Iako ih \u010dovje\u010danstvo desetlje\u0107ima tretira kao deponiju sme\u0107a, oceani pokazuju da su nevjerojatno otporni, tvrdi se u novom znanstvenom istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n
Ako se ulo\u017ee napori na temelju te otpornosti, oceani bi se mogli u potpunosti oporaviti za manje od 30 godina. Me\u0111utim, klimatske promjene, izazovi koji se odnose na pove\u0107anje aktualnih napora za o\u010duvanje oceana, predstavljaju velike zapreke. Znanstvenici upozoravaju i da je vremena za akciju sve manje.<\/p>\n\n\n\n
Ljudi eksploatiraju oceane stolje\u0107ima, ali su negativni efekti postali jasni tek u posljednjih pedesetak godina. Ribe i druge morske vrste su zbog izlova dovedene gotovo do istrebljenja, dok naftne mrlje i druge vrste zaga\u0111enja truju oceane.<\/p>\n\n\n\n
U posljednjih nekoliko desetlje\u0107a klimatske promjene su negativno utjecale na koralje, a pove\u0107ana je kiselost oceana. To je dokumentirano u pro\u0161logodi\u0161njem specijalnom izvje\u0161taju IPCC-a (Intergovernmental Panel on Climate Change), koji isti\u010de ozbiljnost problema, ali i veliku otpornost oceana. Broj kitova je porastao od zabrane lova.<\/p>\n\n\n\n
Postotak morskih vrsta kojima prijeti istrebljenje smanjeno je s 18 posto iz 2000. godine na 11,3 posto u 2019. godini.<\/p>\n\n\n\n
“Na\u0161e istra\u017eivanje pokazuje da postoji oporavak morskog \u017eivota, stani\u0161ta i ekosustava nakon intervencija za o\u010duvanje. Te napore za o\u010duvanje je potrebno pove\u0107ati jer su dokazano rje\u0161enje na globalnoj razini”, rekao je vode\u0107i autor istra\u017eivanja Carlos Duarte, profesor sa Sveu\u010dili\u0161ta za znanost i tehnologiju u Tuwalu u Saudijskoj Arabiji.<\/p>\n\n\n\n
“Znamo \u0161to moramo napraviti kako bi obnovili morski \u017eivot, imamo dokaze da se ovaj cilj mo\u017ee ostvariti za manje od tri desetlje\u0107a. Moramo pove\u0107ati i ubrzati napore te ih pro\u0161iriti tamo gdje su skromni”, dodao je on.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di su istakli klju\u010dne komponente za obnovu oceana, a to su slane mo\u010dvare, mangrove, morske trave, koraljni grebeni, alge grebeni kamenica, ribnjaci, megafauna i duboki ocean.<\/p>\n\n\n\n
Veliki izazov predstavljaju i klimatske promjene zbog kojih raste razina mora, a vode postaju kiselije. Globalno zagrijavanje ote\u017eava obnovu tropskih grebena.<\/p>\n\n\n\n
Problem je i novac, jer \u0107e za obnovu oceana do 2050. godine biti potrebno izme\u0111u 10 i 20 milijardi dolara godi\u0161nje. Me\u0111utim, na svaki ulo\u017eeni dolar u oceane \u0107e biti vra\u0107eno 10 dolara. Znanstvenici vjeruju da je spa\u0161avanje oceana dosti\u017ean cilj.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje je objavljeno u magazinu Nature<\/em>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iako ih \u010dovje\u010danstvo desetlje\u0107ima tretira kao deponiju sme\u0107a, oceani pokazuju da su nevjerojatno otporni, tvrdi se u novom znanstvenom istra\u017eivanju. Ako se ulo\u017ee napori na temelju te otpornosti, oceani bi se mogli u potpunosti oporaviti za manje od 30 godina. Me\u0111utim, klimatske promjene, izazovi koji se odnose na pove\u0107anje aktualnih napora za o\u010duvanje oceana, predstavljaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052732,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16372],"tags":[18560,18174,16947,22040],"class_list":["post-21052731","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekologija-i-okolis","tag-ekologija","tag-klimatske-promjene","tag-ocean","tag-oporavak"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052731","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052731"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052731\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052732"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052731"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052731"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052731"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}