Odgovoriti na to pitanje nije tako jednostavno kao \u0161to se mo\u017ee \u010diniti. Mo\u017eda mislite da se nebo no\u0107u \u010dini mra\u010dnim, jer je to vrijeme kada se na\u0161a strana Zemlje okrene suprotno od Sunca. Ali \u0161to je sa svim onim dalekim zvijezdama na no\u0107nom nebu? Na\u0161a galaksija sadr\u017ei preko 200 milijardi zvijezda, a cijeli svemir vjerojatno sadr\u017ei preko 100 milijardi galaksija. Moglo bi se pretpostaviti da bi toliko zvijezda moglo svijetljeti tako da uvijek izgleda kao da je dan!<\/p>\n\n\n\n
Sve do 20. stolje\u0107a astronomi nisu smatrali da je \u010dak mogu\u0107e izbrojiti sve zvijezde u svemiru. Mislili su da je svemir beskona\u010dan. <\/p>\n\n\n\n
Osim \u0161to je to te\u0161ko za zamisliti, pote\u0161ko\u0107a s beskona\u010dnim svemirom je ta \u0161to bez obzira gdje gledate u no\u0107no nebo, trebali biste vidjeti zvijezdu. Zvijezde bi se trebale preklapati jedna na drugu na nebu poput kro\u0161nji drve\u0107a usred vrlo guste \u0161ume. Ali, da je to slu\u010daj, nebo bi zasjalo svjetlo\u0161\u0107u i po no\u0107i. Ovaj je problem uvelike uznemirio astronome i postao je poznat kao “Olbersov paradoks”. Paradoks je izjava koja se, \u010dini se, ne sla\u017ee sama sa sobom.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi poku\u0161ali objasniti paradoks, neki znanstvenici iz 19. stolje\u0107a mislili su da oblaci pra\u0161ine izme\u0111u zvijezda apsorbiraju toliko puno Zvijezdine svjetlosti tako da ona ne dolazi do nas. No kasnije su znanstvenici shvatili da kad bi sama pra\u0161ina apsorbirala toliko energije od zvjezdanog svjetla, ona bi na kraju ona svijetlila jednako sjajno kao i same zvijezde.<\/p>\n\n\n\n
Astronomi sada shva\u0107aju da svemir nije beskona\u010dan. Kona\u010dni svemir – to jest univerzum ograni\u010dene veli\u010dine – \u010dak i onaj s trilijunima i bilionima zvijezda, jednostavno ne bi imao dovoljno zvijezda da bi osvijetlio \u010ditav svemir.<\/p>\n\n\n\n
Iako ideja kona\u010dnog svemira obja\u0161njava za\u0161to je nebo Zemlje tamno no\u0107u, drugi uzroci \u010dine svemir jo\u0161 tamnijim.<\/p>\n\n\n\n
Ne samo da je svemir kona\u010dan u veli\u010dini, ve\u0107 je tako\u0111er kona\u010dan u starosti. Odnosno, imao je po\u010detak. Svemir je ro\u0111en prije oko 15 milijardi godina u fantasti\u010dnoj eksploziji zvanoj Veliki prasak, i od tada se \u0161iri.<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107i da se svemir i dalje \u0161iri, udaljene zvijezde i galaksije sve su vi\u0161e udaljene. Iako ni\u0161ta ne putuje br\u017ee od svjetlosti, ipak treba vremena da svjetlost prije\u0111e bilo koju udaljenost. Kada astronomi pogledaju galaksiju udaljenu milijun svjetlosnih godina, oni vide galaksiju onakvu kako je izgledala prije milijun godina. Svjetlost koja danas obasjava ovu galaksiju imat \u0107e mnogo du\u017ei putuje do na\u0161ih o\u010diju nego svjetlost koja ju je napustila prije milijun godina ili \u010dak godinu dana, jer se udaljenost izme\u0111u te galaksije i nas stalno pove\u0107ava. To zna\u010di da koli\u010dina svjetlosne energije koja dopire do nas iz dalekih zvijezda neprestano nestaje. A \u0161to je zvijezda udaljenija, to \u0107e manje svijetliti za nas. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Odgovoriti na to pitanje nije tako jednostavno kao \u0161to se mo\u017ee \u010diniti. Mo\u017eda mislite da se nebo no\u0107u \u010dini mra\u010dnim, jer je to vrijeme kada se na\u0161a strana Zemlje okrene suprotno od Sunca. Ali \u0161to je sa svim onim dalekim zvijezdama na no\u0107nom nebu? Na\u0161a galaksija sadr\u017ei preko 200 milijardi zvijezda, a cijeli svemir vjerojatno […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21051451,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[17354],"tags":[17210,16482,18006,18333],"class_list":["post-21051138","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost-za-pocetnike","tag-nebo","tag-sunce","tag-svemir-2","tag-zemlja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051138","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21051138"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21051138\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21051451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21051138"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21051138"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21051138"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}