Sunce daje energiju \u017eivotu na Zemlji, a bez ove zvijezde ne bismo bili\novdje. Ali kao i ve\u0107ina stvari u svemiru, i zvijezde imaju ograni\u010den \u017eivotni\nvijek, i jednog dana \u0107e na\u0161e sunce umrijeti. Ipak, ne trebate brinuti zbog ove solarne\nsmrti. Unutar sunca, fuzioni motor daje gorivo ovoj zvijezdi, a ima jo\u0161 puno\ngoriva – vrijedno oko 5 milijardi godina.<\/p>\n\n\n\n
Zvijezde poput na\u0161eg sunca formiraju se kad ogroman oblak plina (uglavnom\nvodika i helija) naraste toliko da se pod vlastitom te\u017einom uru\u0161ava. Tlak je\ntoliko visok u sredi\u0161tu u kojem se uru\u0161ava masa plina da toplina dosegne\nnezamislive razine, s temperaturama toliko vru\u0107im da atomi vodika gube\nelektrone. Ti goli atomi vodika tada se spajaju u atome helija, a ta reakcija\nosloba\u0111a dovoljno energije da se suprotstavi intenzivnom pritisku gravitacije\nuru\u0161avaju\u0107i oblak plina. Bitka izme\u0111u gravitacije i energije iz reakcija fuzije\ndaje gorivo na\u0161em sunce i milijardi drugih zvijezda u na\u0161oj galaksiji i \u0161ire. <\/p>\n\n\n\n
Za 5 milijardi godina suncu \u0107e ponestati vodika. Ova je zvijezda trenutno u najstabilnijoj fazi svog \u017eivotnog ciklusa i nalazi se u njoj od ro\u0111enja na\u0161eg Sun\u010devog sustava, prije otprilike 4,5 milijardi godina. <\/p>\n\n\n\n
Jednom kada se sav vodik iskoristi, sunce \u0107e izrasti iz ove stabilne faze. Bez vodika koji se mo\u017ee stopiti u jezgri, oko jezgre napunjene helijem formirat \u0107e se \u0161koljka fuzijskog vodika, napisala je astrofizi\u010darka Jillian Scudder u \u010dlanku za The Conversation. Gravitacijske sile \u0107e preuzeti, stiskaju\u0107i jezgru i dopu\u0161taju\u0107i ostatku sunca da se \u0161iri. Na\u0161a \u0107e zvijezda narasti i biti ve\u0107a nego \u0161to mo\u017eemo zamisliti – toliko velika da \u0107e obuhvatiti unutarnje planete, uklju\u010duju\u0107i Zemlju. Tada \u0107e sunce postati crveni div.<\/p>\n\n\n\n
Oko milijardu godina sunce \u0107e gorjeti kao crveni div. Tada \u0107e se vodik u toj vanjskoj jezgri iscrpiti, ostavljaju\u0107i obilje helija. Taj \u0107e se element tada spojiti u te\u017ee elemente, poput kisika i ugljika, u reakcijama koje ne emitiraju toliko energije. Jednom kada nestane sav helij, sile gravitacije \u0107e preuzeti, a sav \u0107e se vanjski materijal raspr\u0161iti, ostavljaju\u0107i za sobom planetarnu maglu. “Kad zvijezda umre, ona izbacuje masu plina i pra\u0161ine – poznatu kao njezina omotnica – u svemir. Ovojnica mo\u017ee biti jednaka polovini mase zvijezde. <\/p>\n\n\n\n
To otkriva sr\u017e zvijezde, koja je u ovom trenutku \u017eivota zvijezde ponestalo goriva, na kraju se isklju\u010di i prije nego \u0161to kona\u010dno umre, “rekao je u izjavi astronom Albert Zijlstra sa Sveu\u010dili\u0161ta u Manchesteru u Velikoj Britaniji. Astronomi procjenjuju da je suncu preostalo oko 7 milijardi do 8 milijardi godina prije nego \u0161to umre. \u010covje\u010danstvo \u0107e do tada odavno nestati ili \u0107e mo\u017eda kolonizirati neki drugi planet.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Sunce daje energiju \u017eivotu na Zemlji, a bez ove zvijezde ne bismo bili ovdje. Ali kao i ve\u0107ina stvari u svemiru, i zvijezde imaju ograni\u010den \u017eivotni vijek, i jednog dana \u0107e na\u0161e sunce umrijeti. Ipak, ne trebate brinuti zbog ove solarne smrti. Unutar sunca, fuzioni motor daje gorivo ovoj zvijezdi, a ima jo\u0161 puno goriva […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051465,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[16482,17043],"class_list":["post-21051133","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-sunce","tag-zvijezda"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051133","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21051133"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051133\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051465"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21051133"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21051133"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21051133"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}