivanja Stuart McFarlane, rekao je da je jutarnja tromost \u2013 ili inercija spavanja, ozbiljan problem u na\u0161em 24-satnom svijetu.<\/p>\n\n\n\n
“Ako se ne probudite pravilno, radni u\u010dinak vam se mo\u017ee pogor\u0161ati tijekom razdoblja do \u010detiri sata, a upravo ova \u010dinjenica povezana je s velikim nesre\u0107ama”, ka\u017ee McFarlane.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda mislite da bi o\u0161tri “bip- bip” ton pobolj\u0161ao va\u0161u budnost, ali na\u0161i podaci govore da su melodi\u010dni alarmi mo\u017eda klju\u010dni element za pravilno bu\u0111enje. Ovakvi rezultati su neo\u010dekivani. Iako je potrebno provesti vi\u0161e istra\u017eivanja kako bi se bolje razumjela precizna kombinacija melodije i ritma koji bi najbolje funkcionirali, izbor alarma mo\u017ee se pokazati kao veoma va\u017ean, jer ve\u0107ina ljudi koristi upravo njih kako bi se na vrijeme probudila.<\/p>\n\n\n\n
“Ovo je posebno va\u017eno za ljude koji mogu raditi u opasnim situacijama ubrzo nakon bu\u0111enja, poput vatrogasaca ili pilota, ali i za one od kojih se o\u010dekuje brza pripravnost, kao \u0161to je neko tko vozi u bolnicu u hitnim slu\u010dajevima”, obja\u0161njava McFarlane.<\/p>\n\n\n\n
U istra\u017eivanju je sudjelovalo 50 ljudi. Ispitanici su koristili posebno dizajniranu internetsku anketu koja im je omogu\u0107avala na daljinu doprinijeti istra\u017eivanju iz udobnosti vlastitog doma. Svaka osoba je prijavila kakvu vrstu zvuka koristi za bu\u0111enje, a zatim je ocijenila nivo usporenosti i budnosti prema standardnim kriterijima inercije spavanja.<\/p>\n\n\n\n
“Ovo istra\u017eivanje je va\u017eno, jer \u010dak i NASA-ini astronauti navode da inercija spavanja utje\u010de na njihove performanse na Me\u0111unarodnoj svemirskoj stanici. Mislimo da bi o\u0161tar zvu\u010dni signal mogao ometati ili zbunjivati na\u0161e mo\u017edane aktivnosti kada se budimo, dok melodi\u010dan zvuk poma\u017ee prije\u0107i u budno stanje na efikasniji na\u010din. Ako uspijemo nastaviti pobolj\u0161avati razumijevanje povezanosti zvuka i budnog stanja, postojao bi potencijal za primjenu u mnogim podru\u010djima”, rekao je Adrian Dyer, koautor istra\u017eivanja. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Znanstvenici tvrde da nije svejedno kakav zvuk alarma vas budi ujutro jer utje\u010de na vas, a melodi\u010dni tonovi su bolji od prodornih. Sude\u0107i prema novom istra\u017eivanju, nije svejedno zvoni li vam ujutro neka melodija ili obi\u010dan, ali prodoran “bip-bip” ton. Upravo ovaj zvuk utje\u010de na to koliko \u0107ete biti tromi i nespretni nakon bu\u0111enja, pi\u0161e\u00a0Science […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050500,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[16609,18516,21482,21483],"class_list":["post-21050499","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-alarm","tag-istrazivanje","tag-melodija","tag-ton"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050499","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050499"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050499\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050500"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050499"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050499"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050499"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}