{"id":21052612,"date":"2020-03-23T13:33:42","date_gmt":"2020-03-23T12:33:42","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21052612"},"modified":"2020-03-23T13:37:52","modified_gmt":"2020-03-23T12:37:52","slug":"ugledni-svjetski-znanstvenici-ne-koronavirus-nije-napravljen-niti-je-pobjegao-iz-laboratorija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/ugledni-svjetski-znanstvenici-ne-koronavirus-nije-napravljen-niti-je-pobjegao-iz-laboratorija\/","title":{"rendered":"Ugledni svjetski znanstvenici: Koronavirus nije napravljen niti je pobjegao iz laboratorija"},"content":{"rendered":"\n<p>Kako se novi koronavirus koji uzrokuje bolest Covid-19 \u0161iri na\u0161om planetom, a broj oboljelih prema\u0161uje 339.000, dezinformacije se \u0161ire gotovo jednako brzo. Jedan mit je i da su ovaj virus, nazvan SARS-CoV-2, napravili znanstvenici te da je pobjegao iz laboratorija u Wuhanu u Kini, gdje je po\u010dela epidemija.<\/p>\n\n\n\n<p>Nova analiza SARS-CoV-2 mo\u017eda \u0107e kona\u010dno pojasniti odakle dolazi novi koronavirus.<\/p>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010di su usporedili genom novog koronavirusa sa sedam ostalih koronavirusa za koje se zna da inficiraju ljude &#8211; SARS, MERS i SARS-CoV-2, koji mogu uzrokovati te\u0161ka respiratorna oboljenja, zajedno sa HKU1, NL63, OC43 i 229E, koji obi\u010dno izazivaju samo blage simptome, pi\u0161e <em>Live Science<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na\u0161e analize jasno pokazuju da SARS-CoV-2 nije laboratorijski produkt ili namjerno izazvan virus&#8221;, navodi se u \u010dlanku znanstvenog \u010dasopisa.<\/p>\n\n\n\n<p>Kristian Andersen, izvanredni profesor imunologije i mikrobiologije, zajedno sa svojim kolegama pogledao je genetski predlo\u017eak proteina \u0161iljaka koji str\u0161e na povr\u0161ini novog koronavirusa. SARS-CoV-2 koristi te \u0161iljke da se zalijepi za vanjske zidove stanica svog doma\u0107ina i potom u\u0111e u te stanice. Znanstvenici su pogledali sekvence gena odgovorne za dvije klju\u010dne karakteristike ovih \u0161iljaka &#8211; na\u010din na koji se zaka\u010de na doma\u0107ina te kako omogu\u0107e ulazak virusa u stanice.<\/p>\n\n\n\n<p>Ta analiza pokazala je da se dio \u0161iljka nazvan udica razvio kako bi ciljao na receptor s vanjske strane ljudskih stanica naziva ACE2, koji sudjeluje u regulaciji krvnog pritiska. Virus je toliko efikasan u vezivanju s ljudskim stanicama da su istra\u017eiva\u010di rekli kako su proteini \u0161iljaka kod SARS-CoV-2 rezultat prirodne selekcije, a ne genetskog in\u017eenjeringa.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Virus iz \u0161i\u0161mi\u0161a ili ljuskavaca<\/h2>\n\n\n\n<p>SARS-CoV-2 je usko povezan s virusom koji izaziva te\u0161ki akutni respiratorni sindrom (SARS), a koji je odjeknuo \u0161irom svijeta prije gotovo 20 godina. Znanstvenici su prou\u010davali kako se SARS-CoV razlikuje od SARS-CoV-2. Tu dolazimo do podatka da u kompjuterskim simulacijama mutacije u SARS-CoV-2 ne djeluju ba\u0161 dobro pri pomo\u0107i virusu da se ve\u017ee za ljudske stanice. Da su znanstvenici namjerno napravili ovaj virus, ne bi odabrali mutacije za koje kompjuterski modeli sugeriraju da ne\u0107e raditi, pi\u0161e <em>Live Science<\/em>. Me\u0111utim, ispostavilo se da je priroda pametnija od znanstvenika, a novi koronavirus prona\u0161ao je na\u010din da bude potpuno druga\u010diji od svega \u0161to bi znanstvenici mogli stvoriti, pokazalo je istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedan dokaz koji upu\u0107uje na \u010dinjenicu da novi koronavirus nije stvoren u laboratoriji jeste njegova molekularna struktura koja se razlikuje od poznatih koronavirusa. Umjesto toga, sastav SARS-CoV-2 najvi\u0161e podsje\u0107a na viruse prona\u0111ene u \u0161i\u0161mi\u0161ima i ljuskavcima koji su malo prou\u010davani i za koje se nikada nije znalo da ljudima nanose \u0161tetu.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Odakle je do\u0161ao virus?<\/h2>\n\n\n\n<p>Istra\u017eiva\u010dka grupa uvidjela je dva mogu\u0107a scenarija nastanka SARS-CoV-2 kod ljudi. Jedan scenarij jeste da smo se zarazili direktno od \u017eivotinje, kao \u0161to je bio slu\u010daj kod SARS-a koji je na ljude pre\u0161ao s cibetke ili MERS-a kojim su se ljudi zarazili preko kamile. U slu\u010daju SARS-CoV-2, istra\u017eiva\u010di sugeriraju da je \u017eivotinja prijenosnik bila \u0161i\u0161mi\u0161 koji je virus prenio na drugu \u017eivotinju te potom i na ljude. Ta druga \u017eivotinja mogao bi biti ljuskavac, rekli su znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n<p>U drugom scenariju, sva patogena obilje\u017eja virusa razvila su se tek nakon \u0161to je virus sko\u010dio sa svog \u017eivotinjskog doma\u0107ina na ljude. Neki koronavirusi koji su nastali u ljuskavcima imaju \u0161iljke kojima se ka\u010de na doma\u0107ina, sli\u010dno kao kod SARS-CoV-2.<\/p>\n\n\n\n<p>Svi ovi tehni\u010dki detalji mogli bi znanstvenicima pomo\u0107i da prognoziraju budu\u0107nost pandemije novog koronavirusa. Ako je virus u\u0161ao u ljudske stanice u patogenom obliku, to pove\u0107ava vjerojatno\u0161\u0107u budu\u0107ih epidemija. Virus bi jo\u0161 uvijek mogao cirkulirati u \u017eivotinjskoj populaciji i ponovno bi mogao sko\u010diti na ljude, spreman izazvati novu epidemiju. Ipak, manje su mogu\u0107nosti za takve budu\u0107e epidemije ako virus prvo mora u\u0107i u ljudsku populaciju, a zatim evoluirati patogena svojstva, kazali su istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nova analiza SARS-CoV-2 mo\u017eda \u0107e kona\u010dno pojasniti odakle dolazi novi koronavirus.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052613,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[21991,21380],"class_list":["post-21052612","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-covid-19","tag-koronavirus"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052612","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052612"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052612\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052613"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}