Prije otprilike 7000 godina, tada\u0161nji stanovnici podru\u010dja visoko na planinama Anda razvili su ve\u0107a srca i malo vi\u0161i krvni tlak, me\u0111u ostalim prilagodbama, da bi uspjeli fizi\u010dki pre\u017eivjeti na tim nevjerojatnim visinama, pokazuje jedna genetska analiza ameri\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog tima.<\/p>\n\n\n\n
Te su se promjene vjerojatno dogodile ubrzo nakon \u0161to su ljudi po\u010deli trajno \u017eivjeti u Andskom gorju, a to je dokaz da se tijelo mo\u017ee dosta brzo prilagoditi okolini u kojoj se nalazi. U pitanju je jedna vrsta obrambenog mehanizma. “Unato\u010d o\u0161trim vremenskim uvjetima i iznimno nepovoljnom okoli\u0161u, Ande su vremenski relativno brzo naseljene, s obzirom na vrijeme prvog dolaska ljudi na ju\u017enoameri\u010dki kontinent”, napisali su istra\u017eiva\u010di u studiji objavljenoj 8. studenog, u \u010dasopisu “Science Advances”.<\/p>\n\n\n\n
“Adaptivne osobine potrebne za trajno naseljavanje ovog podru\u010dja mogle su se \u010dak razviti kroz relativno kratko vremensko razdoblje, tijekom samo nekoliko tisu\u0107a godina, a ne tijekom nekog jako dugog vremenskog razdoblja.”<\/p>\n\n\n\n
Arheolo\u0161ki nalazi upu\u0107uju na to da su lovci – sakuplja\u010di po\u010deli \u017eivjeti u Andskom gorju prije najmanje 12.000 godina, a trajno naseljavanje po\u010delo je prije oko 9.000 godina. Da bi doznali vi\u0161e o drevnim ljudima koji su \u017eivjeli oko jezera Titicaca, istra\u017eiva\u010di su analizirali DNK i iz organizama drevnih naseljenika i iz stanica ljudi koji danas naseljuju regiju.<\/p>\n\n\n\n
Znanstveni je tim prikupio DNK iz tjelesnih ostataka sedam drevnih naseljenika prona\u0111enih na nalazi\u0161tima iz tri razli\u010dita povijesna razdoblja: sa nalazi\u0161ta Soro Mik’aya Patjxa, 6500 – 8000 godina starog mjesta na kojem su \u017eivjeli lovci i sakuplja\u010di; iz mjesta Kaillachuro, oko 3.800 godina starog naselja koje su naselili ljudi koji su pre\u0161li sa traganja za hranom i skupljanja plodova na samostalni uzgoj hrane; i sa mjesta zvanog Rio Uncallane gdje se nalazi niz kamenih grobnica koje datiraju iz vremena prije 1800 godina.<\/p>\n\n\n\n
Zatim su znanstvenici uspore\u0111ivali ovu drevnu DNK s DNK starije i suvremenije ju\u017enoameri\u010dke populacije koja je nastanjivala nizine i brda, kao i sa DNK drugih drevnih ameri\u010dkih starosjedilaca koji su \u017eivjeli na ve\u0107im udaljenostima. Osim prilagodbi srca i krvnih \u017eila prona\u0111enih kod stanovnika planinskih podru\u010dja, analiza je pokazala da se prije otprilike 8750 godina tada\u0161nja populacija razdijelila na one koji su naselili ni\u017ea podru\u010dja i na one koji su naselili podru\u010dje velike nadmorske visine.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj broj pokazuje da se to ipak dogodilo ranije, prije razdoblja navedenog u prethodnoj studiji koja je koristila samo moderne genome kako bi procijenila podjelu i dobila razli\u010dite rezultate.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de gena povezanog s probavom \u0161kroba, mogu\u0107e je da je ova prilagodba bila povezana s prelaskom stanovni\u0161tva koje se bavilo lovom i sakupljanjem plodova na uzgajanje \u0161krobne hrane kao \u0161to su kukuruz i krumpir. Nasuprot tome, drevni naseljenici nizinskih podru\u010dja nisu razvili ovu prilagodbu, vjerojatno zato \u0161to su bili vi\u0161e skloni lovu nego poljoprivrednom na\u010dinu \u017eivota pa jednostavno nisu unosili toliko \u0161krobne hrane u organizam.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje tako\u0111er baca dodatno svjetlo na migracije prvih Amerikanaca. Rana istra\u017eivanja pokazuju da su se prvi Amerikanci odvojili od svojih predaka u Sibiru i Isto\u010dnoj Aziji prije skoro 25000 godina. Krenuli su na putovanje preko kopnenog mosta du\u017e Beringovog prolaza tijekom posljednjeg ledenog doba i kona\u010dno se razdvojili u dvije populacije – jednu koja je ostala u Sjevernoj Americi i drugu koja je nakon nekog vremena otputovala dalje na jug, u podru\u010dje Ju\u017ene Amerike.<\/p>\n\n\n\n
Spomenuta otkri\u0107a ukazuju na to da su se sjevernoameri\u010dke i ju\u017enoameri\u010dke skupine vjerojatno podijelile prije 14750 godina, \u0161to se sla\u017ee s nalazima 14500 godina starog arheolo\u0161kog lokaliteta na Monte Verdeu u ju\u017enom \u010cileu, priop\u0107ili su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prije otprilike 7000 godina, tada\u0161nji stanovnici podru\u010dja visoko na planinama Anda razvili su ve\u0107a srca i malo vi\u0161i krvni tlak, me\u0111u ostalim prilagodbama, da bi uspjeli fizi\u010dki pre\u017eivjeti na tim nevjerojatnim visinama, pokazuje jedna genetska analiza ameri\u010dkog istra\u017eiva\u010dkog tima. Te su se promjene vjerojatno dogodile ubrzo nakon \u0161to su ljudi po\u010deli trajno \u017eivjeti u Andskom […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051919,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[21546,21594,17681],"class_list":["post-21050956","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-ande","tag-drevni-stanovnici","tag-peru"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050956"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050956\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066617,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050956\/revisions\/21066617"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051919"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}