{"id":21050931,"date":"2018-11-01T09:50:28","date_gmt":"2018-11-01T09:50:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.znanost.com\/?p=1296"},"modified":"2023-05-11T23:00:23","modified_gmt":"2023-05-11T21:00:23","slug":"sto-je-crna-rupa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/sto-je-crna-rupa\/","title":{"rendered":"\u0160to bi bilo kad bi crna rupa usisala Zemlju?"},"content":{"rendered":"\n

Znate li \u0161to je crna rupa? Mnogoj djeci zanimljiv je koncept crne rupe, odnosno crne jame, stog pitaju razna pitanja na koja ponekad ni ne znamo odgovor. Istina je, zapravo, da i odrasli \u010desto ne razumiju crne rupe u potpunosti. Ovaj svemirski objekt ogromne gravitacije zapravo je prava misterija, a u dana\u0161njoj objavi poku\u0161at \u0107emo vam malo pribli\u017eiti o \u010demu se tu zapravo radi.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to je uop\u0107e crna rupa?<\/h2>\n\n\n\n

Crne rupe naj\u010dudniji su objekt u svemiru. One nemaju povr\u0161inu, poput planeta ili zvijezde. Zbog toga je zbunjuju\u0107e razgovarati o njima \u2013 kako da si onda predo\u010dimo \u0161to je zaista crna rupa kada ne znamo niti koliko je velika? Crna rupa zapravo je podru\u010dje svemira u kojemu se materija uru\u0161ila u sebe. Definicija je dosta apstraktna i zvu\u010di kao ne\u0161to iz filma na temu neke znanstvene fantastike, a ipak se radi o stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od najzanimljivijih koncepata u vezi crne rupe jest da ona uop\u0107e nije rupa! Ona je, mo\u017ee se re\u0107i, golema masa u beskona\u010dno sitnom prostoru. Mnogi o crnoj rupi vole misliti kao o nekom portalu kroz koji prolaze drugi svemirski objekti.<\/p>\n\n\n\n

Gravitacijska sila u podru\u010dju crne rupe toliko je mo\u0107na da joj ni\u0161ta ne mo\u017ee pobje\u0107i \u2013 \u010dak ni svjetlost. Mo\u017eemo li onda vidjeti crnu rupu? Crna rupa guta svjetlost, \u0161to zna\u010di da je zapravo vrlo tamna i lak\u0161e ju je prona\u0107i tako \u0161to promatramo u\u010dinke. Iako se crne rupe ne mogu vidjeti, znamo da one imaju interakciju sa svemirskom pra\u0161inom, zvijezdama i galaktikama u blizini.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to se ne mogu vidjeti?<\/h2>\n\n\n\n

Ve\u0107 smo spomenuli da su crne rupe prakti\u010dki nevidljive zbog toga koliko su tamne, a i prostor oko njih je taman. Teleskopi s posebnim alatima mogu pomo\u0107i u pronala\u017eenju crnih rupa zato \u0161to zvijezde u blizini crne rupe imaju druk\u010dije kretanje. Kada se crna rupa i zvijezda nalaze blizu, stvara se energi\u010dno svjetlo koje se ipak mo\u017ee opaziti.<\/p>\n\n\n\n

\"crna
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Na rubu same crne rupe nastaju razni kvantni efekti kao rezultat emisije \u010destica i anti\u010destica. Danas se pretpostavlja da svaka crna rupa emitira Hawkingovo zra\u010denje (nazvano po Stephenu Hawkingu) i ono bi objasnilo kako jedna crna rupa gubi energiju i potencijalno mo\u017ee nestati.<\/p>\n\n\n\n

Koje vrste crnih rupa postoje?<\/h2>\n\n\n\n

Generalno se crne rupe razvrstavaju u dvije kategorije: zvjezdane crne rupe i supermasivne crne rupe. Zvjezdane crne rupe nastaju, poga\u0111ate, uru\u0161avanjem zvijezda vrlo velike mase. \u0160to zna\u010di “vrlo velika masa”? Zamislite masu Sunca i pomno\u017eite istu s 20. Tako ste dobili tek minimalnu masu jedne potencijalne crne rupe. Kad zvijezda takve mase eksplodira, nastaje supernova i njen se sjaj progresivno pove\u0107ava, isto kao i brzina.<\/p>\n\n\n\n

Supermasivne crne rupe su, jasno je, milijun do milijardu puta ve\u0107e mase od mase Sunca. Naravno, ovakve je veli\u010dine vrlo te\u0161ko predo\u010diti i uop\u0107e zamisliti o \u010demu se to\u010dno radi. U na\u0161oj Mlije\u010dnoj stazi postoji Sagittarius A* za kojeg se smatra da je supermasivna crna rupa zbog koli\u010dine radiovalova koje emitira.<\/p>\n\n\n\n

Koja nam je najbli\u017ea crna rupa?<\/h2>\n\n\n\n

Sad kad ste \u010duli o crnim rupama, vjerojatno je u vama nastala i znati\u017eelja. Je li mogu\u0107e da crna rupa u blizini Zemlje proguta Zemlju? Mo\u017eemo li samo nestati ako nas ti “portali” usisaju<\/a>? Zemlji najbli\u017ea crna rupa naziva se Cygnus X-1i nalazi se u zvije\u017e\u0111u pod imenom Labud. Njena je radijalna brzina vrtoglavih 13 kilometara po sekundi.<\/p>\n\n\n\n

Oko ove crne rupe postoji i ne\u0161to \u0161to se naziva akrecijski disk za kojeg se smatra da je nastao tako \u0161to ovaj svemirski div privukao veliku koli\u010dinu zvjezdanog vjetra. Zvjezdani vjetar zapravo je plazma, a akrecijski disk zapravo je plazma koja se oblikovala u disk zbog velike kutne koli\u010dine gibanja.<\/p>\n\n\n\n

Koliko su velike crne rupe?<\/h2>\n\n\n\n

Crne rupu mogu biti razli\u010ditih veli\u010dina, a kao \u0161to smo ve\u0107 spomenuli, mnoge od njih imaju dvadesetak puta ve\u0107u masu od Sunca. Takva zvijezda zatim eksplodira, a ono \u0161to je ostalo od eksplozije zvijezde i jo\u0161 nekih solarnih masa sru\u0161i se na podru\u010dje uglavnom nekoliko kilometara od eksplozije. Termin “sru\u0161iti” mo\u017eda nije i najbolji jer se radi o ru\u0161enju na neki prostor plinova i plazme, ali poslu\u017eit \u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici smatraju da su najmanji crni otvori veli\u010dine jednog atoma. Takve crne rupe su veoma male, ali imaju masu velike planine. Masa je koli\u010dina materije ili stvari u objektu. To je dosta zbunjuju\u0107 koncept, a najbli\u017ee obja\u0161njenju dolazimo kad spomenemo da je gusto\u0107a ovih objekata beskona\u010dno velika.<\/p>\n\n\n\n

\"usisavanje
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ve\u0107ina galaksija, uklju\u010duju\u0107i Mlije\u010dni put, imaju svoje supermasivne crne rupe i to nije ne\u0161to neobi\u010dno.Takve crne rupe mogu biti milijardu puta te\u017ee od na\u0161eg Sunca, \u0161to smo ve\u0107 i spomenuli. Ono \u0161to nismo spomenuli jest da supermasivne crne rupe mogu biti i mo\u0107ne aktivne galaksije, odnosno drevne galaksije poznate kao kvazari.<\/p>\n\n\n\n

Kvazari mogu biti stotinu puta svjetliji od najve\u0107ih obi\u010dnih galaksija. Znanstvenici su prona\u0161li dokaze da svaka velika galaksija sadr\u017ei supermasivnu rupu u svome sredi\u0161tu, a supermasivna crna rupa Mlije\u010dne staze ima masu kao 4 milijuna Sunca zajedno.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to bi se dogodilo da je Sunce crna rupa?<\/h2>\n\n\n\n

Zamislimo prvo, teoretski, \u0161to bi se dogodilo kad bi Sunce, velika i bitna zvijezda Mlije\u010dne staze, zapravo bila crna rupa. Zanimljivo je za po\u010detak zaklju\u010diti da bi njen gravitacijski utjecaj na Zemlju bio isti. Mnogi misle da, kad bi Sunce bilo crna rupa, Zemlja bi odmah nestala i to bi bio kraj ljudskog postojanja.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, situacija je takva da gravitacijska sila ovisi o masi planeta te njegovoj udaljenosti od drugog objekta, a ne veli\u010dini. Zbog toga crne rupe imaju ogromnu gravitacijsku silu \u2013 imaju ogromnu masu. Zemlja se nalazi na sigurnoj udaljenosti od Sunca i, kada bi ono zaista bilo crna rupa, ne bi se dogodilo ni\u0161ta stra\u0161no. Mjesec, s druge strane, bio bi opasna crna rupa samo onima koji se zapute u Svemir i imaju priliku osjetiti gravitacijsku silu izbliza. <\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107i problem bila bi \u010dinjenica da Sunce vi\u0161e nije zvijezda koja emitira svjetlost. Dan i no\u0107 vi\u0161e ne bi postojali, a hladno\u0107a koja bi prekrila Zemlju svakako bi bila kobna po \u017eivot na Zemlji. Ipak, Sunce nije dovoljno veliko da bi uop\u0107e imalo opciju pretvaranja u crnu rupu.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017ee li crna rupa uni\u0161titi Zemlju?<\/h2>\n\n\n\n

Zemlja ne\u0107e upasti u crnu rupu jer nijedna crna rupa nije dovoljno blizu Sun\u010devom sustavu. \u010cak i ako bi crna rupa s istom masom kao Sunce zauzela njegovo mjesto, Zemlja i dalje ne bi upala u nju. Zemlja i ostali planeti bi se nastavili kretati orbitom crne rupe kao \u0161to to sada \u010dine sa Suncem.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, \u0161to ako do Zemlje “dopliva” neka crna rupa ogromne mase? Jako je te\u0161ko odgovoriti na pitanje \u0161to bi se to\u010dno dogodilo, ali danas postoje brojna naga\u0111anja i ra\u010dunalne simulacije koje poku\u0161avaju dati odgovor na ovo pitanje. Ideja je zapravo ta da bi crna rupa koja se pribli\u017eava na\u0161oj galaksiji ve\u0107 po putu promijenila sve putanje kretanja planeta u Mlije\u010dnoj stazi.<\/p>\n\n\n\n

Neki od planeta zavr\u0161ili bi van na\u0161e galaksije, neki bi bili rastrgani, a neki usisani. Tada se pove\u0107ava i \u0161ansa udara asteroida ili meteora u Zemlju, ali znanstvenici danas vjeruju da zapravo ne bismo bili usisani, ve\u0107 prije toga rastrgani. Ostaci i komadi\u0107i dovoljno blizu obzora same crne rupe bili bi usisani, a ostali bi plutali po Svemiru u potpuno promijenjenom obliku.<\/p>\n\n\n\n

\"promatranje
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Prava istina je da bi se pribli\u017eavanjem crne rupe dogodile tolike promjene u gravitaciji, brzini svjetla i fizikalnim zakonima da je jako te\u0161ko zaklju\u010diti \u0161to bi se to\u010dno dogodilo sa Zemljom… Naravno, \u017eivot na Zemlji vi\u0161e ne bi postojao i ne bi bio mogu\u0107, ali to su scenariji koje ne mo\u017eemo kontrolirati. U okolini Zemlje danas ne postoje velike crne rupe o kojima valja brinuti.<\/p>\n\n\n\n

Kako NASA prou\u010dava crne rupe?<\/h2>\n\n\n\n

Ime crna rupa sugerira kako se radi o ne\u010demu praznom i, iako crna rupa izvana zaista izgleda prazno, ona je beskona\u010dne mase i gusto\u0107e. Kako promatrati tako \u010dudnu pojavu? Ve\u0107 smo spomenuli da boja crne rupe nije od velike pomo\u0107i i da je vrlo te\u0161ko promotriti bilo kakvo kretanje tolikih brzina, ali ono \u0161to mo\u017eemo jest promatrati interakcije crne rupe s okolinom i u\u010dinak svjetlosti.<\/p>\n\n\n\n

\u010cak je i Einstein sa svojom teorijom relativnosti shvatio da zvijezda koja umire ostavlja za sobom gustu masu i proizvodi ogromnu koli\u010dinu svjetlosti pri tom izgaranju. Crne se rupe ne mogu promatrati teleskopima namijenjenim za gledanje x-zra\u010denja, svjetla ili neke druge vrste elektromagnetskih valova.<\/p>\n\n\n\n

Najpouzdaniji na\u010din za zaklju\u010diti da se negdje nalazi crna rupa jest promatrati okolinu neke “\u010dudnopona\u0161aju\u0107e” zvijezde ili mase. Zbog toga se klasi\u010dni teleskopi mogu koristiti za promatranje drugih zvijezda i masa oko crne rupe i na taj na\u010din mo\u017eemo otkriti kada je neka masa “progutana”.<\/p>\n\n\n\n

Kada vidimo gomilu objekata koji kru\u017ee oko “ni\u010dega” ili odjednom ogromnom brzinom nestaju te se pri tom emitira odre\u0111eno zra\u010denje, najvjerojatnije smo uspjeli locirati crnu rupu. Zanimljiv je i pojam “\u0161pagetifikacije<\/a>” koji znanstvenici koriste kako bi opisali efekt sna\u017enih gravitacijskih polja na objekte koji se izdu\u017euju i polako postaju sli\u010dni, pogodili ste, \u0161pagetima.<\/p>\n\n\n\n

Zanimljivo je da danas NASA koristi satelite i teleskope koji putuju u svemir jer je to jedan od najboljih na\u010dina da otkrijemo mnogo o crnim rupama. \u0160to ako neka crna rupa usisa teleskop? Pa, ako ni\u0161ta, znat \u0107emo da postoji i koje su njene koordinate otprilike. Ove svemirske letjelice poma\u017eu znanstvenicima odgovoriti na pitanja o svemiru, a kao \u0161to ste mogli zaklju\u010diti, ova pitanja nikad ne postaju jednostavna.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znate li \u0161to je crna rupa? Mnogoj djeci zanimljiv je koncept crne rupe, odnosno crne jame, stog pitaju razna pitanja na koja ponekad ni ne znamo odgovor. Istina je, zapravo, da i odrasli \u010desto ne razumiju crne rupe u potpunosti. Ovaj svemirski objekt ogromne gravitacije zapravo je prava misterija, a u dana\u0161njoj objavi poku\u0161at \u0107emo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051974,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[16483,16497,16470,18006],"class_list":["post-21050931","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-crna-rupa","tag-galaksija","tag-nasa","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050931"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050931\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067251,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050931\/revisions\/21067251"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051974"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}