{"id":21050987,"date":"2018-12-04T09:39:27","date_gmt":"2018-12-04T09:39:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.znanost.com\/?p=1601"},"modified":"2020-10-15T14:47:05","modified_gmt":"2020-10-15T12:47:05","slug":"nalazista-i-blaga-afrike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nalazista-i-blaga-afrike\/","title":{"rendered":"Nalazi\u0161ta i blaga Afrike"},"content":{"rendered":"\n

Kanjon Olduvai<\/h1>\n\n\n\n
\"\"
Photo: Wikipedia<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

– Kanjon koji sadr\u017ei jedne od vrmenskih najduljih arheolo\u0161kih zapisa na svijetu
\n– Datiran od oko 1,9 milijuna godina do manje od 10 000 godina u pro\u0161lost
\n– Otkriven u sjevernoj Tanzaniji 1911. godine
\n– Otkri\u0107e uklju\u010duje fosile ranih hominida i \u017eivotinja i kamene rukotvorine
\n– Nalazi\u0161te i izlo\u017ebe predmeta u muzejima otvoreni za javnost<\/p>\n\n\n\n

Turkana dje\u010dak<\/h1>\n\n\n\n
\"\"
Photo: Museon<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

– Najpotpuniji kostur ranog \u010dovjeka ikada prona\u0111en
\n– Datiran izme\u0111u 1,56 i 1,51 milijuna godina u pro\u0161lost
\n– Iskopan na nalazi\u0161tu NariokotomeIII u Keniji, 1984. – 88.
\n– Otkri\u0107e obuhva\u0107a dobro o\u010duvan, gotovo cijeloviti kostur
\n– Nije dostupan javnosti<\/p>\n\n\n\n

Spilje rijeke Klasies<\/h1>\n\n\n\n
\"\"
Photo: ThoughtCo<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

– Jedni od najstarijih ostataka modrnog ili gotovo modernog Homo sapiensa
\n– Datirani u vrijeme prije 125 000 – 60 000 godina, a posljednji prije 5 000 godina
\n– Potencijal lokaliteta otkrio je planinar Ludwig Abel, 1995. godine
\n– Otkri\u0107a uklju\u010duju ljudske fosile i rukotvorine iz srednjeg i kasnog paleolitika
\n– Nije dostupna javnosti<\/p>\n\n\n\n

Abidos<\/h1>\n\n\n\n
\"\"
Photo: Flickr<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

– Dugotrajno egipatsko groblje i popratna naseobina
\n– Kori\u0161teno od pred dinastijskih vremena do rimskog perioda, 3500 – 100 g.pr.n.e.
\n– Poznato od drevnih vremena; iskopano od 19. stolje\u0107a
\n– Otkri\u0107a ukljuj\u010duju pogrebne ostatke i hramove
\n– Dostupno javnosti, ali neka podru\u010dja mogu biti zabranjena<\/p>\n\n\n\n

Deir el – Medina<\/h1>\n\n\n\n
\"\"
Photo: wikipedia<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

– Jedinstveno egipatsko selo radnika na grobnicama
\n– Datirano u Novu dr\u017eavu, 1550. – 1070. g.pr.n.e.
\n– Otkriveno tijekom iskopa Bernarda Bruyera, 1920 – ih godina
\n– Otkri\u0107a obuhv\u0107uju ku\u0107e radnika i brojne tekstove
\n– Nalazi\u0161te je otvoreno za javnost, ali pristup mo\u017ee biti ograni\u010den<\/p>\n\n\n\n

Amarna<\/h1>\n\n\n\n\n\n

– Glavni grad Akhenatena, egipatskog “kralja otpadnika”
\n– Datiran u 18. dinastiju, oko 1358. – 1340. g.pr.n.e.
\n– Poznat od davnih vremena; prva planska iskapanja 1798. – 99.
\n– Otkri\u0107a obuhva\u0107aju grobnice, bistu Nefertiti, pisma iz Amarne, stelu
\n– Nalazi\u0161te je otvoreno za javnost; bista Nefertiti je u Berlinskom muzeju<\/p>\n\n\n\n

Tanis<\/h1>\n\n\n\n\n\n

– Najve\u0107e arheolo\u0161ko nalazi\u0161te u delti Nila
\n– 21. i 22. dinastija, oko 1069. – 712.g.pr.n.e.
\n– Poznato od biblijskih vremena; nalazi\u0161te je identificirano 1722.g. u San el – Hagaru
\n– Otkri\u0107a obuhva\u0107aju hram, kraljevske grobove, kipove
\n– Nalazi\u0161te je otvoreno za javnost; rukotvorine su u Muzeju Kaira<\/p>\n\n\n\n

Terakota iz Noka<\/h1>\n\n\n\n\n\n

– Najstarije poznate lon\u010darske skulpture iz sub – saharske Afrike
\n– Povezane s mjestima taljenja \u017eeljeza datiranima od 600.g.pr.n.e. do oko 300.g.n.e.
\n– Prve Nok terakote otkrivene su tijekom iskapanja rude 1928. godine
\n– Otkri\u0107a obuhva\u0107aju pe\u010dene gline skulpture i rana mjesta na kojima se talilo \u017eeljezo
\n– Komadi su smje\u0161teni u razli\u010ditim nigerijskim muzejima i u privatnim zbirkama<\/p>\n\n\n\n

Veliki zimbabve<\/h1>\n\n\n\n\n\n

– Najimpresivniji drevni glavni grad ju\u017ene Afrike okru\u017een kamenim zidom
\n– Datiran u vrijeme od 4. do 19. stolje\u0107a, glavni grad dr\u017eave Shona 1300. – 1450. g.
\n– Prvi europski posjetitelj bio je njema\u010dki geolog Carl Mauch, 1871.g.
\n– Otkri\u0107a obuhva\u0107aju kamene zidove i ptice od steatita (talka)
\n– Nalazi\u0161te i muzej o nalazi\u0161tu otvoreni su za javnost<\/p>\n\n\n\n

Kamen iz Rosette<\/h1>\n\n\n\n\n\n

– Trojezi\u010dni natpis kori\u0161ten za de\u0161ifriranje hijelogrifa
\n– Datiran u 9. godinu Ptolemeja V. iz perioda Ptolemejevi\u0107a, 196.g.pr.n.e
\n– Otkriven 1799. tijekom Napoleonove invazije na Egipat
\n– Otkri\u0107e se sastoji od crnog komada bazalta otkrivenog tijekom izgradnje
\n– Izlo\u017een u Britanskom muzeju, London<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kanjon Olduvai – Kanjon koji sadr\u017ei jedne od vrmenskih najduljih arheolo\u0161kih zapisa na svijetu – Datiran od oko 1,9 milijuna godina do manje od 10 000 godina u pro\u0161lost – Otkriven u sjevernoj Tanzaniji 1911. godine – Otkri\u0107e uklju\u010duje fosile ranih hominida i \u017eivotinja i kamene rukotvorine – Nalazi\u0161te i izlo\u017ebe predmeta u muzejima otvoreni […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051836,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[21539,21545,21577,21629,21637,21694,21803,21815,21827],"class_list":["post-21050987","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-abidos","tag-amarna","tag-deir-el-medina","tag-kamen-iz-rosette","tag-klasies","tag-nalazista-afrike","tag-terakota-iz-noka","tag-turkana-djecak","tag-veliki-zimbabve"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21050987"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21050987\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051836"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21050987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21050987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21050987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}