{"id":21052564,"date":"2020-03-20T21:50:59","date_gmt":"2020-03-20T20:50:59","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21052564"},"modified":"2020-03-20T23:49:09","modified_gmt":"2020-03-20T22:49:09","slug":"kako-ce-svijet-izgledati-nakon-korona-virusa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-ce-svijet-izgledati-nakon-korona-virusa\/","title":{"rendered":"Kako \u0107e svijet izgledati nakon korona virusa?"},"content":{"rendered":"\n

Pandemija koronavirusa je razotkrila slabosti kratkovidog i hiper individualisti\u010dkog dru\u0161tvenog sustava, pi\u0161e za magazin Social Europe<\/em> Karin Pettersson, \u0161vedska novinarka i predsjedavaju\u0107a u Svjetskoj organizaciji novina i novinskih izdava\u010da.<\/p>\n\n\n\n

Ona podsje\u0107a da je potpredsjednik SAD-a Mike Pence, koji je izabran na \u010delo odbora za borbu protiv koronavirusa, kao guverner Indiane inicirao drasti\u010dno smanjenje fondova za javno zdravstvo i testiranja na HIV virus, \u0161to je izazvalo masovno \u0161irenje SIDA-e u toj saveznoj dr\u017eavi, prenosi Radio Slobodna Europa (RSE) . Na sli\u010dan na\u010din, nakon izbora 2016, administracija Donalda Trumpa je srezala federalne fondove za prevenciju pandemija.<\/p>\n\n\n\n

Kriza izazvana koronom definirat \u0107e na\u0161u epohu<\/h2>\n\n\n\n

Pettersson je uvjerena da \u0107e kriza izazvana \u0161irenjem koronavirusa \u201cdefinirati na\u0161u epohu\u201d. Neki je uspore\u0111uju, kada je rije\u010d o ekonomskim posljedicama, s globalnom financijskom krizom 2008., koja je dovela do recesije i velike nezaposlenosti. Uz to, koronavirus je ve\u0107 doveo do smrti tisu\u0107a ljudi, a jo\u0161 se ne nazire krajnja bilanca.<\/p>\n\n\n\n

I u \u0160vedskoj se situacija pogor\u0161ava, ali gra\u0111anima ulijeva povjerenje \u0161to glavnu rije\u010d u kriznim sto\u017eerima koji koordiniraju mjere imaju stru\u010dnjaci, \u201ca ne vjerski fanatici ili politi\u010dari koji kratkovidno \u017eude za maksimalnom pa\u017enjom javnosti\u201d. Me\u0111utim, kako navodi Pettersson, \u201covo je i dalje tek po\u010detak. Prvo sti\u017ee kriza, onda o\u010daj, a na kraju vrijeme za promi\u0161ljanje\u201d.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, postavlja se pitanje \u0161to da rade oni gra\u0111ani koji ne mogu sebi priu\u0161titi ostanak kod ku\u0107e: primjerice migranti.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, svima je jasno da se protiv ovakve bolesti ne mo\u017ee boriti individualno, ve\u0107 samo dru\u0161tvo kao cjelina. Za to nije dovoljna samo dobro organizirana vlada, ve\u0107 iziskuje i osobnu odgovornost gra\u0111ana i osje\u0107aj du\u017enosti za pomo\u0107 najbli\u017eima, brigu ne samo o vlastitoj nego i o za\u0161titi drugih ljudi.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, postavlja se pitanje \u0161to da rade oni gra\u0111ani koji ne mogu sebi priu\u0161titi ostanak kod ku\u0107e: primjerice migranti koji se kriju od \u0161vedskih i drugih vlasti, zatim sve ve\u0107i broj onih koji rade honorarno bez regularnog zaposlenja i pla\u0107e (gig workers) u SAD-u i ostalim zemljama, a koji jedva sastavljaju kraj s krajem?<\/p>\n\n\n\n

\u201cO\u010duvanje zdravlja kao javnog dobra postalo je nemogu\u0107e na odre\u0111enoj razini nejednakosti i nesigurnosti\u201d, ocjenjuje Pettersson.<\/p>\n\n\n\n

Bizarno vrijeme<\/h2>\n\n\n\n

Ova kriza je, po njenim rije\u010dima, izbacila u fokus mane \u201cna\u0161eg\u201d kratkovidog, eksploatiraju\u0107eg, hiper individualisti\u010dkog vremena. \u201cNa\u0161e bizarno doba u kojem se pretvaramo kako nismo svi me\u0111usobno povezani i da ono \u0161to \u010dinim \u2018ja\u2019 ne utje\u010de na \u2018tvoju\u2019 budu\u0107nost\u201d, navodi predsjedavaju\u0107a Borda WAN-IFRA za slobodu medija.<\/p>\n\n\n\n

Na globalnoj razini desetlje\u0107ima se smanjuju investicije u istra\u017eivanje infektivnih bolesti i pandemija, jer ne osiguravaju brz profit i rast vrijednosti dionica na burzama tvrtka koje posluju u zdravstvenom sektoru. One radije ula\u017eu u istra\u017eivanja sr\u010danih bolesti, problema anksioznosti i pomagala za erekciju.<\/p>\n\n\n\n

\u201cInvesticije u javno zdravstvo nisu komercijalno odr\u017eive u poznom kapitalizmu\u201d, isti\u010de Pettersson.<\/p>\n\n\n\n

Financijska kriza iz 2008. godine nije potakla bilo kakvo preispitivanje. Potpuno suprotno. Prijetnja od pandemija i brzo pribli\u017eavanje prekretnici u klimatskoj krizi \u2013 dobro su poznati.<\/p>\n\n\n\n

\u201cMe\u0111utim, pokreta\u010dke snage kratkovidosti na\u0161eg ekonomskog i politi\u010dkog sustava su toliko mo\u0107ne da je \u010dak i poznatim rizicima nemogu\u0107e upravljati. Protok novca se mora osigurati, kvartal za kvartalom. Dok ne do\u0111e do kraha\u201d, zaklju\u010duje Karin Pettersson.<\/p>\n\n\n\n

Ljudi odgovorni za pandemiju<\/h2>\n\n\n\n

Pandemija koronavirusa nije prirodna katastrofa ve\u0107 polazna to\u010dka koncepta poljoprivrede kojem je podre\u0111ena dobrobit \u017eivotinja i ljudi, ocjenjuje u magazinu Social Europe<\/em> Michal Rotem, doktorantkinja na Sveu\u010dili\u0161tu u Tel Avivu.<\/p>\n\n\n\n

Mnogi stru\u010dnjaci upozoravaju da je ova pandemija izazvana ljudskim pona\u0161anjem.<\/p>\n\n\n\n

Dobri poznavatelji prilika u Kini navode da se treba prisjetiti situacije 1970. godine u ovoj zemlji, kada je od gladi preminulo vi\u0161e od 36 milijuna ljudi.<\/p>\n\n\n\n

Komunisti\u010dka partija, koja je kontrolirala proizvodnju, nije uspjela osigurati dovoljne koli\u010dine hrane. Zbog toga se 1978. li\u0161ila ekskluzivne kontrole nad poljoprivredom dopu\u0161taju\u0107i razvoj privatnog sektora.<\/p>\n\n\n\n

Trgovina divljim \u017eivotinjama u Kini, izvor zaraze<\/h2>\n\n\n\n

Dok je ve\u0107ina zemljoradnika uzgajala perad, svinje i krave, uz \u017eitarice i mahunarke \u2013 manji, ali bogatiji sektor se opredijelio za lov i pripitomljavanje divljih \u017eivotinja, kao \u0161to su \u0161i\u0161mi\u0161i, kornja\u010de i zmije. U po\u010detku se njima trgovalo samo u blizini ku\u0107e, navodi Rotem.<\/p>\n\n\n\n

Iako je tada to bila ilegalna aktivnost, komunisti\u010dke vlasti su zatvarale o\u010di pred njom jer je omogu\u0107avala pre\u017eivljavanje ljudi u kriznim vremenima.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, uvi\u0111aju\u0107i njen ekonomski potencijal, kineska vlada je 1988. izmijenila zakon, definiraju\u0107i po prvi put divlje \u017eivotinje kao \u201cprirodni resurs\u201d koji se mo\u017ee koristiti za vlastite potrebe. Time su one postale zanimljive za biznis.<\/p>\n\n\n\n

Ubrzo je postalo jasno da je ta odluka bila za\u010detak \u0161irenja novih virusa. S razvojem ove industrije, u ograni\u010denom prostoru pojavilo se veliko tr\u017ei\u0161te, isti\u010de Rotem. Na njemu se prodavala \u0161iroka lepeza \u017eivotinja: nosorozi, vukovi, mi\u0161evi, krokodili, patke i zmije, zajedno sa svinjama, koko\u0161ima i kravama.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTamo gdje postoji velika koncentracija \u017eivotinjske populacije, postoji i mogu\u0107nost da se \u017eivotinjske bolesti prenesu do drugih vrsta, kao i na \u010dovjeka \u2013 \u0161to se upravo dogodilo,\u201d nagla\u0161ava izraelska analiti\u010darka.<\/p>\n\n\n\n

Nenau\u010dene lekcije SARS-a<\/h2>\n\n\n\n

Virus SARS-a se pojavio 2003. u provinciji Guangdong, \u010diji je prenositelj bila divlja \u017eivotinja cibetka. Pro\u0161irio se na 71 zemlju i preminulo je 774 ljudi. Zbog toga su kineske vlasti marginalizirale prehrambenu industriju zasnovanu na divljim \u017eivotinjama.<\/p>\n\n\n\n

Iako je njeno sudjelovanje u dru\u0161tvenom proizvodu bilo bezna\u010dajno, biznismeni koji su izgubili velike profite tom odlukom lobirali su da se omogu\u0107i nastavak trgovine. Ubrzo su kineske vlasti proglasile legitimnom trgovinu s 54 \u017eivotinjske vrste. Tako\u0111er, 2016. je dodano jo\u0161 nekoliko kao \u0161to su tigrovi i pangoline (mali sisavci skoro potpuno prekriveni ljuskicama).<\/p>\n\n\n\n

Krajem pro\u0161le godine je izbila epidemija koronavirusa. Stru\u010dnjaci pretpostavljaju da je izvor vjerojatno \u0161i\u0161mi\u0161, koji ga je prenio pangolinu, a ovaj \u010dovjeku na tr\u017enici u kineskom gradu Wuhanu.<\/p>\n\n\n\n

Kavezi pretrpani \u017eivotinjama<\/h2>\n\n\n\n

Oba ova virusa su se pojavila tamo gdje je postojala velika koncentracija razli\u010ditih vrsta \u017eivotinja na malom prostoru, \u0161to je omogu\u0107avalo preno\u0161enje zaraze s jedne na drugu. Interakcija izme\u0111u \u0161i\u0161mi\u0161a, pangolina i \u010dovjeka u velikoj mjeri ovisi o fizi\u010dkoj bliskosti.<\/p>\n\n\n\n

Kako navodi Pitter Lee, profesor koji prou\u010dava trgovinu \u017eivotinjama u Kini: \u201cKavezi su pretrpani. \u017divotinje na podu su natopljene teku\u0107inom koju sve ispu\u0161taju. Tako se upravo javlja virus.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Nakon izbijanja epidemije koronavirusa, vlasti u Pekingu su ponovo zabranile prodaju divljih \u017eivotinja. Me\u0111utim, organizacije \u0161irom svijeta tra\u017ee od kineskih du\u017enosnika da trajno ukinu zakon koji to dopu\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Prema rije\u010dima Jonathana Epsteina, veterinara i epidemiologa, vrlo je va\u017eno shvatiti izvor iz kojeg potje\u010de virus, kako bi se sprije\u010dio njegov povratak. Po njegovom mi\u0161ljenju, za epidemije nisu krive \u017eivotinje, ve\u0107 su posljedica ljudskih aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n

Rotem smatra da Kineze ne treba osu\u0111ivati zbog konzumiranja \u017eivotinja, koje drugi narodi ne jedu, jer, po njenom mi\u0161ljenju, su\u0161tinski nema razlike izme\u0111u klanja tigrova i krava ili peradi.<\/p>\n\n\n\n

\u201cKlju\u010dni problem su uvjeti, a ne \u017eivotinjska vrsta\u201d, navodi.<\/p>\n\n\n\n

Stoga, umjesto fokusiranja samo na pronalazak cjepiva, ovo pitanje se mora rje\u0161avati na temeljitiji na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

\u201cAko mi, ljudska bi\u0107a, tretiramo blagostanje \u017eivotinja kao nu\u017eno \u2013 ne samo zbog njih samih nego i nas \u2013 i inzistiramo da je javno zdravlje va\u017enije od dobrobiti bogatih industrija, onda se izbijanje zaraza mo\u017ee sprije\u010diti. Blagostanje \u017eivotinja-ljudsko blagostanje. Vrijeme je da se razmisli o posljedicama na\u0161eg odnosa prema \u017eivotinjama, ne samo u moralnom smislu ve\u0107 i zdravstvenom\u201d, zaklju\u010duje Michal Rotem, doktorantkinja na Sveu\u010dili\u0161tu u Tel Avivu.<\/p>\n\n\n\n

Svijet ulazi u recesiju<\/h2>\n\n\n\n

Svijet ulazi u recesiju i izgledat \u0107e druk\u010dije nakon zavr\u0161etka pandemija, kazao je za ABC<\/em> glavni ekonomist Allianz grupe Mohamed El-Erian.<\/p>\n\n\n\n

Sredi\u0161nje banke, prije svega ameri\u010dke Federalne rezerve, posegnule su za upumpavanjem velikih koli\u010dina novca i smanjenjem kamatnih stopa kako bi pomogli ekonomiji. Me\u0111utim, El-Erian podsje\u0107a da su kamatne stope bile na povijesnom minimumu i prije izbijanja pandemije, to\u010dnije 0,75% u listopadu, a sada su skoro na nuli.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNjihovo dodatno smanjenje u ovom trenutku sli\u010di na dr\u017eanje za slamku\u201d, ka\u017ee ovaj utjecajni investitor na Wall Streetu. Investitori su dugo profitirali od upumpavanja novca na financijska tr\u017ei\u0161ta nakon izbijanja financijske krize 2008. kako bi se pomoglo o\u017eivljavanju ekonomije.<\/p>\n\n\n\n

Po mi\u0161ljenju El-Eriana, 2019. godine su se dogodile tri stvari, koje se obi\u010dno ne doga\u0111aju istovremeno, \u0161to je uljuljkalo investitore.<\/p>\n\n\n\n

Najprije su dobili velike profite na njihove rizi\u010dne uloge. Drugo, dobro su zaradili i od obveznica, koje nisu rizi\u010dne za poslovanje. I, tre\u0107e, sve se to dogodilo u kontekstu prakti\u010dno nikakve nestabilnosti.<\/p>\n\n\n\n

\u201cInvestitorima se ostvarivao san \u2013 ali ove se stvari ne smiju istovremeno doga\u0111ati\u201d, nagla\u0161ava glavni ekonomist Allianz grupe.<\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu, pove\u0107avaju se dugovanja. Tako su korporativni dugovi izvan bankarskog sektora narasli na 75.000 milijardi dolara krajem 2019., u odnosu na 48.000 milijardi dolara krajem 2009. godine, podaci su Instituta za me\u0111unarodne financije (the Institute of International Finance) u Washingtonu.<\/p>\n\n\n\n

Stoga izbijanje pandemije nije moglo do\u0107i u gore vrijeme po ekonomiju. On smatra da smanjivanje kamatnih stopa samo po sebi, bez drugih mjera, ne\u0107e pomo\u0107i ekonomiji.<\/p>\n\n\n\n

Ekonomija \u0107e izgledati druk\u010dije nakon pandemije<\/h2>\n\n\n\n

Pandemija je razotkrila i ovisnost svjetske ekonomije o Kini, jer je opskrba iz ove \u201cglobalne tvornice\u201d, kako nazivaju najmnogoljudniju zemlju, bila gotovo obustavljena.<\/p>\n\n\n\n

\u201cTrebamo preispitati globalizaciju lanaca opskrbe i potra\u017enje, jer nisu dovoljno odr\u017eivi u svijetu u kojem \u017eivimo\u201d, ocjenjuje El-Erian.<\/p>\n\n\n\n

Tvrtke diljem svijeta suo\u010davaju se s problemom likvidnosti, bez obzira na mjere vlada i sredi\u0161njih banaka, \u0161to ubrzo mo\u017ee dovesti u pitanje i njihovu solventnost. To se, prema mi\u0161ljenju El-Eriana, mora izbje\u0107i po svaku cijenu.<\/p>\n\n\n\n

\u201cProblem solventnosti zna\u010di nezaposlenost, dublju recesiju i dugotrajnije o\u017eiljke na globalnoj ekonomiji\u201d, zaklju\u010duje glavni ekonomist Allianz grupe. On dodaje da \u0107e nakon pandemije tvrtke po\u010deti druga\u010dije razmi\u0161ljati o u\u010dinkovitosti i ekonomi\u010dnosti, a da \u0107emo kao dru\u0161tvo \u201crazmi\u0161ljati druk\u010dije o tome kako djelujemo\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pandemija koronavirusa je razotkrila slabosti kratkovidog i hiper individualisti\u010dkog dru\u0161tvenog sustava, pi\u0161e za magazin Social Europe Karin Pettersson, \u0161vedska novinarka i predsjedavaju\u0107a u Svjetskoj organizaciji novina i novinskih izdava\u010da. Ona podsje\u0107a da je potpredsjednik SAD-a Mike Pence, koji je izabran na \u010delo odbora za borbu protiv koronavirusa, kao guverner Indiane inicirao drasti\u010dno smanjenje fondova za […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052565,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16337],"tags":[18425,21380,22008],"class_list":["post-21052564","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvene-znanosti","tag-ekonomija","tag-koronavirus","tag-svijet"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052564","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052564"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052564\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052565"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052564"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052564"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052564"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}