Radinici su sa sobom imali listove ispisane magi\u010dnim pismom i na svaki su izrezani i poravnani kamen polagali te listove pa bi jednom udarili po kamenu, \u0161to je bilo dovoljno da kamen prije\u0111e udaljenost od 1000 sahnesa (200 hitaca strijelom: 26.000 metara), zatim bi to ponavljali sve dok taj kamen ne bi do\u0161ao do vrha piramide: eto kako su arapski pisci 14. i 15. stolje\u0107a obja\u0161njavli tajnu gradnje piramida !<\/p>\n\n\n\n
Pitanje primjenjene tehnike gradnje mu\u010dilo je znanstvenike, ali i obi\u010dne znati\u017eeljnike od najdavnijih vremena. Do dana\u0161njega dana niti jedan od tih kamenih gorostasa ne \u010dini se u cijelosti shva\u0107en kad je rije\u010d o njegovim sastavnim elementima.<\/p>\n\n\n\n
Poku\u0161ajmo, me\u0111utim, shvatiti slo\u017eenost zagonetke slijede\u0107i korak po korak organizaciju jednog gradili\u0161ta.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Polazilo se od rezanja materijala koji je bio potreban: kamenje lo\u0161ije kvalitete za unutarnju jezgru, granit iz Assuana za finije oblganje i fini vapneneac iz Ture za vanjsko dovr\u0161avanje. Tehnike iskapanja prve vrste materijala nisu trebale predstavljati posebnu te\u0161ko\u0107u za stare Egip\u0107ane; me\u0111utim, do danas je ostalo nerazja\u0161njeno kako su rezalo granit: dovoljno je pomisliti da je danas za to potreban \u010delik s dijamantom iglom koji stari Egip\u0107ani zasigurno nisu imali.<\/p>\n\n\n\n Neki su znanstvenici pretpostavljali da su kori\u0161teni samo blokovi kamena koji su pali prirodnim putem, ali oni koji su kori\u0161teni za Mikerinovu pogrebnu prostoriju nose tragove klinova, \u0161to ovo tuma\u010denje \u010dini nevjerojatnim. Jedine vjerojatne pretpostavke navode na pomisao da se koristilo jako tvrdo kamenje po kojemu se ritmi\u010dki udaralo sve dok se ne bi do\u0161lo do granita, premda je moralo biti potrebno puno vremena za izvo\u0111enje takvih napornih radova. Osim toga kori\u0161teni materijali su morali prije\u0107i put dug \u010dak 800 kilometara, preko mora, la\u0111ama i na drvenim splavima ili splavima od rogoza, ili preko kopna uz pomo\u0107 posebnih sanjki, opet drvenastih. Ali, kako su drevni Egip\u0107ani mogli prijeneti tim primitivnim sredstvima teret te\u017eak nekoliko stotina tona? I koliko im je vremena trebalo za sli\u010dan transport? Keopsova piramida sastoji od 2,300.000 blokova vapneneca; prema gr\u010dkome povjesni\u010daru Herodotu, na njezinoj je gradnji radilo 100.000 ljudi; arheolozi smatraju da bi se taj broj trebao smanjiti na 20.000 ljudi pa su proveli nekoliko pokusa da bi potvrdili vrijeme i na\u010dina na koje je obavljen taj titanski pothvat, premda nisu uspjeli dobiti precizne podatke. Nakon \u0161to su stigli na cilj, trebalo je podignuti golemi teret na veliku visinu, primjerice, Keopsova piramida vi\u0161a je od 147 m. Teorije se umnogostru\u010duju: ima onih koji misle na primjenu valjaka dobivenih iz trupaca drveta i onih koji opet misle na rampe u obliku spirale koje su obavijale piramidalnu gra\u0111evinu u njezinu nastanku i zajedno s njom rasle.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, \u010dak ni ta tuma\u010denja znanstvenici ne smatraju ujedna\u010denima. Najsugestivnije pretpostavke se jo\u0161 jednom \u010dine one koje su iznijeli anti\u010dki gr\u010dki i rimski povjsni\u010dari, koji govore o “terasama”(Diodir Sikul) i ” bre\u017euljcima” (Plinije), napravljenima od soli i salitre, koji su okru\u017eivali piramide poput zemljanog nasipa, rastu\u0107i po \u0161irini i u visinu, uvijek uz blagi nagib koji je rastao zajedno s gra\u0111evinom. Pri kraju radova, takve bi se strukture zatim otapale i skretale tok Nila uzrokuju\u0107i time umjetno plavljenje. Egiptolozi su ispak skloni prihva\u0107anju ideje da su se koristile rampe, ali o tipologiji mi\u0161ljenja.<\/p>\n\n\n\n Zapravo, prema nekima su ramp podignute za prijenos blokova bile jednostavne pravocrtne platforme, smje\u0161tene na jednoj od strana piramida koje su postojale sv u\u017ee i du\u017ee kako se nastavljala gradnja. Drugi su ve\u0107inom skloni vjerovati da su se gradile spiralne rampe koje su u spirali obavijale tijelo piramide i postupno slijedile njezino podizanje.<\/p>\n\n\n\n Prema drugoj teoriji, konstruirane su male rampe posvuda oko gra\u0111evine, koje su u zavr\u0161noj fazi radova bile zamijenjene samo jednom pravocrtnom rampom smje\u0161tenoj na jednoj od rampa piramide. Kad je rije\u010d o materijalu koji se koristio za njihovu gradnju, vrlo je vjerojatno da su to bili trupci palme koji su se slagali sa sirovom ciglom, premda je i to samo jedna pretpostavka.<\/p>\n\n\n\n Za razliku od toga, sa sigurno\u0161\u0107u znamo, zato \u0161to to dokumentira pojava plitkih reljefa u grobnicama, da su blokovi podignuti na rampe uz pomo\u0107 drvenih sanjki koje su bila podmazane mje\u0161avinom vode i blata da bi se olak\u0161alo njihovo klizanje i smanjila te\u017eina.<\/p>\n\n\n\n Jedno drugo jo\u0161 otvoreno pitanje odnosi se na sudbinu takvih rampi\/kosina: jesu li nakon zavr\u0161etka radova odmah bile uni\u0161tene? Ili su bile uklonjene, \u0161to je ponovno iskazivalo previ\u0161e vremena i puno ljudi, s obzirom na njihove kolosalne dimenzije?<\/p>\n\n\n\n Prema nekim stru\u010dnjacima, takve strukture \u010duvale su se i ponovno koristile za gradnju obrednih cesta du\u017e kojih su se ra\u0161\u010dlanjivale glavne gra\u0111evine pogrebnih kompleksa. Najnoviju teoriju u tom podru\u010dju razradio je francuski arhitekt Pierre Crozat koji je smatrao da su piramide gr\u0111ene postupno. Polazilo se od sredi\u0161nje jezgre na kojoj su postupno dodavani drugi blokovi: u toj po\u010detnoj fazi nije bilo potrebe za rampama koje bi koristile samo za podizanje najve\u0107ih blokova. Tek u sljede\u0107oj fazi one su se uklapale u gra\u0111evinu, na taj na\u010din uklanjaju\u0107i te\u0161ki problem njihova kona\u010dnog uni\u0161tenja.<\/p>\n\n\n\n Naravno, ne znamo je li istina da je za gradnju jedne piramide trebalo dvadeset godina rada i tisu\u0107e ruku, ali sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo tvrditi da za otkrivanje tajni piramida nisu bila dovoljna stolje\u0107a istra\u017eivanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Radinici su sa sobom imali listove ispisane magi\u010dnim pismom i na svaki su izrezani i poravnani kamen polagali te listove pa bi jednom udarili po kamenu, \u0161to je bilo dovoljno da kamen prije\u0111e udaljenost od 1000 sahnesa (200 hitaca strijelom: 26.000 metara), zatim bi to ponavljali sve dok taj kamen ne bi do\u0161ao do vrha […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051900,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[18082,21606,21723],"class_list":["post-21050964","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-egipat","tag-gradnja","tag-piramide"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050964"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050964\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051900"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}