Mozak je najslo\u017eeniji ljudski organ. Ne samo da je zadu\u017een za upravljanje osnovnim \u017eivotnim funkcijama, poput disanja, kretanja i rada organa, ve\u0107 je sposoban i za slo\u017eene procese razmi\u0161ljanja, memorije i kontrole pona\u0161anja i emocija.<\/p>\n\n\n\n
Usprkos njegovoj va\u017enosti, \u010desto nismo ni svjesni koliko je zaista sna\u017ean. Ovih pet nevjerojatnih podataka o ljudskom mozgu pomo\u0107i \u0107e vam da ga bolje upoznate.<\/p>\n\n\n\n
Va\u0161 mozak radi \u010dak i kada spavate. Podijeljen je u re\u017enjeve i svaki je odgovoran za odre\u0111enu funkciju. Frontalni re\u017eanj vezan je za kognitivne procese, poput rezoniranja, u\u010denja, kreativnosti, pa\u017enje i kontrole mi\u0161i\u0107a koji omogu\u0107uju kretanje i govor. Ovaj dio mozga tako\u0111er nam poma\u017ee da budimo sje\u0107anja i da upravljamo osje\u0107ajima i pona\u0161anjem.<\/p>\n\n\n\n
Parijetalni re\u017eanj zadu\u017een je za senzornu i numeri\u010dku obradu, kao i vizualno-prostornu inteligenciju, koja je potrebna za pokret, opa\u017eanje dubine i orijentaciju. Temporalni re\u017enjevi primaju zvu\u010dne informacije, uklju\u010duju\u0107i i ljudski govor, a uklju\u010deni su i u proces memorije. Okcipitalni re\u017eanj uklju\u010den je u vizualnu obradu i obrazovanje slike koju bilje\u017eimo svojim o\u010dima.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su u stanju skeniranjem promatrati koji dijelovi mozga su aktivniji ovisno o tome gdje je pove\u0107an dotok krvi. Povi\u0161ena razina kisika se doprema u onaj dio mozga koji je u danom trenutku potreban da se izvr\u0161i neka radnja.<\/p>\n\n\n\n
Postoje dva kanala kojima mozak upravlja informacijama – senzorni i motorni. \u010cesto nismo svjesni da na\u0161 mozak neprestano obra\u0111uje podatke, a to se doga\u0111a u dijelu zadu\u017eenom za obradu podsvjesnih informacija. Mozak u svakom trenutku o\u010ditava polo\u017eaj na\u0161ih mi\u0161i\u0107a i zglobova, iako mi to ne primje\u0107ujemo sve dok ne po\u017eelimo promijeniti polo\u017eaj ili nam je neugodno.<\/p>\n\n\n\n
Motorne informacije odnose se na svojevoljne radnje, kada, na primjer, \u017eelimo podignuti ne\u0161to, i na nevoljne radnje, poput disanja ili mi\u0161i\u0107a koji pokre\u0107u hranu kroz gastrointestinalni sistem.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017edane funkcije po\u010divaju na dotoku kisika u krvi. Izme\u0111u 15 i 20 posto krvi odlazi u mozak, dok je srce u mirovanju, ovisno o \u010diniteljima poput starosti, spola i kila\u017ee. \u010cak 14 ml krvi po otkucaju se srca, u prosjeku, isporu\u010duje u mozak odraslog mu\u0161karca. Desna hemisfera mozga upravlja lijevom stranom tijela i obrnuto. Znanstvena istra\u017eivanja pokazala su da mo\u017edani udar u ve\u0107ini slu\u010dajeva poga\u0111a lijevu hemisferu mozga, navodi Science Alert.<\/p>\n\n\n\n
Vjerovali ili ne, pacijenti su naj\u010de\u0161\u0107e budni tijekom operacije mozga. Kada je rije\u010d o zahvatu nad dijelovima mozga zadu\u017eenim za govor, pokret i vid, pacijent se uspavljuje, a potom budi kako bi se ispitale mo\u017edane funkcije tijekom trajanja operacije.<\/p>\n\n\n\n
Iznena\u0111uju\u0107e je da je operacija bezbolna jer sam mozak ne posjeduje receptore bola. Va\u017eno je napomenuti da je bolno zacjeljenje ko\u017ee, lubanje i mo\u017edane ovojnice. Ovisno o brojnim faktorima, pacijentu se mo\u017ee dati lokalna ili op\u0107a anestezija pri operaciji.<\/p>\n\n\n\n
Jedan od prvih primjera koliko povreda mozga utje\u010de na mentalni sklop osobe jest Amerikanac po imenu Phineas Gage iz 19. stolje\u0107a. Naime, Gage je do\u017eivio nesre\u0107u na poslu kada mu se metalna \u0161ipka zabila u lubanju, o\u0161tetiv\u0161i mu frontalni re\u017eanj. To ga je u\u010dinilo djetinjastim, neljubaznim i naprasitim te su na temelju njegovog slu\u010daja znanstvenici uvidjeli da o\u0161te\u0107enje ovog dijela mozga izaziva vidne promjene ne\u010dije osobnosti.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er je poznato da ljudi koji izgube vid uslijed povrede okcipitalnog re\u017enja zadr\u017eavaju funkciju takozvanog “slijepog vida”, \u0161to nam govori da se ne obra\u0111uju sve vizualne informacije u ovom re\u017enju. Neke osobe tvrde da su, \u010dak, u stanju vidjeti osje\u0107aje. Sve ovo ide u prilog visokoj razini povezanosti izme\u0111u funkcija na\u0161eg mozga.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mozak je najslo\u017eeniji ljudski organ. Ne samo da je zadu\u017een za upravljanje osnovnim \u017eivotnim funkcijama, poput disanja, kretanja i rada organa, ve\u0107 je sposoban i za slo\u017eene procese razmi\u0161ljanja, memorije i kontrole pona\u0161anja i emocija. Usprkos njegovoj va\u017enosti, \u010desto nismo ni svjesni koliko je zaista sna\u017ean. Ovih pet nevjerojatnih podataka o ljudskom mozgu pomo\u0107i \u0107e […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052459,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16366],"tags":[16493],"class_list":["post-21052458","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-neuroznanost","tag-mozak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052458","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052458"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052458\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052459"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052458"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052458"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052458"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}