U prosjeku, \u017eene \u017eive \u0161est do osam godina du\u017ee od mu\u0161karaca. Naravno, pod pretpostavkom da se prema njima dobro postupa, ali to je ne\u0161to \u0161to smo odavno znali.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to nismo znali je da to vrijedi i za \u010ditav niz divljih \u017eivotinja. Me\u0111unarodni tim znanstvenika, uklju\u010duju\u0107i i biologe Sveu\u010dili\u0161ta u Bathu, do\u0161ao je do tog zaklju\u010dka prou\u010davaju\u0107i \u017eivotna o\u010dekivanja 101. razli\u010dite vrste sisavaca. Njihovo otkri\u0107e upravo je objavljeno u dokumentima ameri\u010dke Nacionalne akademije znanosti (PNAS).<\/p>\n\n\n\n
U \u017eivotinjskom svijetu je razlika u \u017eivotnoj dobi izme\u0111u mu\u017ejaka i \u017eenki \u010dak i ve\u0107a nego kod ljudi. Me\u0111u 60% \u017eivotinja koje su promatrali, \u017eenke su \u017eivjele 18 posto du\u017ee nego mu\u017ejaci – kod \u010dovjeka je ta razlika tek 8 posto.<\/p>\n\n\n\n
Svjetska zdravstvena organizacija se ve\u0107 du\u017ee bavi pitanjem za\u0161to su \u017eene dugovje\u010dnije. Jedan od razloga bi mogao biti i taj \u0161to su \u017eene i u biolo\u0161koj prednosti pred mu\u0161karcima kad je rije\u010d o o\u010duvanju zdravlja.<\/p>\n\n\n\n
Svima je poznato kako i u genetskom tkivu postoji razlika izme\u0111u spolova te da \u017eene imaju dva X kromosoma, dok mu\u0161karcima nedostaje jedan krak na tom paru – zato ga zovemo Y kromosom. Ali tek razmjerno nedavno je otkriveno kako su ba\u0161 na tim kromosomima va\u017ene genetske informacije povezane s imunolo\u0161kim svojstvima tijela.<\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima, to su geni koji prepoznaju odre\u0111ene patolo\u0161ke procese i onda na\u0161em tijelu nala\u017eu reakciju na tu mogu\u0107u bolest. Naravno da i mu\u0161karci imaju takve gene – ali im nedostaje \u010ditav krak kromosoma tako da ih jednostavno imaju manje.<\/p>\n\n\n\n
No to nije jedina za\u0161tita s obzirom na to da \u017eene lu\u010de znatno vi\u0161e hormona estrogena koji tako\u0111er ima za\u0161titnu ulogu za zdravlje. Znanstvenici pretpostavljaju kako je priroda posebno za\u0161titila \u017eene – ba\u0161 kao i sve \u017eenke u svijetu \u017eivotinja jer su one posebno osjetljive na bolesti i zapravo “odgovorne” za novo bi\u0107e dok su trudne. Ali ta za\u0161tita onda ne traje samo za vrijeme trudno\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
No makar se ve\u0107 i ta biolo\u0161ka prednost \u010dini “nepravdom” prema mu\u0161kom spolu, Svjetska zdravstvena organizacija smatra kako \u010dak niti to nije jedini razlog za\u0161to “ljep\u0161i spol” \u017eivi du\u017ee. Statisti\u010dki je potvr\u0111eno i to da su se \u017eene manje spremne upustiti u rizik koji bi ugrozio njihovo zdravlje.<\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima, \u017eene rje\u0111e pu\u0161e, piju manje alkohola, a manje su sklone i raznim glupim idejama koje bi ih mogle ugroziti. Nije re\u010deno da one tome nisu sklone – ali to ne rade toliko \u010desto.<\/p>\n\n\n\n
Takvo obja\u0161njenje o duhanu i alkoholu se mo\u017ee prihvatiti kad je rije\u010d o ljudskom rodu, no to ne obja\u0161njava dugovje\u010dnost \u017eenke u \u017eivotinjskom svijetu. Tu su pak znanstvenici utvrdili i pona\u0161anje koje je specifi\u010dno za spol.<\/p>\n\n\n\n
Odli\u010dan primjer su lavovi. Lavice lako mogu \u017eivjeti \u010dak dvostruko du\u017ee nego lavovi. “Lavice \u017eive zajedno u \u010doporu u kojem sestre, majke i k\u0107erke zajedno love i brinu se jedna za drugu. Odrasli lavovi pak \u010desto \u017eive usamljeno ili s njihovom bra\u0107om i zato nemaju takvu mre\u017eu podr\u0161ke”, ka\u017ee jedan od autora ovog istra\u017eivanja, Tamas Szekely iz Milnerovog centra za evoluciju pri Sveu\u010dili\u0161tu Bath.<\/p>\n\n\n\n
Uz to, pitanja ima jo\u0161: na primjer, znanstvenici pretpostavljaju kako i pona\u0161anje o\u010deva ima odre\u0111enu ulogu u mogu\u0107em \u017eivotnom vijeku. I me\u0111u \u017eivotinjama postoje “\u017eivotinje” koje nije osobito briga za njihovog potomka kad do\u0111e na svijet, ali i tamo ima mu\u017ejaka koji se tek onda trude svim silama biti “najbolji o\u010devi na svijetu”. Cijena koju tako pla\u0107aju za svoje zdravlje \u010desto bude i ve\u0107a nego \u0161to je pla\u0107aju \u017eenke no\u0161enjem i brigom za mladunce, pi\u0161e DW<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n No mnogo toga su tek pretpostavke i potrebno je jo\u0161 puno pouzdanih podataka kako bi se utvrdila tako velika razlika u dugovje\u010dnosti izme\u0111u spolova. Ovi istra\u017eiva\u010di sad svoje podatke uspore\u0111uju s postignutom staro\u0161\u0107u \u017eivotinja koje se dr\u017ee u zato\u010deni\u0161tvu. Prednost tih informacija je \u0161to njih ima puno – svi zoolo\u0161ki vrtovi vode to\u010dnu evidenciju kad je ro\u0111ena i kad je uginula pojedina \u017eivotinja.<\/p>\n\n\n\n Bilo kako bilo, ti podaci nisu posve pouzdani, jer se i u \u017eivotinjskom svijetu doga\u0111a da \u017eivotinja umre od o\u010daja i dosade iza re\u0161etaka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U prosjeku, \u017eene \u017eive \u0161est do osam godina du\u017ee od mu\u0161karaca. Naravno, pod pretpostavkom da se prema njima dobro postupa, ali to je ne\u0161to \u0161to smo odavno znali. Ono \u0161to nismo znali je da to vrijedi i za \u010ditav niz divljih \u017eivotinja. Me\u0111unarodni tim znanstvenika, uklju\u010duju\u0107i i biologe Sveu\u010dili\u0161ta u Bathu, do\u0161ao je do tog […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052929,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16326],"tags":[16751,17774,17762,20935],"class_list":["post-21052928","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biologija","tag-dugovjecnost","tag-muskarci","tag-zene","tag-zivotni-vijek"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052928","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052928"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052928\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21065450,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052928\/revisions\/21065450"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052929"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052928"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052928"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052928"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}