Nijedan mitski pojam ne budi toliko misterije i interesa koliko Atlantida, vrlo napredna civilizacija koja je naglo nestala prije nekoliko tisu\u0107a godina. Tako se bar pretpostavlja. Jo\u0161 nisu otkriveni konkretni dokazi o njenom postojanju, ali to ne sprje\u010dava arheologe, povjesni\u010dare i pustolove da se bave mitologijom koja oduvijek intrigira radoznale umove.<\/p>\n\n\n\n
Jesu li stanovnici Atlantide zaista postojali i \u0161to im se dogodilo, na ova pitanja mo\u017eda nikad ne\u0107emo uspjeti odgovoriti, ali to nas ne sprje\u010dava da ih postavimo. <\/p>\n\n\n\n
Evo nekoliko teorija o sudbini ove izgubljene kulture koja je, prema tradiciji, u drevna vremena vladala svijetom. <\/p>\n\n\n\n
Ideja da je rije\u010d o povijesno potvr\u0111enom mjestu, a ne o pri\u010di koju je izmislio Platon, utjecajni starogr\u010dki filozof i govornik, javila se tek krajem 19. stolje\u0107a. U svojoj knjizi “Atlantida: Prapotopski svijet” iz 1882., pisac Ignacije Donnelly tvrdio je da su drevni narodi naslijedili dostignu\u0107a, poput jezika, obrade zemlji\u0161ta i metala, od napredne civilizacije koja im je prethodila.<\/p>\n\n\n\n
Donnelly je opisao potopljeni kontinent, koji se, prema Platonovim navodima, nalazio izvan Heraklovih stupova kod Gibraltara, tjesnaca koji razdvaja Sredozemno more od Atlantskog oceana. Suvremena oceanografija i znanja o tektonskim plo\u010dama koja danas posjedujemo ipak ne idu u prilog ovoj teoriji.<\/p>\n\n\n\n
Nadahnuti Donnelly-evim djelom, mnogi pisci su kasnije iznosili pretpostavke da se Atlantida nalazila negdje drugdje. Jedan od njih bio je i Charles Berlitz, unuk osniva\u010da \u010duvene \u0161kole za u\u010denje stranih jezika \u201eBerlitz\u201d. On je tijekom 1970-ih tvrdio da je Atlantida pravi kontinent i da se nalazio nedaleko od Bahama, ali da ga je progutao Bermudski trokut. Rije\u010d je o zloglasnom dijelu Atlantskog oceana gdje brodovi navodno nestaju pod nerazja\u0161njenim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n
Poklonici ove teorije kao osnovni dokaz isti\u010du prisustvo neobi\u010dnih podvodnih gra\u0111evina, nalik ulicama i zidinama, koje se nalaze nedaleko od obale arhipelaga Bimini. Znanstvenici procjenjuju da je rije\u010d o prirodnim strukturama nastalim od nasumi\u010dno naslaganih stijena.<\/p>\n\n\n\n
Autor Charles Hutchins Hapgood u svojoj knjizi ”Earth’s Shifting Crust” iz 1958., za koju je Albert Einstein pisao predgovor, iznosi pretpostavku da je prije otprilike 12.000 godina do\u0161lo do micanja Zemljine kore, uslijed \u010dega je Antarktika premje\u0161tena ju\u017enije nego \u0161to je bila do tada. Hapgood smatra da je klima na toj ranijoj Antarktici bila umjerenija, te da se tamo razvila napredna civilizacija. Kad je do\u0161lo do navodnog pomicanja kore, pa se kontinent premjestio, temperatura je naglo zahladnjela i okovala veli\u010danstvene gradove stanovnika Atlantide ledom.<\/p>\n\n\n\n
Ba\u0161 kao i Donnelly-eva, i ova teorija prethodi saznanjima koja danas posjedujemo o kretanju tektonskih plo\u010da, a koja pobijaju ovakvu pretpostavku.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda je Atlantida izmi\u0161ljeno mjesto, ali nije nemogu\u0107e da predstavlja alegoriju stvarnog povijesnog doga\u0111aja. Postoji hipoteza o nastanku Crnog mora, prema kojoj je ono nastalo pribli\u017eno 5600. godine prije nove ere, kad je Sredozemno more probilo Bosporski tjesnac i napojilo dotada\u0161nje slatkovodno jezero morskom vodom. Ova hipoteza nala\u017ee da je jezero od koga je nastalo Crno more bilo upola manje.<\/p>\n\n\n\n