{"id":21052351,"date":"2020-03-02T16:53:22","date_gmt":"2020-03-02T15:53:22","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21052351"},"modified":"2020-03-02T17:02:08","modified_gmt":"2020-03-02T16:02:08","slug":"ct-kao-najbolji-dijagnosticki-alat-za-covid-19","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ct-kao-najbolji-dijagnosticki-alat-za-covid-19\/","title":{"rendered":"CT kao najbolji dijagnosti\u010dki alat za COVID-19"},"content":{"rendered":"\n<p>U istra\u017eivanju u kojem je sudjelovalo vi\u0161e od 1000 pacijenata, objavljenom u ameri\u010dkom \u010dasopisu \u201eRadiology\u201c, CT prsnog ko\u0161a je nadma\u0161io laboratorijsko testiranje u dijagnosticiranju COVID-19. Zaklju\u010dak istra\u017eiva\u010da je da se CT treba koristiti kao glavni alat za dijagnosticiranje bolesti. <\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"807\" height=\"400\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/03\/CT-chest-at-COVID-19-patient-807x400.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-21052357\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/03\/CT-chest-at-COVID-19-patient.png 807w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/03\/CT-chest-at-COVID-19-patient-300x148.png 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/03\/CT-chest-at-COVID-19-patient-768x380.png 768w\" sizes=\"(max-width: 807px) 100vw, 807px\" \/><figcaption>CT plu\u0107a kod pacijenta zara\u017eenog COVID-19<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>S obzirom na odsustvo specifi\u010dnih terapijskih lijekova ili cjepiva protiv\nCOVID-19, neophodno je otkriti bolest u ranoj fazi kako bi se zara\u017eenog\npacijenta na vrijeme izoliralo od ostatka zdrave populacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema najnovijim smjernicama koje je objavila kineska vlada, dijagnoza COVID-19 mora se potvrditi reverznom transkripcijsko-polimeraznom lan\u010danom reakcijom (RT-PCR) ili sekvenciranjem gena za respiratorne ili krvne uzorke. Me\u0111utim, uz ograni\u010denja prikupljanja i transporta uzoraka, kao i preciznosti testa, prijavljeno je da je ukupna pozitivna stopa RT-PCR za uzorke brisa grla bila oko 30% do 60% na testiranje COVID-19. <\/p>\n\n\n\n<p>Niska osjetljivost RT-PCR podrazumijeva da veliki broj bolesnika s COVID-19\nne\u0107e brzo biti identificiran te mo\u017eda ne\u0107e dobiti odgovaraju\u0107i tretman\nlije\u010denja. Uz to, s obzirom na vrlo zaraznu prirodu virusa, ti pacijenti nose\nnajve\u0107i rizik za zarazu vi\u0161e ve\u0107e populacije ljudi. <\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Rana dijagnoza COVID-19 presudna je za lije\u010denje i kontrolu bolesti. U usporedbi s RT-PCR-om, snimanje CT-a prsnog ko\u0161a mo\u017ee biti pouzdanija, prakti\u010dnija i br\u017ea metoda za dijagnosticiranje i procjenu COVID-19, posebno u podru\u010djima epidemije.&#8221; \u2013 navode autori istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p>CT prsnog ko\u0161a, rutinski alat za dijagnostiku upale plu\u0107a, brz je i\nrelativno jednostavno se izvodi. Najnovija istra\u017eivanja otkrila su da je\nosjetljivost CT-a na infekciju COVID-19 98% u usporedbi s RT-PCR osjetljivo\u0161\u0107u\nod 71%.<\/p>\n\n\n\n<p>U istra\u017eivanje je uklju\u010deno 1014 pacijenata koji su podvrgnuti CT-u i\nRT-PCR-u izme\u0111u 6. sije\u010dnja i 6. velja\u010de 2020. S RT-PCR-om kao referentnim\nstandardom procijenjena je u\u010dinkovitost CT-a prsnog ko\u0161a u dijagnosticiranju\nCOVID-19. Za bolesnike s vi\u0161estrukim RT-PCR testovima, tako\u0111er je analizirana\ndinami\u010dka pretvorba rezultata RT-PCR testa (negativna u pozitivna, pozitivna u\nnegativna) u usporedbi sa serijskim CT-om prsnog ko\u0161a.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultati su pokazali da je 601 pacijent (59%) imao pozitivne rezultate RT-PCR-a, a 888 (88%) pozitivne rezultate CT-a. Osjetljivost CT-a u prsima u sugeriranju COVID-19 iznosila je 97%, na osnovu pozitivnih rezultata RT-PCR. U bolesnika s negativnim rezultatima RT-PCR-a, 75% (308 od 413 bolesnika) imalo je pozitivne nalaze CT-a prsnog ko\u0161a. Od toga je 48% smatrano vrlo vjerojatnim slu\u010dajevima, a 33% potencijalnim slu\u010dajevima. Analizom serijskog RT-PCR testa i CT ispitivanja, interval izme\u0111u po\u010detnih negativnih i pozitivnih rezultata RT-PCR bio je 4 do 8 dana.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"1200\" height=\"608\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/03\/radiol.2020200642.fig1_-scaled-1-1200x608.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21052364\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/03\/radiol.2020200642.fig1_-scaled-1-1200x608.jpeg 1200w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/03\/radiol.2020200642.fig1_-scaled-1-300x152.jpeg 300w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/03\/radiol.2020200642.fig1_-scaled-1-768x389.jpeg 768w\" sizes=\"(max-width: 1200px) 100vw, 1200px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>&#8220;Oko 81% pacijenata s negativnim rezultatima RT-PCR-a, ali pozitivnim rezultatima CT-a, prerazvrstano je u vrlo vjerojatne ili vjerojatne slu\u010dajeve s COVID-19, sveobuhvatnom analizom klini\u010dkih simptoma, tipi\u010dnih CT manifestacija i dinami\u010dnih pra\u0107enja CT-a&#8221; napisali su autori.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U istra\u017eivanju u kojem je sudjelovalo vi\u0161e od 1000 pacijenata, objavljenom u ameri\u010dkom \u010dasopisu \u201eRadiology\u201c, CT prsnog ko\u0161a je nadma\u0161io laboratorijsko testiranje u dijagnosticiranju COVID-19. Zaklju\u010dak istra\u017eiva\u010da je da se CT treba koristiti kao glavni alat za dijagnosticiranje bolesti. S obzirom na odsustvo specifi\u010dnih terapijskih lijekova ili cjepiva protiv COVID-19, neophodno je otkriti bolest u [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052361,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[16629,21977,21380,18039],"class_list":["post-21052351","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-cjepivo","tag-ct","tag-koronavirus","tag-lijekovi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052351","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052351"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052351\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052361"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052351"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052351"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052351"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}