{"id":21051060,"date":"2019-05-07T14:56:38","date_gmt":"2019-05-07T14:56:38","guid":{"rendered":"https:\/\/www.znanost.com\/?p=1935"},"modified":"2020-10-15T14:46:53","modified_gmt":"2020-10-15T12:46:53","slug":"koliko-su-tocni-online-dnk-testovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/koliko-su-tocni-online-dnk-testovi\/","title":{"rendered":"Koliko su to\u010dni online DNK testovi?"},"content":{"rendered":"\n<p>Sigurno ste primijetili da je danas mogu\u0107e naru\u010diti DNK kit preko interneta. Nakon nekoliko tjedana na va\u0161u adresu \u0107e sti\u0107i kit pomo\u0107u kojeg \u0107ete pohraniti va\u0161 DNK uzorak ( naj\u010de\u0161\u0107e \u0107ete dobiti \u0161tapi\u0107 kojim \u0107ete napraviti bris unutar usta), nakon toga taj paket \u0161aljete nazad tvrtki koja nudi tu uslugu i nakon izvjesnog vremena na va\u0161 mail sti\u017ee kompletna DNK analiza. Pomo\u0107u koje \u0107ete saznati od kuda potje\u010dete i ako imate sre\u0107e prona\u0107i \u0107ete nekog ro\u0111aka. Najpoznatije tvrtke koje nude takvu uslugu su 23andMe, MyHeritage i Ancesty.com. Takav test \u0107e vam dati podatke o va\u0161oj etni\u010dkoj pripadnosti, dakle iz koje zemlje potje\u010dete u odre\u0111enim postocima. Me\u0111utim, da li su ti podaci zbilja 100% vjerodostojni?<\/p>\n\n\n\n<p>Kada je rije\u010d o podrijetlu, DNK je vrlo dobar pokazatelj u odre\u0111ivanju bliskih obiteljskih odnosa kao \u0161to su bra\u0107a ili roditelji. Za dublje obiteljske korijene, ovi testovi vam zapravo ne govore odakle su do\u0161li va\u0161i preci, ve\u0107 <strong>gdje se DNK poput va\u0161eg danas mo\u017ee na\u0107i na Zemlji<\/strong>. <strong>Me\u0111utim, velika je vjerojatnost da su va\u0161i preci do\u0161li iz tih mjesta.<\/strong> No, re\u0107i da ste 20% Irac, 4% Grk ili 12% Skandinavaca je zabavno, trivijalno i ima vrlo malo znanstvenog zna\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada samo uzmemo u obzir da svaki \u010dovjek ima 2 roditelja, 4 djeda i baka, 8 pradjeda i prabaka, 16 ljudi jo\u0161 u sljede\u0107oj generaciji, pa onda 32, 64\u2026.to zna\u010di da 10 generacija unazad svako od nas ima preko <strong>4000 direktnih predaka.<\/strong> Na\u0161a obiteljska stabla postaju isprepletene mre\u017ee dok se vra\u0107amo u pro\u0161lost, \u0161to zna\u010di da su na\u0161i preci uskoro postali svi preci. \u010covje\u010danstvo je fascinantno usko povezano, a DNK \u0107e vam malo vi\u0161e re\u0107i o va\u0161oj kulturi, povijesti i identitetu.<\/p>\n\n\n\n<p>Mo\u017eemo re\u0107i da je doba geneologije potro\u0161a\u010da stiglo.&nbsp;Popularne tvrtke na ovom tr\u017ei\u0161tu kao \u0161to su 23andMe i AncestryDNA, imaju vi\u0161e od pet milijuna korisnika u svojim bazama podataka.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvo, pojednostavimo stvari. DNK je kod u va\u0161im stanicama.&nbsp;To je najbogatija, ali i najslo\u017eenija riznica informacija koju smo ikada poku\u0161ali razumjeti.&nbsp;DNK je raspore\u0111en u oko 20.000 gena (iako rasprava ostaje o tome \u0161to je zapravo definicija gena).&nbsp;Kroz tijek 20. stolje\u0107a \u010dvrsto smo shvatili osnove biolo\u0161kog naslje\u0111ivanja: kako se geni prenose iz generacije u generaciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Efektivno je beskona\u010dna varijacija u ljudskim genomima, a ispitivanje na\u0161eg DNK poma\u017ee nam da shvatimo \u0161to nas \u010dini ljudskim bi\u0107ima kao vrstama i pojedincima.<\/p>\n\n\n\n<p>S padom tro\u0161kova sekvenciranja gena do\u0161li su komercijalni interesi.&nbsp;Odjednom svaka tvrtka mo\u017ee u zamjenu za ne\u0161to novca i bo\u010dicu sline, izvu\u0107i va\u0161 DNK i slijediti va\u0161 genom.&nbsp;Uz ogromne tvrtke kao \u0161to su 23andMe i AncestryDNA, deseci tvrtki u\u010dinile su upravo to.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoje dva potencijalna pitanja koja proizlaze iz pitanja to\u010dnosti njihovih rezultata.&nbsp;Prvo je donekle trivijalno: je li sekvenciranje u\u010dinjeno dobro?&nbsp;U kritiziranju ovog posla, \u010dini se po\u0161tenim pretpostaviti da su prikupljeni podaci to\u010dni.&nbsp;Pod pretpostavkom da su testovi izvedeni to\u010dno, neka odstupanja mogu i dalje proizlaziti iz razlika u bazama podataka raznih tvrtki.&nbsp;Gotovo svaki genetski test DTC-a ne sekvencira cijeli genom, ve\u0107 umjesto toga gleda na pozicije u va\u0161em DNK uzorku za koje se zna da su od interesa.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako pretpostavimo da su dobiveni podaci to\u010dni, drugo pitanje koje se postavlja odnosi se na tuma\u010denje.&nbsp;Uzima se hrpa ljudi, \u0161to ih je vi\u0161e mogu\u0107e, koji imaju zajedni\u010dko obilje\u017eje.&nbsp;To mo\u017ee biti bolest, kao \u0161to je cisti\u010dna fibroza (CF) ili normalna osobina, recimo, crvena kosa.&nbsp;Potom kada se sekvenciraju njihovi geni, pazi se na pojedina mjesta u njihovom DNK koji su sli\u010dniji unutar testne skupine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sigurno ste primijetili da je danas mogu\u0107e naru\u010diti DNK kit preko interneta. Nakon nekoliko tjedana na va\u0161u adresu \u0107e sti\u0107i kit pomo\u0107u kojeg \u0107ete pohraniti va\u0161 DNK uzorak ( naj\u010de\u0161\u0107e \u0107ete dobiti \u0161tapi\u0107 kojim \u0107ete napraviti bris unutar usta), nakon toga taj paket \u0161aljete nazad tvrtki koja nudi tu uslugu i nakon izvjesnog vremena na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051643,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16327],"tags":[16501,21589],"class_list":["post-21051060","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zdravlje-i-medicina","tag-dnk","tag-dnk-testovi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051060","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21051060"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051060\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21051060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21051060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21051060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}