Mars je hladan i suh, ali mo\u017eda nije mrtav. Potraga za \u017eivotom na Marsu ne bi se trebala usredoto\u010diti isklju\u010divo na daleku pro\u0161lost, ka\u017eu neki istra\u017eiva\u010di. Prije \u010detiri milijarde godina, na Marsovoj je povr\u0161ini bilo uvjeta za \u017eivot. Postojale su rijeke, jezera, \u010dak i duboki ocean. Neki astrobiolozi gledaju na drevni Mars kao jo\u0161 bolju kolijevku za \u017eivot od Zemlje. <\/p>\n\n\n\n
Stvari su se promijenile kada je Mars izgubio svoje globalno magnetsko polje. Napunjene \u010destice koje su tekle iz sunca tada su bile slobodne da skinu nekad gustu marsovsku atmosferu i u tome su uspjele. Ovaj proces pretvorio je Mars u hladan i suh svijet kojeg danas poznajemo, sugeriraju NASA, dok Zemlja jo\u0161 uvijek ima svoje globalno magnetsko polje. <\/p>\n\n\n\n
Ali ovaj doga\u0111aj ne mora nu\u017eno zna\u010diti da je Mars mrtav planet.<\/p>\n\n\n\n
“Ako je na Marsu bilo \u017eivota prije 4 milijarde godina, tko ka\u017ee da ga nema i sada.”, rekao je Michael Finney, suosniva\u010d The Genome Partnership, neprofitne organizacije koja vodi Konferencije o biologiji i tehnologiji.<\/p>\n\n\n\n
“Dakle, ako je na Marsu postojao \u017eivot, on bi se mo\u017eda pomaknuo, mo\u017eda se malo skrivao, ali vjerojatno je jo\u0161 uvijek tamo”, rekao je Finney pro\u0161log mjeseca tijekom diskusije na konferenciji Breakthrough Discuss na Kalifornijskom sveu\u010dili\u0161tu Berkeley. <\/p>\n\n\n\n
Jedno od najperspektivnijih skrovi\u0161ta za tra\u017eenje \u017eivota je marsovsko podzemlje. Iako povr\u0161ina Crvenog planeta danas nema teku\u0107e vode – osim, mo\u017eda privremenih tokova na toplim obroncima – vjerojatno je mnogo mokrih stvari u zakopanim vodonosnicima. Primjerice, opa\u017eanja europskog orbita Mars Express sugeriraju da bi se veliko jezero moglo vijoriti ispod ju\u017enog pola Crvenog planeta.<\/p>\n\n\n\n
U marsovskom zraku ne vidimo takve jasne dokaze, ali znanstvenici su nedavno uo\u010dili neke zanimljive naznake. Na primjer, NASA-in rover Curiosity je utvrdio koncentraciju metana. Vi\u0161e od 90% zemaljskog atmosferskog metana proizvode mikrobi i drugi organizmi, pa je mogu\u0107e da je plin potpis modernog marsovskog \u017eivota. Me\u0111utim, bioti\u010dki procesi tako\u0111er mogu generirati metan; npr. reakcija tople vode s odre\u0111enim vrstama. \u010cak i ako je metan u Marsu biogeni, stvorenja koja su ga stvorila mogla bi biti mrtva odavno. Znanstvenici smatraju da su metanove perjanice Crvenog planeta procurile iz podzemlja, a ne zna se koliko dugo je plin le\u017eao zarobljen tamo dolje prije nego \u0161to je iza\u0161ao na povr\u0161inu.<\/p>\n\n\n\n
NASA-in rover za Mars 2020., koji bi trebao biti lansiran sljede\u0107eg ljeta, tra\u017eit \u0107e znakove dugogodi\u0161njeg \u017eivota Crvenog planeta. Tako \u0107e i europsko-ruski ExoMars rover, misija koja \u0107e se podi\u0107i otprilike u isto vrijeme. No neki istra\u017eiva\u010di nastoje pro\u0161iriti lov na postoje\u0107i \u017eivot Marsa. Jedan od njih je molekularni biolog Gary Ruvkun, koji je smje\u0161ten u Op\u0107oj bolnici Massachusetts i Harvard Medical School. Ruvkun je jedan od tri glavna istra\u017eiva\u010da na projektu \u201eTra\u017ei za izvanzemaljski genom\u201c (SETG), koji razvija instrument za otkrivanje pro\u0161log ili sada\u0161njeg \u017eivota temeljenog na DNA ili RNA na Marsu i drugim stranim svjetovima.<\/p>\n\n\n\n
Dio tog slu\u010daja usredoto\u010den je na panspermiju, ideju da se \u017eivot \u0161iroko pro\u0161irio kroz solarni sustav, a mo\u017eda i galaksiju, bilo prirodnim ili umjetnim sredstvima. Ako je \u017eivot doista do\u0161ao na Zemlju od negdje drugdje, postoji dobra \u0161ansa da je ona procvjetao na Marsu. Crveni planet mogao je biti izvor, ili je mo\u017eda “posa\u0111en” kao Zemlja.<\/p>\n\n\n\n
Ako teorija panspermije doista stoji, onda \u0107e svi oblici \u017eivota koje na\u0111emo na Marsu – ili bilo gdje drugdje u na\u0161em Sun\u010devom sustavu – vjerojatno biti povezani s nama, Ruvkun i drugi su zaklju\u010dili. To jest, takvi organizmi \u0107e koristiti DNA ili RNA kao svoju genetsku molekulu. Dakle, trebali bismo i\u0107i u potragu za ovim stvarima.”\u010cini se da je doista idiotno da ne tra\u017eimo DNK na Marsu”, rekao je Ruvkun tijekom razgovora. “To je eksperiment koji vrijedi u\u010diniti, rekli bismo.”<\/p>\n\n\n\n
Mars nije jedino mjesto u na\u0161em Sun\u010devom sustavu gdje bi danas mogao procvjetati vanzemaljski \u017eivot. Doista, ve\u0107ina astrobiologa bi stavila Crveni planet na kraju popisa, iza Jupiterovog mjeseca Europa i Saturnovog satelita Enceladus i Titan. Europa i Enceladus skrivaju duboke oceane slane teku\u0107e vode ispod svojih ledenih \u0161koljaka. Smatra se da i Titan ima zakopani ocean.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mars je hladan i suh, ali mo\u017eda nije mrtav. Potraga za \u017eivotom na Marsu ne bi se trebala usredoto\u010diti isklju\u010divo na daleku pro\u0161lost, ka\u017eu neki istra\u017eiva\u010di. Prije \u010detiri milijarde godina, na Marsovoj je povr\u0161ini bilo uvjeta za \u017eivot. Postojale su rijeke, jezera, \u010dak i duboki ocean. Neki astrobiolozi gledaju na drevni Mars kao jo\u0161 bolju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051535,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[16490,16470,18030],"class_list":["post-21051104","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-mars","tag-nasa","tag-zivot"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051104","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21051104"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051104\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21051104"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21051104"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21051104"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}