Za mnoge znanstvenike, virusi uop\u0107e nisu \u017eivi. Naravno, to ovisi o tome \u0161to se podrazumijeva pod pojmom \u201e\u017eivot\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Kad se razbolimo, \u010desto nam je svejedno nalazi li se na\u0161 imuni sustav pod napadom virusa ili bakterije. Ipak, sa stajali\u0161ta biologije, to su potpuno razli\u010dite stvari. Virusi \u010dak nisu \u017eiva bi\u0107a u punom smislu te rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n
Bakterije i virusi izazivaju bolesti, vrlo su mali i mogu se razmno\u017eavati ogromnom brzinom. Ali kad se to ostavi po strani, izme\u0111u njih postoje ogromne razlike.<\/p>\n\n\n\n
Bakterije su jednostani\u010dni oblik \u017eivota. U samo jednoj stanici postoji sve \u0161to je neophodno za \u017eivot \u2013 lanci DNK i stani\u010dni organi, koji proizvode bjelan\u010devine i opskrbljuju bakterije energijom. Bakterije imaju vlastiti metabolizam \u2013 poput nas. Razmno\u017eavaju se diobom, pi\u0161e Deutsche Welle<\/em>. <\/p>\n\n\n\n U bolesti koje nastaju zbog bakterija spadaju difterija, kolera, veliki ka\u0161alj, tuberkuloza i mnoge druge. Me\u0111utim, va\u017eno je napomenuti da ima i bakterija koje rade za nas. Zapravo, mnoge od njih su nam neophodne za dobro zdravlje \u2013 tako u crijevima postoji ogroman broj bakterija koje nam poma\u017eu kod probave ili se bore protiv drugih, \u0161tetnih bakterija. Bakterije sudjeluju u proizvodnji jogurta, a pojedine tvrtke reklamiraju bakterije\u2013 takozvane probiotike.<\/p>\n\n\n\n Virusi su infektivne \u010destice, a ne stanice. Oni se uglavnom sastoje od samo jednog lanca DNK i ljuske od proteina. Nemaju vlastite organe za dobivanje energije, proizvodnju bjelan\u010devina ni razmno\u017eavanje.<\/p>\n\n\n\n Uz to, virusi su daleko manji od bakterija. Jednostani\u010dni organizmi koji se ozna\u010davaju kao bakterije su otprilike 0.001 milimetar u promjeru, ali virusi su jo\u0161 stotinu puta manji.<\/p>\n\n\n\n Za mnoge znanstvenike, virusi uop\u0107e nisu \u017eivi. Naravno, to ovisi o tome \u0161to se podrazumijeva pod pojmom “\u017eivot” jer ne postoji kona\u010dna definicija.<\/p>\n\n\n\n Virusi se mogu razmno\u017eavati samo uz pomo\u0107 drugih organizama. Oni krijum\u010dare svoj genetski materijal u tu\u0111e stanice, a zatim ih programiraju. Uz pomo\u0107 tog trika, stanice doma\u0107ina po\u010dinju proizvoditi isklju\u010divo \u010destice virusa, sve dok stanica ne pukne, i te \u010destice se ponovo na\u0111u na slobodi.<\/p>\n\n\n\n Svaki pojedina\u010dni virus se \u201especijalizira\u201c za odre\u0111enu vrstu stanica. Neki od njih napadaju biljke, drugi \u017eivotinje ili ljude \u2013 a neki \u010dak i bakterije. Virusi kod ljudi mogu izazvati sidu, herpes, hepatitis, gripu, rubeolu, \u017euticu i druge bolesti.<\/p>\n\n\n\n Antibiotici djeluju samo protiv bakterija. Virusi ne mogu biti ubijeni, pa se protiv njih primjenjuju virostatici. Zadatak tih supstanci je sprje\u010davanje razmno\u017eavanje virusa, na primjer, tako \u0161to \u0107e ih sprije\u010diti da u\u0111u u stanice doma\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n Unato\u010d tome, mnogi lije\u010dnici \u010desto propisuju antibiotike iako znaju da je u pitanju virusna infekcija. Razlog je taj \u0161to takve infekcije slabe imuni sustav, pa bakterije imaju priliku napasti tijelo sa smanjenim mogu\u0107nostima obrane. Antibiotici bi trebali sprije\u010diti takve dodatne infekcije.<\/p>\n\n\n\n Cjepiva se mogu razviti i protiv virusa, i protiv bakterija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za mnoge znanstvenike, virusi uop\u0107e nisu \u017eivi. Naravno, to ovisi o tome \u0161to se podrazumijeva pod pojmom \u201e\u017eivot\u201d. Kad se razbolimo, \u010desto nam je svejedno nalazi li se na\u0161 imuni sustav pod napadom virusa ili bakterije. Ipak, sa stajali\u0161ta biologije, to su potpuno razli\u010dite stvari. Virusi \u010dak nisu \u017eiva bi\u0107a u punom smislu te rije\u010di. […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052681,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[17745,18039,20388],"class_list":["post-21052680","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-bakterije","tag-lijekovi","tag-virusi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052680","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052680"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052680\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052681"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052680"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052680"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052680"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Virusi: strojevi za razmno\u017eavanje<\/h2>\n\n\n\n
Posebni lijekovi protiv virusa<\/h2>\n\n\n\n