Povremeni sukob izme\u0111u roditelja je neizbje\u017ean – ali ne mora negativno utjecati na djecu.\u00a0Evo kako pretvoriti neslaganje u pozitivnu lekciju.<\/p>\n\n\n\n
Mark Cummings, psiholog sa Sveu\u010dili\u0161ta Notre Dame, koji je, zajedno s kolegama, objavio na stotine radova u zadnjih dvadeset godina smatra kako djeca pa\u017eljivo promatraju emocije svojih roditelja kako bi saznali koliko su sigurni u obitelji. Kada su roditelji destruktivni i nesigurni, to za djecu predstavlja kolateralna \u0161tetu koja mo\u017ee trajati cijeli \u017eivot<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Bitno je shvatiti da je bra\u010dna sva\u0111a neizbje\u017ena<\/strong>. Prema obiteljskom terapeutu Sheri Glucoft Wong iz Berkeleyja u Kaliforniji, ve\u0107 \u010dinjenica da par ima djecu stvara vi\u0161e mogu\u0107nosti za sukob, \u010dak i za parove koji su se dobro slagali prije nego \u0161to su postali roditelji. “Kada se djeca pojave, imate manje vremena za vi\u0161e posla, odjednom nisi strpljiv, niti fleksibilan a pritisak je puno ve\u0107i.”<\/strong> \u2013 ka\u017ee ona.<\/p>\n\n\n\n ”Gledanje nekih vrsta sukoba mo\u017ee biti dobro \u010dak i za djecu. Kada djeca vide da njihovi roditelji rje\u0161avaju te\u0161ke probleme, mogu bolje odrasti<\/strong> ”- ka\u017ee Cummings.<\/p>\n\n\n\n U knjizi Bra\u010dni sukob i djeca: perspektiva emocionalne sigurnosti , Cummings i kolega Patrick Davies sa Sveu\u010dili\u0161ta u Rochesteru identificiraju vrste destruktivnih sva\u0111a koje \u0161tete djeci:<\/p>\n\n\n\n Kada roditelji uzajamno koriste neprijateljske strategije, neka djeca mogu biti uznemirena, zabrinuta i tjeskobna. Druga reagiraju s bijesom, postaju agresivna i mogu razviti probleme u pona\u0161anju kod ku\u0107e i u \u0161koli. Djeca mogu razviti poreme\u0107aje spavanja i zdravstvene probleme kao \u0161to su glavobolje i bolovi u trbuhu. Njihov stres mo\u017ee ometati njihovu sposobnost da obra\u0107aju pa\u017enju, \u0161to stvara probleme u \u0161koli.<\/p>\n\n\n\n \u010cak su i odnosi izme\u0111u bra\u0107e i sestara negativno pogo\u0111eni – oni imaju tendenciju da idu u krajnost, postaju pretjerano za\u0161titni\u010dki nastrojeni ili udaljeni jedan od drugoga.<\/p>\n\n\n\n Nedavna studija pokazala je da su \u010dak i 19-godi\u0161njaci ostali osjetljivi na roditeljski sukob. Suprotno onome \u0161to roditelji misle kako \u0107e se djeca naviknuti na sva\u0111e, \u0161to nije istina – ka\u017ee Cummings.<\/p>\n\n\n\n Godine 2002. istra\u017eiva\u010di Rena Repetti, Shelley Taylor i Teresa Seeman na UCLA-u prou\u010davali su kako na djete utje\u010de lo\u0161a obiteljska situacija u vezi s kasnijim problemima u odrasloj dobi. Otkrili su da su oni koji su odrasli u domovima s visokim razinama sukoba imali vi\u0161e zdravstvenih, emocionalnih i socijalnih problema kasnije u \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n Neki roditelji, znaju\u0107i kako razorni sukobi mogu biti, misle da je najbolje rje\u0161enje jednostavno se ne sva\u0111ati i ignorirati supru\u017enika kako bi okon\u010dali raspravu. Ali to nije djelotvorna taktika.<\/p>\n\n\n\n “Napravili smo studiju o tome. Emocionalni odgovor djeteta na ignoriranje nije “pozitivan. Neverbalni bijes i odbijanje komunikacije ili suradnje – posebno su problemati\u010dni.<\/strong><\/p>\n\n\n\n Na\u0161e su studije pokazale su da je \u0161utnja i ignoriranje vi\u0161e uznemiruju\u0107e za dijete od otvorenog sukoba. Za\u0161to?\u00a0Djeca razumiju sukob, obja\u0161njava.\u00a0To im govori \u0161to se doga\u0111a,\u00a0ali kad se roditelji povuku i postanu emocionalno nedostupni, djeca ne znaju \u0161to se doga\u0111a.\u00a0Oni samo znaju da ne\u0161to nije u redu.”-\u00a0ka\u017ee Cummings.<\/p>\n\n\n\n Djeca su sofisticirani analiti\u010dari sukoba. Stupanj do kojeg otkrivaju emocije mnogo je profinjeniji nego \u0161to roditelji mogu pretpostaviti. Kada roditelji imaju blage do umjerene sukobe koji uklju\u010duju podr\u0161ku, kompromis i pozitivne emocije, djeca razvijaju bolje socijalne vje\u0161tine i samopo\u0161tovanje, u\u017eivaju u pove\u0107anoj emocionalnoj sigurnosti, razvijaju bolje odnose s roditeljima, bolje rade u \u0161koli i imaju manje psiholo\u0161kih problema.<\/p>\n\n\n\n “Kada djeca postanu svjedoci bra\u010dnih sva\u0111a i vide roditelje koji to rje\u0161avaju, oni su zapravo sretniji nego \u0161to su bili prije nego \u0161to su to vidjeli”, ka\u017ee Cummings.<\/p>\n\n\n\n Konstruktivni sukob djeci ne smeta. Djeca su vi\u0161e emocionalno sigurna, njihovi unutarnji resursi oslobo\u0111eni su za pozitivan razvojni rast, a njihovo prosocijalno pona\u0161anje prema drugima je pobolj\u0161ano. Zapravo, mnogi problemi u pona\u0161anju djece mogu se rije\u0161iti jednostavno pobolj\u0161anjem kvalitete odnosa roditelja, \u0161to ja\u010da emocionalnu sigurnost djece.\u010cak i ako roditelji ne rije\u0161e problem u potpunosti, ali prona\u0111u djelomi\u010dno rje\u0161enje, djeca \u0107e biti dobro.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Povremeni sukob izme\u0111u roditelja je neizbje\u017ean – ali ne mora negativno utjecati na djecu.\u00a0Evo kako pretvoriti neslaganje u pozitivnu lekciju. Mark Cummings, psiholog sa Sveu\u010dili\u0161ta Notre Dame, koji je, zajedno s kolegama, objavio na stotine radova u zadnjih dvadeset godina smatra kako djeca pa\u017eljivo promatraju emocije svojih roditelja kako bi saznali koliko su sigurni u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051710,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[16554,21758],"class_list":["post-21051033","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-djeca","tag-roditelji-svada"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051033","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21051033"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051033\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051710"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21051033"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21051033"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21051033"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\u0160to je destruktivni sukob?<\/h1>\n\n\n\n
Izbjegavanje sukoba nije rje\u0161enje<\/h1>\n\n\n\n