{"id":21050960,"date":"2018-11-18T21:04:55","date_gmt":"2018-11-18T21:04:55","guid":{"rendered":"https:\/\/www.znanost.com\/?p=1463"},"modified":"2020-10-15T14:47:08","modified_gmt":"2020-10-15T12:47:08","slug":"kolekcionarski-predmeti-sa-slavnog-titanica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kolekcionarski-predmeti-sa-slavnog-titanica\/","title":{"rendered":"Kolekcionarski predmeti sa slavnog Titanica"},"content":{"rendered":"\n<p>Ne\u0161to prije pono\u0107i 14. travnja 1912. godine Titanic je udario u santu leda na svom prvom putovanju. Preko 100 godina kasnije mnogi predmeti sa toga broda i dalje postoje, a kolekcionari ih tra\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>Kad je &#8220;nepotopiv&#8221; Titanic potonuo, poginulo je preko petnaest stotina ljudi. Danas, sje\u0107anje na tu tragediju \u017eivi preko pri\u010da onih koji su bili tamo.<\/p>\n\n\n\n<p>Obo\u017eavatelji filma Jamesa Camerona &#8221;Titanic&#8221; bi se mogli sjetiti kako je Rose opisala suputnicu Lucile Lady Duff Gordon: <strong>&#8220;Ona dizajnira donje rublje i vrlo je popularna u plemstvu&#8221;.&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Za razliku od Rose, Lady Duff Gordon i njezin mu\u017e, Sir Cosmo, bili su pravi putnici na Titaniku \u2013 Ona je bila poznata modna dizajnerica a on bogati sporta\u0161, bili su me\u0111u 12 ljudi u \u010damcu za spa\u0161avanje br. 1, koji je mogao prevesti 40 ljudi!<\/p>\n\n\n\n<p>Mnogi putnici prve klase nisu se \u017eeljeli ukrcati u \u010damce jer nisu vjerovali da \u0107e &#8220;nepotopiv&#8221; brod potonuti. Za\u0161to se poluprazni \u010damci za spa\u0161avanje nisu vratili po one putnike koji su ostali na brodu?<\/p>\n\n\n\n<p>Cosmo i Lady Duff Gordon postali su glavna meta ovakvih pitanja. Dok su se nalazili na \u010damcu, Cosmo je obe\u0107ao svakom \u010dlanu posade odre\u0111eni iznos novca kako bi se mogli sna\u0107i nakon \u0161to su izgubili posao na Titaniku. Vlada je bila prisiljena razmotriti da li je taj novac zapravo bio mito kako se \u010damac ne bi vra\u0107ao u blizinu Titanica i riskirao \u017eivot ljudi na \u010damcu.&nbsp;Ta tvrdnja nikada nije dokazana, ali Duff Gordoni su cijeli \u017eivot proganjani zbog toga.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada je tvrtka RR organizirala aukciju za 100. obljetnicu od potonu\u0107a Titanica, drugi najskuplji predmet ( 75.000 dolara)&nbsp; je bio&nbsp; kimono u kojem je Lady Duff Gordon pobjegla na \u010damac.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Wallace Hartley je bio violinist koji je radio na Titanicu<\/h2>\n\n\n\n<p>Vjerojatno se iz filma sje\u0107ate violinista koji je sa svojim bendom nastavio svirati sve dok brod nije potonuo. To je bio Wallace Hartley, njegova je violina pre\u017eivjela, no vi\u0161e nije mogu\u0107e na njoj svirati. Prodana za 1,7 milijuna dolara. Hartleya smatraju herojem jer je nastavio svirati kako bi ljudi ostali smireni. Povjesni\u010dar Craig Sopin ka\u017ee da je to vjerojatno pomoglo. &#8220;Ljudi nisu pani\u010darili na na\u010din na koji bi se moglo o\u010dekivati, zato \u0161to je na brodu bilo mirno. Hartley i njegov bend dali su svoje \u017eivote kako bi se stvorila takva atmosfera&#8221; &#8211; ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n<p>Njegova je violina ubrzo nakon katastrofe na\u0111ena uz olupine broda kada su se prikupljala tijela.<\/p>\n\n\n\n<h3 class=\"wp-block-heading\"><strong>J<\/strong>o\u0161 neki zanimljivi predmeti sa Titanica uklju\u010duju:<\/h3>\n\n\n\n<p><strong><em>Prsluk za spa\u0161avanje<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.znanost.com\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/titanik-prsluk-za-spasavanje-225x300.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1465\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Lije\u010dnik iz Chicaga, dr. Frank Blackmarr, bio je putnik na Karpatiji, brodu koji je pomogao pri spa\u0161avanju pre\u017eivjelih sa Titanica. Uzeo jedan prsluk za spa\u0161avanje koji je pripadao Titanicu a kasnije ga je donirao povijesnom dru\u0161tvu Chicaga. Godine 1982. povijesno dru\u0161tvo Chicaga doniralo ga je Smithsonian muzeju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong><em>D\u017eepni sat&nbsp;<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.znanost.com\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/titanik-sat.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1466\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>D\u017eepni sat pripadao je upravitelju broda Edmundu Stoneu. Sat se zaustavio u 2:16, \u0161to je najvjerojatnije bio to\u010dan trenutak kada je Edmund Stone sletio u ledeno hladnu vodu Atlantskog oceana. Prodan je za 130.000 \u20ac.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Krzneni kaput<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Lijepi duga\u010dki kaput pripadao je stjuardesi Mabel Bennet. Nosila je samo no\u0107nu ko\u0161ulju kada se spu\u0161tala u \u010damac za spa\u0161avanje. Prodan je za 210.000 \u20ac.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/www.znanost.com\/wp-content\/uploads\/2018\/11\/titanic-krzneni-kaput-149x300.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1467\" \/><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ne\u0161to prije pono\u0107i 14. travnja 1912. godine Titanic je udario u santu leda na svom prvom putovanju. Preko 100 godina kasnije mnogi predmeti sa toga broda i dalje postoje, a kolekcionari ih tra\u017ee. Kad je &#8220;nepotopiv&#8221; Titanic potonuo, poginulo je preko petnaest stotina ljudi. Danas, sje\u0107anje na tu tragediju \u017eivi preko pri\u010da onih koji su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051910,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[21852,21737,21806],"class_list":["post-21050960","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-antikviteti","tag-predmeti","tag-titanic"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050960"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050960\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051910"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}