Nema sumnje u \u010dinjenicu da je svemir \u010dudan. Samo pogledajte vani i vidjet \u0107ete raznolike \u010dudne oblike flore i faune. Ipak, na\u0161 planet predstavlja samo mali dio neobi\u010dnih pojava koje se mogu na\u0107i u svemiru, a astronomi svakodnevno otkrivaju nova iznena\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n
Od 2007. godine istra\u017eiva\u010di bilje\u017ee ultra-jake radio signale koji traju samo nekoliko milisekundi. Ovi zagonetni bljeskovi nazvani su brzi radio-rafali (FRB), a \u010dini se da potje\u010du iz milijardi svjetlosnih godina daleko. Nedavno su znanstvenici uspjeli uhvatiti ponavljaju\u0107i FRB, koji je bljesnuo \u0161est puta za redom, drugi takav signal ikada vi\u0111en i onaj koji im mo\u017ee pomo\u0107i da otkriju ovu misteriju.<\/p>\n\n\n\n
Najja\u010da supstanca u svemiru oblikuje se od ostataka mrtvih zvijezda. Prema simulacijama, protoni i neutroni u zgr\u010denoj ljusci zvijezde mogu biti podvrgnuti ludom gravitacijskom tlaku, koji ih stisne u obliku \u0161pageta, koji bi mogli puknuti – ali samo ako biste primijenili 10 milijardi puta vi\u0161e sile nego \u0161to je potrebno za razbijanje \u010delika.<\/p>\n\n\n\n
Patuljasti planet Haumea, koji kru\u017ei oko Kuiprovog pojasa izvan Neptuna, vrlo je neobi\u010dan. Ima \u010dudan izdu\u017eeni oblik. Nadalje, na njemu dva mjeseca i dan traju samo 4 sata, \u0161to ga \u010dini najbr\u017eim velikim objektom u Sun\u010devom sustavu. No, 2017. godine kada su astronomi gledali kako Haumea prolazi ispred zvijezde, primijetili su izrazito tanke prstenove koji kru\u017ee oko njega, vjerojatno zbog sudara negdje u dalekoj pro\u0161losti.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to je bolje od Mjeseca? Mjesec koji kru\u017ei oko Mjeseca, a kojeg je internet nazvao mjese\u010dni mjesec. Tako\u0111er poznati kao submoon, moonitos, grandmoon, moonettes i moooon, moonmoon su jo\u0161 uvijek samo teoretski, ali nedavni prora\u010duni sugeriraju da nema ni\u0161ta nemogu\u0107e u njihovoj formaciji. Mo\u017eda \u0107e jednog dana astronomi otkriti jedan.<\/p>\n\n\n\n
Kada su astronom Tabetha Boyajian sa Sveu\u010dili\u0161ta Louisiana i njezini kolege prvi put vidjeli zvijezdu poznatu kao KIC 846285, bili su zbunjeni. Naime, objekt je uranjao u svjetlost u nepravilnim intervalima i za neparne duljine vremena, ponekad i do 22 posto. Pozivaju se razli\u010dite teorije, uklju\u010duju\u0107i mogu\u0107nost izvanzemaljske megastrukture, ali danas ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da vjeruje da je zvijezda okru\u017eena nenormalnim prstenom pra\u0161ine koji uzrokuje tamnjenje.<\/p>\n\n\n\n
Kroz galaksiju prolaze planete skitnice, koje su odba\u010dene od svoje roditeljske zvijezde gravitacijskim silama. Jedna posebnost u ovoj klasi je poznata kao SIMP J01365663 + 0933473, veli\u010dina planeta udaljena 200 svjetlosnih godina, \u010dije je magnetsko polje vi\u0161e od 200 puta ja\u010de od Jupiterovog. To je dovoljno sna\u017eno da generira blje\u0161tave aurore u svojoj atmosferi, \u0161to se mo\u017ee vidjeti s radio teleskopima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Nema sumnje u \u010dinjenicu da je svemir \u010dudan. Samo pogledajte vani i vidjet \u0107ete raznolike \u010dudne oblike flore i faune. Ipak, na\u0161 planet predstavlja samo mali dio neobi\u010dnih pojava koje se mogu na\u0107i u svemiru, a astronomi svakodnevno otkrivaju nova iznena\u0111enja. Tajanstveni radio signali Od 2007. godine istra\u017eiva\u010di bilje\u017ee ultra-jake radio signale koji traju samo […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051587,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[21576,18006],"class_list":["post-21051083","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-cudni-objekti","tag-svemir-2"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051083","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21051083"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051083\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051587"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21051083"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21051083"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21051083"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}