{"id":21050502,"date":"2020-02-04T18:09:53","date_gmt":"2020-02-04T17:09:53","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21050502"},"modified":"2021-09-28T13:27:21","modified_gmt":"2021-09-28T11:27:21","slug":"potresi-sve-cesca-pojava-izazivaju-li-ih-klimatske-promjene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/potresi-sve-cesca-pojava-izazivaju-li-ih-klimatske-promjene\/","title":{"rendered":"Potresi sve \u010de\u0161\u0107a pojava: Izazivaju li ih klimatske promjene?"},"content":{"rendered":"\n

U posljednja dva tjedna zabilje\u017eeno je \u010dak devet potresa<\/a> \u0161irom svijeta. Neki od njih su bili veoma razorni i odnijeli su desetine \u017eivota sa sobom, a za njihovu poja\u010danu aktivnost mogle bi biti odgovorne klimatske promjene. Jamajka je prije tri dana pogo\u0111ena sna\u017enim potresom ja\u010dine 7,7 stupnjeva, nakon \u010dega je za cijelo podru\u010dje bilo izdano upozorenje za tsunami, koje je kasnije ipak povu\u010deno. Me\u0111utim, zbog ovog upozorenja o razornom tsunamiju evakuirana su podru\u010dja u radijusu od 940 kilometara, pi\u0161e portal The Guardian<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Malo slabiji potres (5,4 stupnjeva) pogodio je Gr\u010dku prije dva dana, a u posljednja dva tjedna potresi su zabilje\u017eeni i u Albaniji, Zagrebu, Turskoj, Kini, Indoneziji, Meksiku i na Kosovu.<\/p>\n\n\n\n

Poznato je da potrese izazivaju pomicanja tektonskih plo\u010da, koje su dio Zemljine kore, pa se oni \u010desto javljaju u sli\u010dnim podru\u010djima, jer neke dr\u017eave le\u017ee na mjestima gdje se dvije plo\u010de susre\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Imaju li klimatske promjene veze s ovako \u010destim potresima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mnoga istra\u017eivanja bavila su se ovim pitanjem, a nekoliko njih uspjelo je na\u0107i vezu izme\u0111u vremenskih nepogoda i potresa zemlje.<\/p>\n\n\n\n

Jedno istra\u017eivanje koje je objavljeno u \u010dasopisu Nature 2009. godine ustanovilo je da su tajfuni u Tajvanu povezani s potresima na ovom otoku. Znanstvenici koji su proveli ovo istra\u017eivanje tvrde da postoje i unutra\u0161nji razlozi za potres, ali da ozbiljne vremenske nepogode mogu potaknuti pokretanje potresa.<\/p>\n\n\n\n

Shimon Wdowinski sa Sveu\u010dili\u0161ta u Miamiju tako\u0111er je primijetio da se jaki potresi javljaju poslije uragana i tajfuna. Najrazorniji primjer za to je veliki potres na Haitiju 2010. godine, koji je usmrtio 220.000 ljudi. Velike koli\u010dine oborina tako\u0111er mogu pove\u0107ati aktivnost potresa, kao \u0161to se dogodilo na Himalaji, kada je 2015. Nepal pogo\u0111en potresom u kojem je poginulo 9000 ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Ako ove manje vremenske nepogode mogu izazvati potrese, mo\u017ee se do\u0107i do zaklju\u010dka da bi ve\u0107e klimatske promjene izazvale reakciju na globalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n

“Ako dana\u0161nje vremenske prilike mogu potaknuti potrese i izvu\u0107i magmu iz Zemljine kore, mo\u017eete samo zamisliti kako \u0107e Zemlja reagirati na velike promjene u \u017eivotnoj sredini u kombinaciji s ubrzanim klimatskim promjenama”, izjavio je Bill McGuire, profesor sa Sveu\u010dili\u0161ta u Londonu i vulkanolog, koji se bavi prou\u010davanjem nestabilnosti vulkana, utjecaja klimatskih promjena na okru\u017eenje i geolo\u0161kih opasnosti.<\/p>\n\n\n\n

Na osnovu svega ovoga, mo\u017ee se zaklju\u010diti da klimatske promjene nisu glavni izaziva\u010d potresa, ali da njihov utjecaj mo\u017ee ubrzati javljanje potresa, \u0161to bi moglo rezultirati \u010de\u0161\u0107om aktivno\u0161\u0107u potresa na odre\u0111enim mjestima.\n\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U posljednja dva tjedna zabilje\u017eeno je \u010dak devet potresa \u0161irom svijeta. Neki od njih su bili veoma razorni i odnijeli su desetine \u017eivota sa sobom, a za njihovu poja\u010danu aktivnost mogle bi biti odgovorne klimatske promjene. Jamajka je prije tri dana pogo\u0111ena sna\u017enim potresom ja\u010dine 7,7 stupnjeva, nakon \u010dega je za cijelo podru\u010dje bilo izdano […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050513,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[18174,21480,16472,21481],"class_list":["post-21050502","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-klimatske-promjene","tag-oborine","tag-potres","tag-vremenske-nepogode"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050502","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050502"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050502\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050513"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050502"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050502"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050502"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}