Maknite se od gradskih svjetala, pogledaj gore i vidjet \u0107e\u0161 jedno od \u010duda no\u0107nog neba – sjajne oblake zvijezda koje \u010dine galaksiju pod nazivom Mlije\u010dni put. Na\u0161 galakti\u010dki dom je prostran i lijep, ali posjeduje mnoge tajne.<\/p>\n\n\n\n
Na primjer, unato\u010d desetlje\u0107ima poku\u0161aja, astronomi tek trebaju odrediti koliko na\u0161a galaksija te\u017ei, s procjenama koje se kre\u0107u od 700 milijardi i 2 trilijuna puta vi\u0161e nego na\u0161e Sunce.<\/p>\n\n\n\n
Vaganje galaksije, osobito dok \u017eivite u njoj, nije lagan zadatak. “To je kao da poku\u0161avate provesti popis stanovni\u0161tva u SAD-u, ali ne mo\u017eete koristiti internet i ne mo\u017eete napustiti grad u kojem \u017eivite”, izjavio je za Live Science astronom Ekta Patel sa Sveu\u010dili\u0161ta Arizona u Tucsonu. Nitko ne mo\u017ee staviti Mlije\u010dni put na kozmi\u010dku skalu i samo pro\u010ditati rezultat.<\/p>\n\n\n\n
Dio problema je \u0161to je ve\u0107ina mase galaksije nevidljiva. Tamna tvar i zagonetna tvar koja ne odaje nikakvu svjetlost, \u010dini oko 85 posto na\u0161eg Mlije\u010dnog puta, rekao je Patel. Tako jednostavno prebrojavanje zvijezda u na\u0161oj galaksiji ne\u0107e vas odvesti daleko.<\/p>\n\n\n\n
Stoga istra\u017eiva\u010di obi\u010dno gledaju u orbitu nekog nebeskog objekta, rekao je Patel. Metoda se temelji na gravitacijskim jednad\u017ebama izvedenim od strane Isaaca Newtona prije vi\u0161e od 300 godina, \u0161to vam govori da je brzina i udaljenost na kojoj se manje tijelo kre\u0107e, povezano s masom ve\u0107eg objekta.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od metoda, kori\u0161tena u istra\u017eivanju iz 2017., objavljenom u \u010dasopisu The Astrophysical Journal, jest pogledati male satelitske galaksije udaljene stotine tisu\u0107a svjetlosnih godina koje prolaze oko Mlije\u010dnog puta ba\u0161 kao \u0161to planeti kru\u017ee oko zvijezde. Ali postoji problem s tim satelitskim galaksijama. “Njihove orbite su duga\u010dke milijardama godina”, rekao je Patel, \u0161to zna\u010di da istra\u017eiva\u010di ne mogu lako odrediti njihovu orbitalnu brzinu.<\/p>\n\n\n\n
U studiji objavljenoj u lipnju 2018. u \u010dasopisu The Astrophysical Journal, Patel i kolege poku\u0161ali su novu metodu vaganja galaksije. Pogledali su superra\u010dunalne simulacije virtualnih svemira, koji mogu reproducirati mnoge aspekte na\u0161eg kozmosa i poku\u0161ali prona\u0107i primjere malih galaksija koje orbitiraju ve\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Otprilike 90.000 tih simuliranih satelitskih galaksija zatim je uspore\u0111eno s podacima o devet pravih galaksija koje kru\u017ee oko Mlije\u010dne staze. Tim je odabrao one \u010dija se orbitalna svojstva najvi\u0161e uklapaju u stvarne satelitske galaksije i promatrala masu simulirane galaksije koju su obilazili. To im je dalo prili\u010dno dobru procjenu stvarne mase na\u0161e galaksije, koja je zabilje\u017eila 960 milijardi puta ve\u0107u masu od Sunca.<\/p>\n\n\n\n
Poznavanje mase galaksije pomoglo bi astronomima s mnogo stvari, rekao je Patel. Kao prvo, astronomi bi mogli bolje izra\u010dunati orbite satelitskih galaksija jer one ovise o masi Mlije\u010dnog puta. Te\u017ee galaksije tako\u0111er imaju vi\u0161e satelita koji kru\u017ee oko njih, a do sada su teleskopi primijetili oko 50 galaksija koje kru\u017ee oko Mlije\u010dnog puta. Budu\u0107i da ne znamo to\u010dno koliko te\u017ei galaksija, znanstvenici nisu sigurni koliko bi satelitskih galaksija trebali o\u010dekivati. Kona\u010dno, prava te\u017eina Mlije\u010dnog puta pomogla bi istra\u017eiva\u010dima da znaju koliki je udio njegove mase u odnosu na redovitu materiju. Patel se nada da \u0107e budu\u0107e studije i bolji podaci naposljetku ugasiti poneke nepoznanice.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Maknite se od gradskih svjetala, pogledaj gore i vidjet \u0107e\u0161 jedno od \u010duda no\u0107nog neba – sjajne oblake zvijezda koje \u010dine galaksiju pod nazivom Mlije\u010dni put. Na\u0161 galakti\u010dki dom je prostran i lijep, ali posjeduje mnoge tajne. Na primjer, unato\u010d desetlje\u0107ima poku\u0161aja, astronomi tek trebaju odrediti koliko na\u0161a galaksija te\u017ei, s procjenama koje se kre\u0107u […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051583,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[16497,21684],"class_list":["post-21051084","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-galaksija","tag-mljecni-put"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051084","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21051084"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051084\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051583"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21051084"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21051084"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21051084"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}