Njema\u010dka Nacionalna akademija znanosti sa\u010dinila je dokument s jasnim planom za normalizaciju \u017eivota tijekom pandemije. Njihovi prijedlozi \u0107e izazvati burne debate, ali bi ih Vlada u Berlinu mogla poslu\u0161ati. <\/p>\n\n\n\n
U posljednjem javnom nastupu pred Uskrs, njema\u010dka kancelarka Angela Merkel nije krila kako puno nade pola\u017ee u savjete Nacionalne akademije znanosti \u201eLeopoldina\u201c. Tek kad se \u010duje njihovo mi\u0161ljenje, rekla je Merkel, mo\u0107i \u0107e se donijeti zaklju\u010dak o tome kako i kada ukidati mjere izolacije.<\/p>\n\n\n\n
Akademici su sad zavr\u0161ili prijedlog na 19 stranica, a pojedini mediji prenose detalje. \u201eMoramo pod svaku cijenu izbjegnuti drugi val zaraze\u201c, rekao je Herald Haug, predsjednik Akademije, za Spiegel<\/em>, javlja Deutsche Welle<\/em>. \u201e\u017delimo da u \u017eivoj politi\u010dkoj debati zauzmemo miran i odmjeren stav koji gra\u0111anima ipak ukazuje na pozitivne izglede.\u201c<\/p>\n\n\n\n Akademici smatraju da \u201eoptimalna za\u0161tita zdravlja i skori povratak u dru\u0161tveni \u017eivot nisu principijelno suprotstavljeni jedno drugom ve\u0107 se me\u0111usobno uvjetuju\u201c.<\/p>\n\n\n\n Dodaju da Savezna vlada mora po\u0161tivati Ustavom zagarantirane slobode gra\u0111ana te da normalizira \u017eivot \u010dim to dozvoli smanjenje broja novozara\u017eenih i pod uvjetom da zdravstveni sustav ima kapacitet da se brine i o njima, ali i o ostalim pacijentima.<\/p>\n\n\n\n Diskretno se kritizira manjak podataka na osnovu kojih bi se pratilo stvarno \u0161irenje i opasnost od virusa te se zahtijeva da se reprezentativnim istra\u017eivanjem utvrdi koliko ljudi u Njema\u010dkoj ima antitijela na korona-virus, to jest imunitet. Samo tako se, pi\u0161u akademici, mogu donijeti utemeljene odluke. Haug ka\u017ee da je va\u017eno posegnuti i za aplikacijama koje prate kretanje, ali uz vo\u0111enje ra\u010duna o za\u0161titi privatnosti. \u201eZato kori\u0161tenje aplikacija mora biti dobrovoljno i podaci se moraju brisati nakon \u010detiri tjedna\u201c, rekao je on za Spiegel<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Dokument je potpisalo 26 stru\u010dnjaka me\u0111u kojima su neki od najuglednijih znanstvenika, ekonomista, sociologa i pravnika u Njema\u010dkoj.<\/p>\n\n\n\n Oni pi\u0161u da je neophodno otvoriti \u0161kole \u201e\u0161to je mogu\u0107e prije\u201c, jer u\u010denje kod ku\u0107e samo pogor\u0161ava ve\u0107 postoje\u0107u dru\u0161tvenu nejednakost. Preporu\u010duje se da se najprije nastavi vrate u\u010denici \u010detvrtog razreda osnovne \u0161kole, koje na jesen o\u010dekuje izbor izme\u0111u gimnazije ili druge \u0161kole. Prema dokumentu, najprije se treba koncentrirati na matematiku i njema\u010dki, u\u010denici bi trebali na satove dolaziti s maskama te grupe ne bi trebale brojati vi\u0161e od petnaest u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n Prema savjetu \u201eLeopoldine\u201c, vrti\u0107i sve do ljetnih praznika trebaju, kao i sada, primati samo djecu onih koji moraju na posao, poput medicinskih radnika ili policajaca. Znanstvenici obja\u0161njavaju da mala djeca ne bi mogla disciplinirano nositi maske te bi tako bila prevelika opasnost od prijenosa virusa roditeljima ili baki i djedu. Obavezno no\u0161enje maske se predla\u017ee i za trgovine i restorane. \u201eSvaki gra\u0111anin bi trebao imati takvu za\u0161titu uz sebe i nositi je kad se ne mo\u017ee ispo\u0161tovati minimalna udaljenost.\u201c, recimo u supermarketu ili na poslu.<\/p>\n\n\n\n Preporu\u010duje se da, kad je to mogu\u0107e, ljudi i dalje rade od ku\u0107e. Ako moraju u urede ili tvornice, onda da organiziraju rad u smjenama, kako bi u prostorijama bilo \u0161to manje ljudi na \u0161to ve\u0107em razmaku. Dobro bi bilo, pi\u0161u, da u smjenama rade uvijek iste kolege, kako ne bi do\u0161lo do velikog mije\u0161anja. Isti princip \u2013 razmak i maska \u2013 trebali bi vrijediti i u autobusima, vlakovima ili avionima.<\/p>\n\n\n\n Nacionalna akademija tra\u017ei brze mjere za o\u017eivljavanje privrede kroz niz poreznih olak\u0161ica. Preporu\u010duju da se sasvim ukine solidarna doplata \u2013 koju gra\u0111ani sa zapada zemlje pla\u0107aju za oporavak pokrajina koje su pripadale DDR-u \u2013 \u0161to bi moglo izazvati trzavice u vladaju\u0107oj koaliciji Demokr\u0161\u0107ana i Socijaldemokrata. Naime, SPD inzistira na tome da deset posto najbogatijih i dalje pla\u0107aju taj porez.<\/p>\n\n\n\n Stru\u010dnjaci su zadr\u017eali konzervativni stav po pitanju financijske pomo\u0107i za druge dr\u017eave EU. Oni se zala\u017eu za pomo\u0107 i povoljne kredite Europske investicijske banke ili Europskog mehanizma stabilnosti, ali odbacuju takozvane korona-obveznice, zajedni\u010dke obveznice zemalja eurozone, koje zahtijevaju Francuska, \u0160panjolska i Italija.<\/p>\n\n\n\n Na kraju, istra\u017eiva\u010di upozoravaju da se ne podcijene posljedice zabrane kontakta po fizi\u010dko i psihi\u010dko zdravlje gra\u0111ana. Psihi\u010dko optere\u0107enje bi, pi\u0161u, popustilo ukoliko bi gra\u0111anima bila predo\u010dena perspektiva izlaska iz krize.<\/p>\n\n\n\n Kancelarka Merkel \u0107e se u utorak posavjetovati s ministrima privrede, financija i zdravstva, a u srijedu razgovara s pokrajinskim premijerima. Tada bi moglo biti definirano \u0161to \u0107e Njema\u010dka poduzeti na kraju uskr\u0161njih praznika. Savjeti Akademije znanosti \u0107e o\u010digledno imati veliku va\u017enost. No ukoliko ih odlu\u010di slijediti, njema\u010dka Vlada \u0107e biti pred divovskim logisti\u010dkim izazovom \u2013 naime, bit \u0107e potrebne milijarde za\u0161titnih maski.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Njema\u010dka Nacionalna akademija znanosti sa\u010dinila je dokument s jasnim planom za normalizaciju \u017eivota tijekom pandemije. Njihovi prijedlozi \u0107e izazvati burne debate, ali bi ih Vlada u Berlinu mogla poslu\u0161ati. U posljednjem javnom nastupu pred Uskrs, njema\u010dka kancelarka Angela Merkel nije krila kako puno nade pola\u017ee u savjete Nacionalne akademije znanosti \u201eLeopoldina\u201c. Tek kad se \u010duje […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052890,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16343],"tags":[22055,21380,22054],"class_list":["post-21052889","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-bakterije-i-virusi","tag-izolacija","tag-koronavirus","tag-mjere"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052889"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052889\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052890"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Prvo \u0161kole<\/h2>\n\n\n\n
Odbijaju euro-obveznice<\/h2>\n\n\n\n