{"id":21050556,"date":"2020-02-05T19:02:00","date_gmt":"2020-02-05T18:02:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21050556"},"modified":"2020-02-05T19:04:39","modified_gmt":"2020-02-05T18:04:39","slug":"otkriveno-kako-je-nastalo-plutonovo-srce-znanstvenike-iznenadile-neocekivane-vremenske-prilike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/otkriveno-kako-je-nastalo-plutonovo-srce-znanstvenike-iznenadile-neocekivane-vremenske-prilike\/","title":{"rendered":"Otkriveno kako je nastalo Plutonovo srce: Znanstvenike iznenadile neo\u010dekivane vremenske prilike"},"content":{"rendered":"\n

Nakon detaljnog prou\u010davanja podataka koji su stigli sa sonde New Horizons stru\u010dnjaci su ustanovili \u0161to se doga\u0111a u poznatoj regiji Tombaugh. Tijekom svog leta pored Plutona New Horizons, misija koju je pokrenula NASA, napravila je fotografije na kojima se vidi da ovaj patuljasti planet ima povr\u0161inu u obliku srca.<\/p>\n\n\n\n

Novo istra\u017eivanje ovog podru\u010dja ustanovilo je da je ovaj dio Plutona jako vjetrovit, a ovakve vremenske prilike mogle bi biti uzrok njegovog srcolikog oblika.<\/p>\n\n\n\n

Ovo podru\u010dje naziva se i regija Tombaugh, po astronomu Clydeu Tombaughu, koji je otkrio Pluton 1930. godine.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina du\u0161i\u010dnog leda ovog patuljastog planeta mo\u017ee se na\u0107i u ovom podru\u010dju, a ledene su plo\u010de velike i do 100.000 kilometara. Bazen je u lijevom dijelu srca, dok su na desnoj du\u0161i\u010dni ledenjaci i visoravni.<\/p>\n\n\n\n

Prije nego \u0161to je sonda New Horizons pro\u0161la pored njega, svi su mislili da je Pluton ravni\u010darski planet, bez raznolikosti u reljefu, ali je situacija potpuno druga\u010dija. On ima puno oblika reljefa i znanstvenici sada poku\u0161avaju utvrditi zbog \u010dega je to tako.<\/p>\n\n\n\n

Atmosfera na Plutonu je oko 100.000 puta rje\u0111a nego na Zemlji i sastoji se od du\u0161ika, ugljikovog monoksida i metana.<\/p>\n\n\n\n

Danju se zamrznuto du\u0161i\u010dno srce Plutona zagrijava taman toliko da isparava, a no\u0107u se kondenzira i ponovno pretvara u led. Istra\u017eiva\u010di ovu pojavu zovu Plutonovim “otkucajem srca”, koje kontrolira atmosfersku cirkulaciju du\u0161i\u010dnih vjetrova na njemu, pi\u0161e CNN<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n

“Ovo nas dovodi do zaklju\u010dka da Plutonova atmosfera i njegovi vjetrovi, \u010dak i ako je gusto\u0107a atmosfere jako niska, mogu utjecati na njegovu povr\u0161inu”, ka\u017ee Bertrand, astrofizi\u010dar i planetarni znanstvenik u NASI i vode\u0107i autor novog istra\u017eivanja o planetima.<\/p>\n\n\n\n

Istra\u017eiva\u010di su ustanovili da se du\u0161i\u010dni vjetar kre\u0107e u suprotnom pravcu u odnosu na rotaciju Plutona i da pokre\u0107e toplinu, ledena zrnca i druge \u010destice koje su blizu njegove povr\u0161ine, ostavljaju\u0107i pruge u sjevernim i sjeverozapadnim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n

Otkriveno je i da zapadne vjetrove Plutona izazivaju pare du\u0161i\u010dnog leda na sjeveru i kreiranje leda na jugu. Ovo je jedinstvena atmosferska zna\u010dajka kada su u pitanju planeti Sun\u010devog sustava.<\/p>\n\n\n\n

Zapadni se vjetrovi javljaju na \u010detiri kilometra iznad povr\u0161ine Plutona, ali se i zrak ispod njih brzo kre\u0107e, stvaraju\u0107i smjerove kretanja vjetra oko zapadne granice ledenog bazena. Litice bazena zarobljavaju hladni zrak gdje se on u\u010dvr\u0161\u0107uje prije nego \u0161to prije\u0111e preko regije.<\/p>\n\n\n\n

Ove regionalne vremenske pojave mogu osigurati bolje razumijevanje mra\u010dnih pruga i ravnica na zapadu bazena. Nau\u010dnici vjeruju da bi se Pluton potpuno promijenio ako bi se vjetrovi kretali u drugom pravcu.\n\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon detaljnog prou\u010davanja podataka koji su stigli sa sonde New Horizons stru\u010dnjaci su ustanovili \u0161to se doga\u0111a u poznatoj regiji Tombaugh. Tijekom svog leta pored Plutona New Horizons, misija koju je pokrenula NASA, napravila je fotografije na kojima se vidi da ovaj patuljasti planet ima povr\u0161inu u obliku srca. Novo istra\u017eivanje ovog podru\u010dja ustanovilo je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21050557,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[16772,17905,16805,16689,21493],"class_list":["post-21050556","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-atmosfera","tag-dusik","tag-metan","tag-pluton","tag-ugljikov-monoksid"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050556","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050556"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050556\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21050557"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050556"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050556"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050556"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}