Posljednja ve\u010dera, umjetni\u010dko djelo talijanskog slikara, jedno je od najpoznatijih na svijetu. Leonardo da Vinci ga je naslikao vjerojatno izme\u0111u 1495. i 1498. godine za dominikanski samostan Santa Maria delle Grazie u Milanu. Ova slika prikazuje dramati\u010dnu scenu opisanu u nekoliko navrata u Evan\u0111eljima, uklju\u010duju\u0107i dio u kojem Isus izjavljuje da \u0107e ga jedan od Apostola izdati. Prema Leonardovom uvjerenju dr\u017eanje, geste i izrazi lica trebaju prikazati “stanje uma”, svaki od dvanaest u\u010denika prikazuje svoju osobnost. Djelo je rezultat slo\u017eenog prou\u010davanja raznovrsnih ljudskih emocija.<\/p>\n\n\n\n
Na slici se Isus nalazi u sredi\u0161tu stola a apostoli su s njegove lijeve i desne strane. Nosio je tradicionalnu crveno-plavu haljinu i imao je bradu. Isusova spokojnost se suprotstavlja uznemirenosti apostola. Zidovi prostorije su tamni, a na stra\u017enjem zidu dominiraju tri prozora koja gledaju na brdoviti krajolik, sli\u010dan okolici Milana. Leonardo je predstavio prostor pomo\u0107u linearne perspektive, tehnikom otkrivenom u renesansi koja koristi paralelne linije kako bi se stvorila iluzija dubine.<\/p>\n\n\n\n
Scena ne predstavlja jedan trenutak, ve\u0107 je prikaz vi\u0161e njih. U djelu Isus upozorava na predstoje\u0107u izdaju, a apostoli reagiraju. Filip, koji stoji na lijevoj strani, gestikulira i \u010dini se da govori: “Ne valjda ja, Gospodine?” \u010cini se da Isus odgovara: “Onaj tko je umo\u010dio ruku u zdjelu sa mnom, izdati \u0107e me.”<\/p>\n\n\n\n
Istodobno, Isus i Juda, dopiru do istog jela na stolu, \u0161to je \u010din koji ozna\u010dava Judu kao izdajicu. Isus tako\u0111er gestikulira prema \u010da\u0161i vina i komadi\u0107u kruha, \u0161to upu\u0107uje na uspostavljanje obreda Svete pri\u010desti.<\/p>\n\n\n\n
Sliku je naru\u010dio Ludovico Sforza, milanski vojvoda i Leonardov za\u0161titnik. Sforzini grbovi se \u010dak pojavljuju u slici s inicijalima obitelji.<\/p>\n\n\n\n
Nakon stolje\u0107a o\u0161te\u0107enja, Posljednja ve\u010dera pro\u0161la je opse\u017enu 20-godi\u0161nju obnovu koja je zavr\u0161ena 1999. godine. Kad je obnovljena slika otkrivena, mnogi kriti\u010dari tvrdili su da su restauratori uklonili toliko toga da je vrlo malo ostalo od Leonardovog originalnog djela. Drugi su, me\u0111utim, pohvalili restauraciju takvih pojedinosti kao \u0161to su apostolski izrazi i hrana na stolu.<\/p>\n\n\n\n
Unato\u010d \u010destim obnovama, slika ostaje krhka, stoga ju posjetitelji mogu vidjeti samo na 15 minuta i to u malim skupinama.<\/p>\n\n\n\n
Kada je ova slika progla\u0161ena remek-djelom, stekla je pohvale umjetnika kao \u0161to su Rembrandt van Rijn i Peter Paul Rubens i pisaca poput Johann Wolfgang von Goethe i Mary Wollstonecraft Shelley. Tako\u0111er je inspirirala bezbrojne reprodukcije, tuma\u010denja i teorije zavjere.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljive \u010dinjenice o ovome remek-djelu:<\/strong><\/p>\n\n\n\n Teorije o simbolima i znakovima o posljednjoj ve\u010deri ne manjkaju. Na primjer, mnogi su znanstvenici raspravljali o zna\u010denju spremnika soli u blizini Judasovog lakta. Prosuta sol mo\u017ee simbolizirati nesre\u0107u, gubitak ili vjeru.<\/p>\n\n\n\n Sabrina Sforza Galitzia ”prevodila” je ono \u0161to je smatrala matemati\u010dkim i astrolo\u0161kim znacima u radu Da Vincija, ona smatra da on \u0161alje poruku o kraju svijeta. Prema njezinom tuma\u010denju, umjetnik ka\u017ee da \u0107e se apokalipsa odr\u017eati 4006. godine.<\/p>\n\n\n\n Tri od Da Vincijevih studenata, uklju\u010duju\u0107i Giampietrina, napravili su kopije njegove slike po\u010detkom 16. stolje\u0107a. Giampietrino je napravio kopiju pune veli\u010dine koja je sada u Londonskoj Kraljevskoj akademiji umjetnosti. Druga kopija Andrea Solari nalazi se u Muzeju Leonardo da Vinci u Belgiji, a tre\u0107a kopija Cesare da Sesto nalazi se u crkvi sv. Ambroga u \u0160vicarskoj.<\/p>\n\n\n\n Godine 1652. stanovnici samostana izrezali su nova vrata u zidu, \u0161to je uklonilo komad umjetni\u010dkog djela koji prikazuje Isusove noge. Kasnije, u 18. stolje\u0107u Napoleonovi vojnici koristili su prostor i dodatno o\u0161tetili djelo. Tijekom Drugog svjetskog rata nacisti su bombardirali samostan\u2026.<\/p>\n\n\n\n Da Vincijevo remek-djelo je vi\u0161e puta restaurirano: 1726., 1770., 1853., 1903., 1924., 1928. i 1978. godine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Posljednja ve\u010dera, umjetni\u010dko djelo talijanskog slikara, jedno je od najpoznatijih na svijetu. Leonardo da Vinci ga je naslikao vjerojatno izme\u0111u 1495. i 1498. godine za dominikanski samostan Santa Maria delle Grazie u Milanu. Ova slika prikazuje dramati\u010dnu scenu opisanu u nekoliko navrata u Evan\u0111eljima, uklju\u010duju\u0107i dio u kojem Isus izjavljuje da \u0107e ga jedan od […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051905,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[21852,21662,22694,21735,18138],"class_list":["post-21050962","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-antikviteti","tag-leonardo-da-vinci","tag-popularno","tag-posljednja-vecera","tag-slika"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050962","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050962"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050962\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051905"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050962"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050962"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050962"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Prosuta sol je simboli\u010dna<\/h3>\n\n\n\n
Ilustracija sadr\u017ei stra\u0161no upozorenje<\/h3>\n\n\n\n
Postoje tri prve kopije izvornika<\/h3>\n\n\n\n
Slika je bila neo\u010duvana i zanemarena<\/h3>\n\n\n\n
Slika je vi\u0161e puta obnovljena<\/h3>\n\n\n\n