Zemlja je prije 3,2 milijarde godina bila “vodeni svijet” potopljenih kontinenata, otkrivaju geolozi nakon analize podataka o izotopima kisika iz drevne oceanske kore koja je sada izlo\u017eena na kopnu u Australiji.<\/p>\n\n\n\n
To bi moglo imati veliki utjecaj na podrijetlo \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
“Rana Zemlja bez formiranih kontinenta mo\u017eda je sli\u010dila “vodenom\nsvijetu”, pru\u017eaju\u0107i va\u017eno okoli\u0161no ograni\u010denje nastanka i evolucije \u017eivota\nna Zemlji, kao i mogu\u0107eg postojanja negdje drugdje,” geolozi Benjamin\nJohnson i Boswell Wing napisali su u tekstu objavljenom u \u010dasopisu \u201eNature\nGeoscience<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n Johnson je rekao da je njegov rad na projektu zapo\u010deo kada je na\nkonferencijama razgovarao s Wingom i na\u010duo o dobro o\u010duvanoj, 3,2 milijarde\ngodina staroj oceanskoj kori iz arhai\u010dkog eona (prije 4 milijarde do 2,5\nmilijardi godina) u udaljenom dijelu zapadne Australije. Nalazi\u0161te je ve\u0107 prethodno\nistra\u017eeno kroz brojne studije \u0161to je zna\u010dilo da postoji velika baza\ngeokemijskih podataka.<\/p>\n\n\n\n Johnson se pridru\u017eio Wingovoj istra\u017eiva\u010dkoj skupini. Nakon uzimanja\nvlastitih uzoraka stijena i kopanja po bazi postoje\u0107ih podataka, Johnson je\nstvorio mapu izotopa kisika i vrijednosti temperature prona\u0111ene u stijeni.<\/p>\n\n\n\n (Izotopi su atomi kemijskog elementa s istim brojem protona unutar jezgre,\nali razli\u010ditim brojem neutrona. U ovom slu\u010daju, razlike u izotopima kisika\nsa\u010duvanim u drevnim stijenama, daju tragove o interakciji kamena i vode prije\nnekoliko milijardi godina).<\/p>\n\n\n\n Jednom kada je imao cjelovite podatke na temelju podataka prikupljenih iz\ncjelovitih stijena, Johnson je stvorio obrnuti model kako bi do\u0161ao do procjene\nizotopa kisika unutar drevnih oceana.<\/p>\n\n\n\n Rezultat: Drevna morska voda je na 1000 atoma kisika imala 4 izotopa te\u0161kog\nkisika (kisik s osam protona i deset neutrona, napisan kao 180) vi\u0161e nego\ndana\u0161nji ocean bez leda.<\/p>\n\n\n\n <\/p><\/h3>\n\n\n\n Johnson i Wing sugeriraju dva mogu\u0107a na\u010dina: Cirkulacija vode kroz drevnu\noceansku koru bila je druga\u010dija od kretanja dana\u0161nje morske vode, s mnogo vi\u0161e\ninterakcija sa visokim temperaturama koje su mogle obogatiti ocean te\u0161kim\nizotopima kisika. Druga teorija navodi da bi cirkuliranje vode iz\nkontinentalnih podru\u010dja moglo smanjiti postotak te\u0161kih izotopa kisika u\noceanskoj vodi. <\/p>\n\n\n\n “Mi preferiramo hipotezu \u2013 koja je na neki na\u010din i najjednostavnija –\nda je formiranje kontinentalne klime zapo\u010delo negdje prije 3,2 milijarde godina\nte samim time krenulo crpiti koli\u010dinu te\u0161kih izotopa u oceanu”, rekao je\nJohnson.<\/p>\n\n\n\n Ideja da voda prolazi kroz oceansku koru na neki na\u010din je razli\u010dita od cirkuliranja\nvode kako se danas doga\u0111a, uzrokuju\u0107i razliku u sastavu izotopa “nije\npoduprta podacima prikupljenim iz stijena”, rekao je Johnson. “Dio\noceanske kore star 3,2 milijarde godina koji smo prou\u010davali izgleda poput puno,\npuno mla\u0111e oceanske kore\u201c. To zna\u010di da prvi na\u010din zbog kojeg je moglo do\u0107i do\npada broja izotopa, je malo vjerojatan. <\/p>\n\n\n\n Johnson je dodao kako istra\u017eivanje pokazuje da geolozi mogu izraditi modele\ni prona\u0107i nove, kvantitativne na\u010dine za rje\u0161enje problema – \u010dak i kad taj\nproblem uklju\u010duje morsku vodu od prije 3,2 milijarde godina.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Zemlja je prije 3,2 milijarde godina bila “vodeni svijet” potopljenih kontinenata, otkrivaju geolozi nakon analize podataka o izotopima kisika iz drevne oceanske kore koja je sada izlo\u017eena na kopnu u Australiji. To bi moglo imati veliki utjecaj na podrijetlo \u017eivota. “Rana Zemlja bez formiranih kontinenta mo\u017eda je sli\u010dila “vodenom svijetu”, pru\u017eaju\u0107i va\u017eno okoli\u0161no ograni\u010denje nastanka […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052443,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[19616,21990],"class_list":["post-21052395","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-oceani","tag-vodeni-svijet"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052395","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052395"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052395\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052443"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052395"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052395"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052395"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Kako objasniti pad koncentracije te\u0161kih izotopa tijekom vremena?<\/strong>