{"id":21050937,"date":"2018-11-04T17:57:10","date_gmt":"2018-11-04T17:57:10","guid":{"rendered":"https:\/\/www.znanost.com\/?p=1326"},"modified":"2020-02-19T22:21:54","modified_gmt":"2020-02-19T21:21:54","slug":"tajne-suncevog-sustava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/tajne-suncevog-sustava\/","title":{"rendered":"Tajne sun\u010devog sustava"},"content":{"rendered":"\n<p>Na\u0161 planet se nalazi unutar Sun\u010devog sustava,\u00a0 minijaturni dio Mlije\u010dnog puta, koji sadr\u017ei milijune zvijezda.\u00a0 To je samo jedna od beskrajnih galaksija svemira, takvih galaksija ima na milijarde. Ako vas od ovih podataka hvata vrtoglavica i osje\u0107ate se vrlo malima, ne mo\u017ee vas se ni kriviti.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">\u0160to je Sun\u010dev sustav?<\/h2>\n\n\n\n<p>To je sustav planeta koji se sastoji od raznih nebeskih tijela. Ta se tijela zadr\u017eavaju u orbiti pomo\u0107u gravitacijske sile Sunca; <strong>Slijedi nekoliko zanimljivih podataka<\/strong>!<\/p>\n\n\n\n<p><h2>Od koliko se planeta sastoji Sun\u010dev sustav?<\/h2><\/p>\n\n\n\n<p>Sun\u010dev sustav se sastoji od sveukupno osam planeta: <strong>Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun<\/strong>. Zatim slijedi pet takozvanih patuljastih planeta, taj je naziv usvojen na Op\u0107oj konferenciji Me\u0111unarodne astronomske unije u Pragu. Pluton pripada ovoj skupini planeta, dok se do 2006. smatrao &#8221;planetom&#8221;. Merkur i Venera su jedina dva planeta na\u0161eg sustava koji nemaju mjesec, dok ih Uran ima \u010dak 27. <h2>Najtopliji planet u Sun\u010devom sustavu<\/h2><\/p>\n\n\n\n<p>Venera je svakako najtopliji planet s vrtoglavih +480\u02da, i ako ve\u0107ina ljudi misli da ova titula pripada Marsu zbog velike blizine sunca. Razlog takvih temperatura le\u017ei u tome \u0161to Venera ima jako puno plinova u svojoj atmosferi koji stvaraju efekt staklenika. Stoga na Veneri postoji vi\u0161e vulkana nego na bilo kojem drugom planetu.<h2>Nastanak Sun\u010devog sustava<\/h2><\/p>\n\n\n\n<p>Radi se o jednoj od najve\u0107ih misterija na\u0161ega vremena: po nekim procjenama, sun\u010dev sustav ima <strong>4,6 milijarda godina<\/strong>. Znanstvenici su tako\u0111er procijenili da \u0107e potrajati jo\u0161 <strong>5 milijardi godina<\/strong>.<h2>Najvi\u0161a planina<\/h2><\/p>\n\n\n\n<p>U cijelom Sun\u010devom sustavu, najvi\u0161i vrh jest planina <strong>Olympus<\/strong>, koja se nalazi na <strong>Marsu<\/strong>. Ova je planina ujedno i vulkan. Njegov se vrh nalazi 24 kilometara od razine tla, \u0161to ga \u010dini gotovo 3 puta ve\u0107im od Mount Everesta. Zanimljivo je da osoba koja na Zemlji te\u017ei 100 kilograma, na Marsu bi imala samo 38 kila. Na Marsu je i dan du\u017ei, a traje 24 sati i 39 minuta.<h2>Usporeni Neptun<\/h2><\/p>\n\n\n\n<p>Neptun je najvi\u0161e udaljen od nas i tako\u0111er je najsporiji u kretanju. Neptun je potrebno \u010dak 164,79 godina (60.190 dana) kako bi orbitirao oko Sunca. Dakle, od kad je otkriven davne 1846, tamo je pro\u0161la samo jedna godina!<h2>Sunce i Zemlja<\/h2><\/p>\n\n\n\n<p>Sunce je \u010dak 300.000 puta ve\u0107e od Zemlje. Razdaljina izme\u0111u Zemlje i Sunca se prote\u017ee na duga\u010dkih 149.600.000 kilometara. I sunce se okre\u0107e: \u010cini potpunu rotaciju svakih 25-30 dana.<h2>Hodanje po mjesecu<\/h2><\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161 mjesec je star \u010dak 4,5 milijardi godina. Bilo kakvi tragovi koje je \u010dovjek na mjesecu ostavio, primjerice otiske koraka, ostat \u0107e tamo zauvijek. Naime, na mjesecu nema vjetra koji bi mogao tragove pobrisati.<h2>Jupiter je najve\u0107i planet u na\u0161em Sun\u010devom sustavu<\/h2><\/p>\n\n\n\n<p>Njegova je masa jednaka svim ostalim planetima zajedno, ali puta 2,468 ! Zapravo se radi o divu naspram ostalih planeta. Sastoji se u prvom redu od vodika i helija te malih koli\u010dina raznih elemenata kao \u0161to su amonijak, metan i voda. Znanstvenici smatraju da postoji \u010dak 67 satelita koji orbitiraju oko Jupitera, me\u0111utim samo ih je 53 imenovano.<h2>Vidljivost<\/h2><\/p>\n\n\n\n<p>Neke planete je mogu\u0107e vidjeti golim okom sa Zemlje,a to su: Venera, Merkur, Jupiter, Mars i Saturn. Njihova imena su tako\u0111er imena bogova rimsko gr\u010dke mitologije.<h2>Saturnovi prsteni<\/h2><\/p>\n\n\n\n<p>Saturn nije jedini sa ovim dodatkom. Jupiter, Neptuni i Uran tako\u0111er posjeduju prsten. Uran ih ima \u010dak 9, svi su veoma blje\u0161tavi. Sastoje se od svemirske pra\u0161ine i meteora, tako\u0111er ih je mogu\u0107e vidjeti sa Zemlje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na\u0161 planet se nalazi unutar Sun\u010devog sustava,\u00a0 minijaturni dio Mlije\u010dnog puta, koji sadr\u017ei milijune zvijezda.\u00a0 To je samo jedna od beskrajnih galaksija svemira, takvih galaksija ima na milijarde. Ako vas od ovih podataka hvata vrtoglavica i osje\u0107ate se vrlo malima, ne mo\u017ee vas se ni kriviti. \u0160to je Sun\u010dev sustav? To je sustav planeta koji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051932,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[16565,18006],"class_list":["post-21050937","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-suncev-sustav","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050937"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050937\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}