{"id":21050938,"date":"2018-11-04T18:11:40","date_gmt":"2018-11-04T18:11:40","guid":{"rendered":"https:\/\/www.znanost.com\/?p=1330"},"modified":"2023-05-11T08:37:20","modified_gmt":"2023-05-11T06:37:20","slug":"zanimljivosti-o-zvijezdama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/zanimljivosti-o-zvijezdama\/","title":{"rendered":"Zanimljivosti o zvijezdama (10 najboljih)"},"content":{"rendered":"\n

Iako su zvijezde generalno dosta tajnoviti objekti, razne zanimljivosti o zvijezdama poznate su nam na temelju znanstvenih istra\u017eivanja i satelitskih ekspedicija. Danas \u0107emo, za po\u010detak, malo op\u0107enito raspravljati o zvijezdama i njihovom \u017eivotnom ciklusu, a onda \u0107emo u pri\u010du ubaciti i neke zanimljivosti koje \u0107e vas sigurno iznenaditi.<\/p>\n\n\n\n

Osim \u0161to su super teme za razgovor, zvijezde su \u010desto predmet umjetni\u010dkog izra\u017eavanja pa tako danas mo\u017eemo na\u0107i glazbenike, slikare i pisce inspirirane Svemirom. Tko zna, mo\u017eda i vi, nakon \u0161to saznate sve zanimljivosti o zvijezdama, postanete ljubitelj istih.<\/p>\n\n\n\n

Sve \u0161to trebamo znati o zvijezdama<\/h2>\n\n\n\n

Koliko se zvijezda ra\u0111a svaki dan?<\/h3>\n\n\n\n

Sigurni smo da ste i sami upoznati s time da je svako zrno pijeska na Zemlji zapravo pridru\u017eeno barem deset tisu\u0107a zvijezda u Svemiru. Samo dok ste pro\u010ditali naslov ovog \u010dlanka (otprilike 1 sekunda), nastalo je 4.800 zvijezda! U jednom danu nastane preko 400 milijuna zvijezda u cijelome Svemiru. Stoga bismo mogli re\u0107i da svakih 0.0002 sekundi nastaje nova zvijezda, iako nije svaka sekunda jednaka.<\/p>\n\n\n\n

Otkud nam ovi brojevi i statistika? Znanstvenici su do ove brojke do\u0161li promatraju\u0107i na\u0161u galaksiju u kojoj se svake godine, u prosjeku, ra\u0111aju po 3 nove zvijezde. One nastaju od plinova i pra\u0161ina koje se spajaju u nebesko tijelo, a po Svemiru ih \u0161e\u0107u razne sile i razli\u010ditost gusto\u0107e odre\u0111enih plinova.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da u promatranom svemiru postoji 50 milijardi galaksija<\/strong>, a Mlije\u010dni se put klasificira kao galaksija srednje veli\u010dine, mo\u017ee se procijeniti da se svake godine u cijelom svemiru rodi ne\u0161to poput 150\u00a0milijardi zvijezda. Nije li taj broj apsolutno fascinantan?<\/p>\n\n\n\n

Kroz ljudsku povijest, zvijezde su imale mnoge vrlo va\u017ene uloge. One su stvorile va\u017ean dio raznih vjerskih praksi. One se grupiraju u zvije\u017e\u0111a i koriste se u astrologiji u obliku znakova. Ipak, dosta astronoma ne \u017eeli priznati astrologiju kao granu, zbog \u010dega ni mi ne\u0107emo danas duboko ulaziti u ovu tematiku.<\/p>\n\n\n\n

\"zvijezde\"
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Osim toga, prije izuma modernijih navigacijskih alata zvijezde su bile va\u017ean dio navigacijskog sustav za rane istra\u017eiva\u010de koji putuju diljem mora i kontinenata. I danas je znanje o zvijezdama vrlo bitno za pomorce. Astronomska navigacija je znanost odre\u0111ivanja pozicije broda ili nekog drugog vozila u kojem se osoba nalazi pomo\u0107u nebeskih tijela.<\/p>\n\n\n\n

Kako nastaju zvijezde?<\/h3>\n\n\n\n

Prije no \u0161to spomenemo zanimljivosti o zvijezdama, bitno je da znamo kako one nastaju. Zvijezde mo\u017eemo definirati kao ogromne u\u017earene mase vodika i vjerujemo da to ve\u0107 znate. No, kako zapravo nastaju zvijezde? Znanstvenici su oduvijek u potrazi za odgovorom na to pitanje. Ipak, to pitanje povla\u010di brojna druga, komplicirana pitanja: kako magnetizam utje\u010de na zvijezde? Kako gravitacijske i ostale sile utje\u010du na materiju? Kako se na kraju stvaraju nevjerojatna nebeska tijela?<\/p>\n\n\n\n

Ovim doga\u0111ajima mo\u017eemo pristupiti iz samo jedne perspektive jer imamo tek grubu predod\u017ebu o tome kako ti oblaci materije stvaraju zvijezdu. Zahvaljuju\u0107i zapa\u017eanjima svemirskog teleskopa Herschel Europske svemirske agencije, skupina istra\u017eiva\u010da je uspjela osmisliti 3D reprezentaciju tog fenomena. Zvijezde nastaju iz ogromnih oblaka sastavljenih od plinova i pra\u0161ine. Zapravo, “\u017eivot” zvijezde po\u010dinje kada se takvi oblaci stisnu u gustu masu vodika jer se \u010destice unutar njega privla\u010de.<\/p>\n\n\n\n

Ta materija na sebe privla\u010di jo\u0161 \u010destica dok god se ne dogodi takozvani gravitacijski kolaps. Sredi\u0161nji dio zvijezde se pove\u0107ava i istovremeno raste temperatura u samoj zvijezdi: nastaje protozvijezda<\/em><\/strong>. Takve tvorevine kasnije postaju prave zvijezde. Zanimljiva je \u010dinjenica da se ne mora nu\u017eno cijeli oblak pretvoriti u zvijezdu, ve\u0107 odre\u0111eni dio mo\u017ee postati komet ili asteroid ili \u010dak ostati oblak pra\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n

Kada zvijezda dostigne odre\u0111enu temperaturu, aktivira se reakcija termonuklearne fuzije, dakle vodik se pretvara u helij \u2013 tada u biti nastaje zvijezda u punom smislu te rije\u010di. Bolje re\u010deno, nastaje onaj svemirski objekt koji svi dobro poznajemo kao zvijezdu.<\/p>\n\n\n\n

Zvijezda tako\u0111er mo\u017ee postati supernova<\/em><\/strong>: nastaje kada ve\u0107 formirana zvijezda na sebe privla\u010di okolni materijal svojom gravitacijskom silom. Uloga supernove<\/a> je zapravo raspodjela materije u svemiru. Da bi nastala, zvijezda mora imati veliku masu, barem 8 puta vi\u0161e od Sunca. Gravitacijska sila kojom neki objekt privla\u010di druge objekte na sebe proporcionalna je masi objekta koji privla\u010di. Zbog toga zvijezde, \u0161to su ve\u0107e, privla\u010de vi\u0161e materijala na sebe.<\/p>\n\n\n\n

Je li mogu\u0107e kupiti zvijezdu?<\/h3>\n\n\n\n

Darivanje zvijezda postaje sve ra\u0161irenije i \u010dini se kao vrlo originalna ideja. Jeste li ikada razmi\u0161ljali da poklonite zvijezdu voljenoj osobi ili bliskom prijatelju? Razne su Internet stranice koje nude ovu uslugu. Moramo priznati da se cijeli akt \u010dini jako romanti\u010dnim i da nam je jasno za\u0161to je lijepo nekome re\u0107i “kupio sam ti zvijezdu”. <\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, razo\u010darat \u0107emo vas i re\u0107i vam da nije mogu\u0107e slu\u017ebeno ste\u0107i vlasni\u0161tvo zvijezde. Me\u0111unarodna astronomska unija organizacija je odgovorna za imenovanje nebeskih objekata i ne primaju nikakve prijedloge za ime, \u010dak ni od astronoma. Mo\u017eda ste svojevremeno razmi\u0161ljali o tome tko to to\u010dno daje imena zvijezdama diljem Svemira, a sad znate i odgovor \u2013 me\u0111unarodna astronomska unija.<\/p>\n\n\n\n

Postoje Internet stranice na kojima mo\u017eete kupiti zvijezdu i ste\u0107i “certifikat”, ali ime te zvijezde nije slu\u017ebeno i ne\u0107e se koristiti u astronomiji. Zapravo, tvrtke koje prodaju zvijezde niti ne komuniciraju o tome s astronomima. Tako\u0111er, \u010desto se radi o jedva vidljivim zvijezdama. Na kraju, sigurni smo da vam je jasno kako se u biti radi o nekoj vrsti simboli\u010dne kupnje i kako zapravo pla\u0107ate lijepi papir ili diplomicu koju dobijete kupovinom te zvijezde.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina ljudi u astronomiji smatra kako je kupnja zvijezda jedna velika prevara. Odjel za za\u0161titu potro\u0161a\u010da iz New Yorka 1998. godine \u010dak je velikim nov\u010danim iznosom kaznio jednu tvrtku koja se bavila prodajom zvijezda. Smatralo se da je rije\u010d o nepo\u0161tenoj trgova\u010dkoj praksi. U svakom slu\u010daju, mnogi ljudi doista vjeruju da je taj postupak slu\u017ebenog karaktera, a onda su nezadovoljni kada saznaju da se ime koje su dali niti ne koristi u astronomiji.<\/p>\n\n\n\n

Kako zvijezde dobivaju ime?<\/h3>\n\n\n\n

No dobro, vidjeli smo kako zvijezde ne dobivaju ime, a kako ga onda dobivaju? Rekli smo ve\u0107 koja udruga se bavi davanjem imena, ali kako se dogovore koje ime \u0107e koja zvijezda imati? Postoji odre\u0111eni algoritam po kojem se dogovaraju takva imena, a danas su u praksi ustaljena i neka pravila putem kojih mo\u017eete i pogoditi kako se neka zvijezda zove ovisno o tome gdje se na nebu nalazi.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina je zvijezda dobilo ime po uzoru na razne likove iz mitologije razli\u010ditih kultura. Ovisno o tome koja je lokacija zvijezde, odnosno gdje se ta zvijezda najbolje vidi, ponekad se radi o gr\u010dkoj, ponekad o rimskoj, a ponekad o nordijskoj mitologiji.<\/p>\n\n\n\n

Neki drugi svemirski objekti (poput planeta) imaju nazive koji odra\u017eavaju odre\u0111ene uzorke jer su ih u pro\u0161losti, kad tehnologije nisu bile tako razvijene, astronomi locirali po oblicima zvije\u017e\u0111a u koja pripadaju.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to uop\u0107e imenovati zvijezde? Moderna astronomija znanstvena je grana koja se jako pro\u0161irila u zadnjih desetak godina i, organizacije radi, jednostavno je potrebno znati gdje se koja zvijezda nalazi i koje joj je ime. Oni daju zvijezdama nove nazive kako bi ih lak\u0161e pratili, pogotovo ako se radi o zvijezdama koje se dosta kre\u0107u. Najsjajnija zvijezda u konstelaciji uvijek dobiva ime “Alfa” a ostale dobivaju sljede\u0107a imena gr\u010dke abecede.<\/p>\n\n\n\n

Sunce \u2013 na\u0161a najbitnija zvijezda<\/h2>\n\n\n\n

Kada nekog pitate koja je najve\u0107a zvijezda koju znaju, sigurno \u0107e odmah spomenuti Sunce. To je istina, na\u0161e je Sunce ogromno, ali u usporedbi s drugim zvijezdama u na\u0161oj galaksiji, zapravo je vrlo maleno i bezna\u010dajno. Iako ima ogroman promjer od gotovo 1 400 000 kilometara, Sunce nije ni blizu najve\u0107eg svemirskog objekta kojeg \u010dovjek poznaje.<\/p>\n\n\n\n

Do sada, najve\u0107a otkrivena zvijezda jest UY Scuti. Otkrio ju je tim njema\u010dkih astronoma iz Bonna, a sama zvijezda smje\u0161tena je u konstelaciji Scutum. Trenutno se smatra najve\u0107om zvijezdom. Prema nekim procjenama, UY Scuti je 5 milijardi puta ve\u0107a zvijezda od Sunca. Mo\u017eete li uop\u0107e zamisliti ove brojeve?<\/p>\n\n\n\n

\"Sunce\"
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nama je Sunce, naravno, vrlo bitno jer je centar na\u0161eg sustava. Ova gotovo savr\u0161ena kugla \u010dini gotovo svu masu cijelog Sun\u010devog sustava \u2013 preko 99%. Sunce je poput elektrane koja pokre\u0107e gotovo sve na Zemlji. Cikli\u010dnost dana i no\u0107i, godi\u0161nja doba, uvjeti u kojima se \u010dovjek mogao razviti… Jednostavno re\u010deno, \u017eivot na Zemlji bio bi nemogu\u0107 bez prisutnosti Sunca i topline. Vrlo je fascinantno da na\u0161e Sunce predstavlja naj\u010de\u0161\u0107i tip zvijezda koji se nalazi u Svemiru.<\/p>\n\n\n\n

Ovo je 10 najboljih zanimljivosti o zvijezdama<\/h2>\n\n\n\n

No dobro, dovoljno smo pri\u010dali o teoriji, krenimo mi na zanimljivosti o zvijezdama! Sigurni smo da \u0107ete neke od ovih mo\u017eda ve\u0107 i znati jer su zvijezde vrlo interesantna tema o kojoj ljudi rado vole razgovarati, ali pripremili smo vam i par manje poznatih zanimljivosti kojima \u0107ete mo\u0107i iznenaditi svoje najmilije.<\/p>\n\n\n\n

1. Milijune zvijezda na nebu prosje\u010dna osoba niti ne vidi.<\/h3>\n\n\n\n

Sigurno ste barem jednom iza\u0161li u prirodu i pogledali u crno nebo. Mo\u017eda ste pomislili \u2013 wow, koliko zvijezda! Istina je zapravo da vi vidite vrlo malen broj zvijezda, a da milijune i milijune uop\u0107e ne mo\u017eete vidjeti golim okom. I da, ovo nije posljedica lo\u0161e dioptrije, ve\u0107 fizikalnih svojstava.<\/p>\n\n\n\n

Jednostavno nema toliko mnogo zvijezda koje su dovoljno svijetle i dovoljno blizu da ih vidimo golim okom. Najve\u0107i broj zvijezda \u0161to ih jedna osoba mo\u017ee vidjeti u jednoj no\u0107i rangira izme\u0111u 2000 i 2500. Me\u0111utim, ta bi osoba trebala imati iznimno dobar vid i gledati no\u0107no nebo tijekom iznimno \u010diste no\u0107i, bez svjetla s Mjeseca ili bilo kojeg drugog izvora. Tako\u0111er, oblaci i smog moraju biti minimalni.<\/p>\n\n\n\n

2. Putovanje do zvijezde traje 70 tisu\u0107a godina!<\/h3>\n\n\n\n

Zamislite da smo odabrali neku zvijezdu koja nam je vrlo blizu. Dobri kandidati bi bili Sunce i Proxima Centauri. \u0160to mislite, s obzirom na to koliko je Svemir ogroman, koliko bi nam trebalo da doputujemo do te neke zvijezde raketom? Iskreno, mo\u017eda “blizu” nije prava rije\u010d, budu\u0107i da je Proxima Centauri smje\u0161tena nevjerojatnih 4,2 svjetlosnih godina od nas.<\/p>\n\n\n\n

Drugim rije\u010dima, svjetlost koju emitira ova zvijezda do Zemlje do\u0111e za 4 godine. \u010cak i najbr\u017ea svemirska letjelica ikada pokrenuta sa Zemlje trebala bi minimalno 35.000 (iako realisti\u010dnije 70.000) godina da do\u0111e do Proxima Centaurija. Dakle, premda je svemirsko putovanje stvarnost, putovanje prema zvijezdama nemogu\u0107e je.<\/p>\n\n\n\n

3. Boja zvijezde otkriva njenu masu.<\/h3>\n\n\n\n

Znate li da boje zvijezda variraju ovisno o masi i temperaturi? Crvene, plave i bijele zvijezde nekako s naj\u010de\u0161\u0107e, a suprotno onome \u0161to vam se intuitivno name\u0107e, crvene zvijezde zapravo su najhladnije i radi se o 3500 Kelvina (3227 \u00b0C) vru\u0107ine. \u017du\u0107kaste zvijezde u rangu su Sunca i tople oko 6000 Kelvina (5727 \u00b0C). Najvrelije zvijezde, iako to mo\u017eda nikad ne biste rekli, zapravo su plave boje. Takve zvijezde imaju temperaturu preko 12000 kelvina (11727 \u00b0C).<\/p>\n\n\n\n

Dakle, boja i temperatura jasno su povezani. Kako masa ulazi u cijelu tu pri\u010du? Masa zapravo definira temperaturu, pa posljedi\u010dno i boju. \u0160to je ve\u0107a masa neke zvijezde, ve\u0107a \u0107e biti njena jezgra, a \u0161to je ve\u0107a jezgra, proces fuzije vrti vi\u0161e energije. Iznimka ovom pravilu su crveni divovi.<\/p>\n\n\n\n

4. I zvijezde vole imati najbolje prijatelje.<\/h3>\n\n\n\n

Mo\u017eda vam se rijetko \u010dini tako, prvenstveno jer se golim okom jako te\u0161ko promatraju zvijezde, ali zvijezde zapravo gotovo uvijek dolaze u parovima. To su takozvane binarne zvijezde i radi se o fenomenu gdje dva objekta privla\u010di ista gravitacijska to\u010dka. Postoje i sustavi s tri ili \u010detiri zvijezde, iako je \u010de\u0161\u0107e vidjeti binarne parove.<\/p>\n\n\n\n

5. \u0160to je zvijezda ve\u0107a, to kra\u0107e \u017eivi.<\/h3>\n\n\n\n

O zvijezdama mo\u017eete razmi\u0161ljati kao o objektima koji obr\u0107u odre\u0111enu koli\u010dinu energije. Masivne zvijezde, odnosno one koje su barem 150 puta te\u017ee od Sunca, isijavaju ogromne koli\u010dine energije. Zbog toga \u0161to su toliko velike i isijavaju toliko energije, generalno ne mogu istu isijavati toliko dugo i zbog toga imaju kra\u0107i \u017eivotni vijek. Astronomi danas ve\u0107 mogu procijeniti kad \u0107e neka zvijezda postati supernova na temelju njene mase i veli\u010dine.<\/p>\n\n\n\n

6. Gledanje zvijezde “u sada\u0161njosti” ne postoji.<\/h3>\n\n\n\n

Kad gledamo zvijezdu na nebu, bitno je razumjeti da svjetlost koju promatramo putuje do nas. To zna\u010di da ono \u0161to mi vidimo zapravo nije “u sada\u0161njosti”, ve\u0107 u pro\u0161losti. Alpha Centauri isijava svjetlost koja putuje do Zemlje oko \u010detiri i pol godine, dok zvijezda Sirius isijava svjetlost \u010dije putovanje traje preko osam godina. Vi, u biti, gledaju\u0107i zvijezdu gledate neku verziju iz pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n

7. Tabby zvijezda i vanzemaljski \u017eivot?<\/h3>\n\n\n\n

Misteriozna zvijezda pod imenom Tabby u svijetu je podigla puno pra\u0161ine zbog svog neobi\u010dnog izgleda. Otkrivena je 2009. godine kada ju je tim astronoma sa sveu\u010dili\u0161ta Yale locirao i imenovao po voditeljici tima, Tabethi<\/a>. Ipak, to nije razlog za\u0161to je ona postala popularna.<\/p>\n\n\n\n

\"zanimljivosti
FOTO: SHUTTERSTOCK<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Zbog svog neobi\u010dnog oblika, prstena pra\u0161ine oko nje i promjene svjetlosti te neobi\u010dnog kretanja, mnogi su bili uvjereni da se radi o nekom vanzemaljskom \u017eivotu koji putuje svemirskim brodom! Danas se promatraju razne teorije vezane za ovu zvijezdu i za\u0161to se pona\u0161a tako \u010dudno, ali se sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee re\u0107i da je zaista zvijezda.<\/p>\n\n\n\n

8. Zvijezde uop\u0107e ne “svjetlucaju”.<\/h3>\n\n\n\n

Mo\u017eda ste u pjesmama i knji\u017eevnim djelima nerijetko \u010duli da zvijezde “bljeskaju” ili pak “svjetlucaju”, odnosno “trepere”, ali ni\u0161ta od ovoga na\u017ealost nije istina. Fenomen koji neki nazivaju scintilacija zapravo ne dolazi od zvijezde, ve\u0107 od atmosfere koju ima na\u0161a planeta Zemlja. O \u010demu se radi? Prolaskom svjetlosti kroz atmosferu koja ima mnogo slojeva, svjetlost mora biti reflektirana i pomalo mijenjati svoje kretanje. To izgleda kao “bljeskanje”.<\/p>\n\n\n\n

9. Sirius je uvijek u teorijama zavjere.<\/h3>\n\n\n\n

Ve\u0107 smo spomenuli da se svjetlost kroz atmosferu kre\u0107e na \u010dudne na\u010dine, ali ovisno o tome gdje se neka zvijezda nalazi, mo\u017ee se dogoditi da njena svjetlost gotovo uvijek ima neke \u010dudne uzorke. Sirius je primjer takve zvijezde i njena svjetlost “bljeska” te se prividno kre\u0107e. Zbog toga je redovito prijavljena kao strani objekt (UFO) i nerijetko je predmet razgovora izme\u0111u ljubitelja teorija zavjere. Oni su, naime, uvjereni da NASA zata\u0161kava vanzemaljski \u017eivot tako \u0161to koristi Sirius kao prikladno obja\u0161njenje.<\/p>\n\n\n\n

10. Zvijezda padalica nije zvijezda.<\/h3>\n\n\n\n

Sigurni smo da ste u nekom periodu \u017eivota \u010duli puno toga o zvijezdama padalica. Netko \u0107e vam re\u0107i da za\u017eelite \u017eelju, a netko drugi \u0107e zaklju\u010diti da je prili\u010dno opasno da zvijezde “padaju”. Mi \u0107emo vam napomenuti da zvijezde padalice uop\u0107e nisu zvijezde, ve\u0107 uglavnom svemirski objekti koji izgledaju kao stijene ili kondenzirana pra\u0161ina, odnosno meteori. Oni se kre\u0107u toliko brzo da se zagriju kada dostignu atmosferu na\u0161e planete i to utje\u010de na vizualni efekt.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako su zvijezde generalno dosta tajnoviti objekti, razne zanimljivosti o zvijezdama poznate su nam na temelju znanstvenih istra\u017eivanja i satelitskih ekspedicija. Danas \u0107emo, za po\u010detak, malo op\u0107enito raspravljati o zvijezdama i njihovom \u017eivotnom ciklusu, a onda \u0107emo u pri\u010du ubaciti i neke zanimljivosti koje \u0107e vas sigurno iznenaditi. Osim \u0161to su super teme za razgovor, […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051960,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[18006,16817],"class_list":["post-21050938","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-svemir-2","tag-zvijezde"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050938","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050938"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050938\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21067243,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050938\/revisions\/21067243"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051960"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050938"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050938"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050938"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}