Opsesivno-kompulzivni poreme\u0107aj\u00a0 je kroni\u010dni i dugotrajni poreme\u0107aj zbog kojeg osoba ima nekontrolirane, ponavljaju\u0107e misli (opsesije) i pona\u0161anja koja ga poti\u010du na ponavljanje nekih radnji.<\/p>\n\n\n\n
Ljudi koji imaju ovaj poreme\u0107aj mogu primijetiti simptome kao \u0161to su opsesije, kompulzivno pona\u0161anje ili oboje. Ovi simptomi mogu ometati sve aspekte \u017eivota, kao \u0161to su posao, obrazovanje i odnose sa drugim ljudima.<\/p>\n\n\n\n
Opsesije su misli koje se ponavljaju ili potrebe da se u\u010dini neka radnja ili \u010dak mentalne slike koje se ne mogu potisnuti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kompulzivna pona\u0161anja su ona koja osoba ima potrebu \u010diniti kontinuirano. Naj\u010de\u0161\u0107a takva pona\u0161anja su: pretjerano \u010di\u0161\u0107enje ili pranje ruku, slaganje stvari na odre\u0111eni na\u010din npr. po bojama ili po veli\u010dini, konstantno provjeravanje da li su vrata zatvorena ili pegla isklju\u010dena, kompluzivno prebrojavanje stvari.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, nisu sva pona\u0161anja kompulzivna. Svi mi volimo provjeriti da li smo isklju\u010dili peglu ili zatvorili vrata, me\u0111utim postoje granice. Osoba sa opsesivno kompulzivnim poreme\u0107ajem ne mo\u017ee kontrolirati svoja razmi\u0161ljanja ili pona\u0161anja, \u010dak i kada shva\u0107a da su pona\u0161anja pretjerana, jednostavno si ne mo\u017ee pomo\u0107i. Takva \u0107e osoba imati zna\u010dajne probleme u svom svakodnevnom \u017eivotu zbog tih misli ili pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n Neki pojedinci sa ovim poreme\u0107ajem mogu imati tikove. Motori\u010dki tikovi su iznenadni, kratki i kontinuirani pokreti kao npr. treptanje oka i drugi pokreti oka, grimase lica, pokreti ramenima i trzanje glave. Uobi\u010dajeni vokalni tikove uklju\u010duju ponavljaju\u0107e \u010di\u0161\u0107enje grla, udisanje i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Simptomi mogu do\u0107i i pro\u0107i, smanjiti se tijekom vremena ali i pogor\u0161ati se.<\/p>\n\n\n\n Simptomi mogu do\u0107i i pro\u0107i tijekom vremena. Opsesivno kompulzivne osobe si mogu poku\u0161ati same pomo\u0107i izbjegavanjem situacija koje poti\u010du njihove opsesije. Iako ve\u0107ina odraslih osoba ne prepoznaje da ono \u0161to rade nema smisla, neki odrasli i ve\u0107ina djece mo\u017eda ne shva\u0107aju da je njihovo pona\u0161anje neuobi\u010dajeno. Roditelji ili u\u010ditelji obi\u010dno prepoznaju simptome kod djece.<\/p>\n\n\n\n Ako mislite da imate ovaj poreme\u0107aj, porazgovarajte sa svojim lije\u010dnikom o simptomima. Ako se ne lije\u010di, takva bolest mo\u017ee utjecati na sve aspekte \u017eivota. Ovo je poreme\u0107aj koji poga\u0111a odrasle, adolescente i djecu diljem svijeta. Ve\u0107ina ljudi se dijagnosticira oko devetnaeste godina, obi\u010dno dje\u010daci u ranijoj dobi nego djevoj\u010dice, ali nastupa i nakon 35. godine \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanja nad obiteljima i poglavito nad blizancima, pokazala su da osobe \u010diji srodnik u prvoj lozi (poput roditelja, sestru ili djeteta) imaju opsesivno kompulzivni poreme\u0107aj imaju ve\u0107i rizik da ga i sami razviju. Kontinuiranim istra\u017eivanjem nastoji se utvrditi veza izme\u0111u genetike i ove bolesti, te na koji na\u010din se mo\u017ee pomo\u0107i u pobolj\u0161anju dijagnoze i samoga lije\u010denja.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanja koje se provode na na\u010din da se bolesnicima pokazuju slike, pokazala su razlike u frontalnom korteksu i subkortikalnim strukturama mozga u bolesnika. \u010cini se da postoji veza izme\u0111u simptoma i abnormalnosti u odre\u0111enim podru\u010djima mozga, ali ta veza nije jasna. Istra\u017eivanje je jo\u0161 u tijeku. Razumijevanje uzroka pomo\u0107i \u0107e odrediti specifi\u010dne, personalizirane tretmane za lije\u010denje.<\/p>\n\n\n\n Ljudi koji su iskusili zlostavljanje (fizi\u010dki ili seksualno) u djetinjstvu ili drugoj traumi imaju pove\u0107an rizik za razvoj ovoga poreme\u0107aja.<\/p>\n\n\n\n U nekim slu\u010dajevima, djeca mogu razviti simptome nakon streptokokne infekcije – to se naziva pedijatrijski autoimunosni neuropsihijatrijski poreme\u0107aji povezani s streptokoknim infekcijama.<\/p>\n\n\n\n Obi\u010dno tretira s lijekovima, psihoterapijom ili kombinacijom tih lijekova. Iako ve\u0107ina bolesnika reagira na lije\u010denje, neki pacijenti i dalje imaju simptome.<\/p>\n\n\n\n Primjeri lijekova koji su dokazani u\u010dinkovitima kod odraslih i djece s OCD uklju\u010duju klomipramin, koji je \u010dlan starijih klasa “tricikli\u010dkih” antidepresiva i nekoliko novijih.<\/p>\n\n\n\n Psihoterapija mo\u017ee biti u\u010dinkovit tretman za odrasle i djecu. Istra\u017eivanja pokazuju da odre\u0111ene vrste psihoterapije, uklju\u010duju\u0107i terapiju kognitivnog pona\u0161anja (CBT) i druge srodne terapije (npr. Trening obrnutosti navika) mogu biti jednako djelotvorne kao i lijekovi za mnoge pojedince.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Opsesivno-kompulzivni poreme\u0107aj\u00a0 je kroni\u010dni i dugotrajni poreme\u0107aj zbog kojeg osoba ima nekontrolirane, ponavljaju\u0107e misli (opsesije) i pona\u0161anja koja ga poti\u010du na ponavljanje nekih radnji. Znakovi i simptomi obsesivnog poreme\u0107aja Ljudi koji imaju ovaj poreme\u0107aj mogu primijetiti simptome kao \u0161to su opsesije, kompulzivno pona\u0161anje ili oboje. Ovi simptomi mogu ometati sve aspekte \u017eivota, kao \u0161to su […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051954,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[21709],"class_list":["post-21050941","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-obsesivno-kompulzivni-poremecaj"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050941","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050941"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050941\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051954"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050941"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050941"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050941"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Naj\u010de\u0161\u0107i simptomi su:<\/h3>\n\n\n\n
Uzroci ovoga poreme\u0107aja nisu poznati, ali smatra da bi razlozi mogli biti sljede\u0107i:<\/h3>\n\n\n\n
Genetika<\/h3>\n\n\n\n
Struktura i na\u010din rada mozga<\/h2>\n\n\n\n
Okolina<\/h3>\n\n\n\n
Tretmani i terapije<\/h3>\n\n\n\n
Lije\u010denje<\/h3>\n\n\n\n
Psihoterapija<\/h3>\n\n\n\n