{"id":21050908,"date":"2018-10-21T15:23:46","date_gmt":"2018-10-21T15:23:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.znanost.com\/?p=1183"},"modified":"2020-10-15T14:47:13","modified_gmt":"2020-10-15T12:47:13","slug":"briga-o-tome-sto-drugi-ljudi-misle-o-nama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/briga-o-tome-sto-drugi-ljudi-misle-o-nama\/","title":{"rendered":"Briga o tome \u0161to drugi ljudi misle o nama"},"content":{"rendered":"\n

\u017dena mi ispri\u010dala pred nekoliko dana jer je plakala. Bila je uznemiren jer njezina sestra ne \u017eeli pri\u010dati s njom s kojom je jako bliska. ”znam da ne bih trebala brinuti o tome \u0161to drugi ljudi misle” \u2013 rekla je. ”Ona je najbli\u017ea osoba u va\u0161em \u017eivotu. Kako biste mogli biti ravnodu\u0161ni  prema onome \u0161to misli?” \u2013 odgovorio sam.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Koliko  netko brine o onome \u0161to drugi misle ovisi- ili treba ovisiti o prirodi njihova odnosa.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to znamo: Na\u010din na koji ljudi vide sebe formira se tijekom odrastanja prema tome kako njih vidjeli njihovi roditelji ili drugi bliski \u010dlanovi obitelji. Oni koji su odrasli s niskim samopouzdanjem , i dalje zadr\u017eavaju to mi\u0161ljenje u sebi, \u010dak i kada postignu velike uspjehe. Ono \u0161to nau\u010dimo tijekom sazrijevanja ima veliki u\u010dinak na nas za cijeli \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

U idealnom slu\u010daju, neki od nas su odrastali razmi\u0161ljaju\u0107i o sebi na pozitivan na\u010din, jer su tako o njima mislili njihovi roditelji, te su postali otporni na lo\u0161e mi\u0161ljenje drugih. Dakle, netko tko je zbilja samopouzdan \u0107e samo slegnuti ramenima na neku kritiku. Naravno, to je idealno stanje. Nitko ba\u0161 nije toliko siguran u sebe.<\/p>\n\n\n\n

Va\u017eno je ne mjeriti se sa standardnim drugih ljudi<\/em><\/p>\n\n\n\n

Ako ste u situaciji da svi misle lo\u0161e o vama \u2013 \u010dak i ako to nisu nu\u017eno ljudi koji su vam va\u017eni \u2013 te\u0161ko \u0107e biti ne osje\u0107ati se depresivno. Ali op\u0107enito, mi\u0161ljenje stranaca ne bi trebalo biti jako bitno.<\/p>\n\n\n\n

Ono \u0161to slijedi je hijerarhija \u010dije mi\u0161ljenje bi trebalo biti bitno:<\/h2>\n\n\n\n
  • Ono \u0161to je najva\u017enije je mi\u0161ljenje neposredne obitelji: supru\u017enika, djece i roditelja.<\/li>
  • Mi\u0161ljenje \u0161efa  i bliskih prijatelja bi trebalo biti va\u017eno, ali ne toliko koliko mi\u0161ljenje prve skupine.<\/li>
  • Mi\u0161ljenje kolega i susjeda je razinu ni\u017ee.<\/li>
  • Mi\u0161ljenje poznanika ne bi trebalo biti jako bitno.<\/li>
  • Mi\u0161ljenje ljudi koje sre\u0107ete na ulici ili na zabavama ne bi uop\u0107e trebalo biti va\u017eno.<\/li><\/ul>\n\n\n\n

    Na\u010din na koji to funkcionira:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Osje\u0107ao bi se uznemireno ako je moja \u017eena mislila da se odnosim bezobrazno prema njoj. Osje\u0107ao bih se zabrinuto da je bliski prijatelj to mislio. Ako bi poznanik rekao ne\u0161to takvo o meni, mo\u017eda bi na kratko razmislio o tome. Da mi je to rekao stranac, ne bi o tome ni razmi\u0161ljao.<\/p>\n\n\n\n

    Naravno, koliko \u0107e vas zabrinjavati ne\u0161to \u0161to je re\u010deno, ovisi o tome \u0161to je re\u010deno. Ako netko misli da ste kriminalac, pronevjernik ili terorist, mogu\u0107e je da se dogode neke posljedice koje ne\u0107ete mo\u0107i zanemariti. Ali ako netko misli da imate ru\u017enu kosu ili se preglasno smijete, to vas ne bi trebalo zabrinjavati.<\/p>\n\n\n\n

    Trebali biste biti slobodni da ka\u017eete \u0161to mislite bez toliko brige o dojmu koji \u0107ete ostaviti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    \u017dena mi ispri\u010dala pred nekoliko dana jer je plakala. Bila je uznemiren jer njezina sestra ne \u017eeli pri\u010dati s njom s kojom je jako bliska. ”znam da ne bih trebala brinuti o tome \u0161to drugi ljudi misle” \u2013 rekla je. ”Ona je najbli\u017ea osoba u va\u0161em \u017eivotu. Kako biste mogli biti ravnodu\u0161ni  prema onome \u0161to […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052027,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16338],"tags":[18763,21767],"class_list":["post-21050908","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-psihologija","tag-misli","tag-samopouzdanje"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050908"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050908\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052027"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}