{"id":21052195,"date":"2020-02-24T14:30:23","date_gmt":"2020-02-24T13:30:23","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21052195"},"modified":"2020-02-24T17:14:12","modified_gmt":"2020-02-24T16:14:12","slug":"novo-otrkice-danskih-znanstvenika-mijenja-sve-sto-smo-do-sada-mislili-da-znamo-o-zemlji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/novo-otrkice-danskih-znanstvenika-mijenja-sve-sto-smo-do-sada-mislili-da-znamo-o-zemlji\/","title":{"rendered":"Novo otrki\u0107e danskih znanstvenika mijenja sve \u0161to smo do sada mislili da znamo o Zemlji"},"content":{"rendered":"\n<p>Prethodnica na\u0161eg planeta, mlada Zemlja, formirala se u roku od pet milijuna godina, do\u0161lo je do zaklju\u010dka novo istra\u017eivanje Centra za formiranje zvijezda i planeta u sklopu Sveu\u010dili\u0161ta u Kopenhagenu. Ovo je, prema astronomskim standardima vrlo velika brzina formiranja, pi\u0161e <em><a href=\"https:\/\/www.sciencedaily.com\/releases\/2020\/02\/200220130509.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\" aria-label=\"Science Daily (otvara se u novoj kartici)\">Science Daily<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako Sun\u010dev sustav star 4,6 milijardi godina, usporedimo s 24 sata, mo\u017ee se re\u0107i da se Zemlja oblikovala za minutu i pol, \u0161to su rezultati koji se razilaze s tradicionalnom teorijom o tome da je Zemlja nastala sudarom dva ve\u0107a nebeska tijela u razdoblju dugom desetke milijuna godina, to jest da je stvorena za 5 do 15 minuta u odnosu na razdoblje od 24 sata.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako smo dobili novu alternativnu teoriju o tome da se Zemlja formirala gomilanjem kozmi\u010dke pra\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Objekti veli\u010dine milimetra spojili su se i napravili planet. Ova implikacija o brzom formiranju Zemlje va\u017ena je za cijeli solarni sustav, a govori i o tome kolika je vjerojatnost da se planeti oblikuju i na drugim mjestima u galaksiji&#8221;, ka\u017ee Martin Schiller, vode\u0107i autor istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema novim podacima, proces formiranja Zemlje trajao je oko pet milijuna godina, a istra\u017eiva\u010di procjenjuju da je u ovom razdoblju kreirana i \u017eeljezna jezgra Zemlje, \u010dime je uklonjeno rano nagomilavanje \u017eeljeza s povr\u0161ine.<\/p>\n\n\n\n<p>Zahvaljuju\u0107i ovim otkri\u0107ima i na osnovi teorije o formiranju planeta od kozmi\u010dke pra\u0161ine, istra\u017eiva\u010di su do\u0161li do zaklju\u010dka da bi ovaj proces mogao biti zakon koji se odigrava i na drugim mjestima u svemiru.<\/p>\n\n\n\n<p>To zna\u010di da je mogu\u0107e da su se i drugi planeti formirali br\u017ee nego \u0161to bi to bio slu\u010daj da su nastali od sudara dva objekta.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova pretpostavka je potkrijepljena otkri\u0107em mnogih egzoplaneta, planeta koje nisu u Sun\u010devom sustavu, a koje su astronomi otkrili od sredine devedesetih godina do danas.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Sad znamo da se planeti formiraju svuda i da imamo generi\u010dki mehanizam koji kreira planetarne sustave. Kada budemo shvatili kako funkcioniraju ovi mehanizmi u na\u0161em solarnom sustavu, mo\u017eemo napraviti sli\u010dne zaklju\u010dke o drugim planetarnim sustavima, uklju\u010duju\u0107i i kada i koliko \u010desto se mo\u017ee o\u010dekivati prisustvo vode na njima. Ako je teorija o ranom kreiranju planeta zaista to\u010dna, mogu\u0107e je da je voda samo nusprodukt kreiranja planeta sli\u010dnih Zemlji i da se osnovni uvjeti za \u017eivot mogu na\u0107i i na drugim mjestima u svemiru&#8221;, ka\u017ee profesor Martin Bizzarro, koautor istra\u017eivanja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prethodnica na\u0161eg planeta, mlada Zemlja, formirala se u roku od pet milijuna godina, do\u0161lo je do zaklju\u010dka novo istra\u017eivanje Centra za formiranje zvijezda i planeta u sklopu Sveu\u010dili\u0161ta u Kopenhagenu. Ovo je, prema astronomskim standardima vrlo velika brzina formiranja, pi\u0161e Science Daily. Ako Sun\u010dev sustav star 4,6 milijardi godina, usporedimo s 24 sata, mo\u017ee se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052197,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16325],"tags":[21967,16565,18333],"class_list":["post-21052195","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zemlja","tag-mlada-zemlja","tag-suncev-sustav","tag-zemlja"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052195","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052195"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052195\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052197"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052195"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052195"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052195"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}