Bilo da aktivira ili uti\u0161ava gene, razgra\u0111uje o\u0161te\u0107ene stanice ili gradi novo tkivo, na\u0161e tijelo stalno radi na popravljanju sebe. Za borbu protiv bolesti na\u0161e tijelo \u0161alje signale, \u010desto mnogo prije nego \u0161to i sami primijetimo bolest. Takvi signali su, na primjer, molekule DNA koje se osloba\u0111aju iz tjelesnih stanica, cirkuliraju u krvi i ostale stanice ih najvjerojatnije prepoznaju kao poruku za poticanje obrambene reakcije.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di Instituta za ra\u010dunalnu biotehnologiju TU Graz identificirali su ove glasnike te su ravili revolucionarnu metodu. Koriste\u0107i endogene signale (tj. biomarkere), sepsa se mo\u017ee dijagnosticirati s velikom to\u010dno\u0161\u0107u dva do tri dana prije pojave prvih simptoma. Test temeljen na ovoj metodi mogao bi zna\u010dajno pove\u0107ati \u0161ansu za pre\u017eivljavanje bolesnika sa sepsom. Istra\u017eiva\u010di su sada objavili detalje o tome u dva rada “Evaluacija molekularnih markera zasnovanih na doma\u0107inu za rano otkrivanje sepse kod ljudi” i “Cirkuliraju\u0107i DNA bez stanica uglavnom je sastavljen od retrotranspojivih elemenata i ne-telomerne satelitske DNA” u \u010dasopisu biotehnologije (Elsevier).<\/p>\n\n\n\n
“Na\u0161 tim je identificirao 24 biomarkera pomo\u0107u kojih se sepsa izazvana bakterijama ili gljivicama mo\u017ee otkriti u ranijoj fazi u usporedbi s trenutno kori\u0161tenim testovima, koriste\u0107i klasificiranje novorazvijenih algoritama”, obja\u0161njava Christoph W. Sensen, voditelj Instituta za ra\u010dunalnu biotehnologiju na TU Graz.<\/p>\n\n\n\n
Bioinformati\u010dari su koristili podatke o sekvenciranju dobivene iz anonimnih uzoraka plazme. Uzorci potje\u010du od osoba kojima je dijagnosticirana sepsa, uzrokovana bakterijama ili gljivicama (u \u010dijoj su krvi identificirani ti patogeni), gripe (bolest sa simptomima dijelom sli\u010dnima sepsi) ili limfoma, kao i od zdravih pojedinaca. Podaci o sekvenciranju \u010dinili su osnovu za razvoj algoritama koji su kori\u0161teni za identificiranje markera, stvaraju\u0107i tako nevi\u0111en skup markera. “Ovaj se skup podataka mo\u017ee koristiti za razlikovanje ljudi u ranim fazama sepse od zdravih ljudi. U skupini bolesnika za koje su razvijeni markeri, dijagnosti\u010dka to\u010dnost bila je gotovo 90 posto u razdoblju od dva dana prije prvih klini\u010dkih znakova do dva dana nakon dijagnoze pomo\u0107u trenutno kori\u0161tenih dijagnosti\u010dkih metoda. U studijama s nasumi\u010dnim skupinama pacijenata, koje nisu bile uklju\u010dene u razvoj markera, to\u010dnost je i dalje iznosila do 81%.” <\/p>\n\n\n\n
<\/p><\/h3>\n\n\n\n
Tijekom svojih istra\u017eivanja, istra\u017eiva\u010di su tako\u0111er razvili novi oblik kvantitativnog PCR testa u stvarnom vremenu. PCR je polimerazna lan\u010dana reakcija, metoda za poja\u010davanje (isticanje) nukleinskih kiselina. Testovi koji se temelje na PCR ve\u0107 se koriste u klinikama, na primjer za otkrivanje virusa SARS-CoV-2 kod pacijenata. Ovakve vrste testova \u010desto se koriste za umno\u017eavanje DNA agensa iz uzorka krvi omogu\u0107uju\u0107i otkrivanje uzro\u010dnika sepse. Me\u0111utim, s obzirom na veliki broj mogu\u0107ih patogena koji mogu uzrokovati sepsu, to je mogu\u0107e u vrlo ograni\u010denoj mjeri kod pacijenata sa sepsom i stoga je vrlo neprecizno. S druge strane, novorazvijeni test fokusira se na vlastite tjelesne signale, koji su reprezentativni za sepsu uzrokovanu svim bakterijama i gljivicama. Ovi signali se stoga mogu izmjeriti s mnogo ve\u0107om to\u010dno\u0161\u0107u, a tako\u0111er i 2-3 dana ranije nego \u0161to bi dopu\u0161talo izravno otkrivanje patogena.<\/p>\n\n\n\n
Odobrenje od ameri\u010dke Agencije za hranu i lijekove (FDA) u Washingtonu ve\u0107 je zatra\u017eeno i klini\u010dko ispitivanje je zapo\u010delo. Rad na odobrenju u Europi tek po\u010dinje. Christoph W. Sensen nada se da \u0107e se testovi uskoro koristiti u velikoj mjeri. “Me\u0111utim, pandemija uzrokovana SARS-CoV-2 pomalo nas usporava, jer ameri\u010dke bolnice ne\u0107e mo\u0107i isporu\u010diti uzorke plazme neko vrijeme zbog trenutne situacije.”<\/p>\n\n\n\n
<\/p><\/h3>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n
Podaci govore da su i te\u017ee oboljeli od COVID-19 \u010desto razvili sepsu. Sensen i njegov tim tra\u017ee biobankame, kao \u0161to su BBMRI-ERIC, koje mogu pru\u017eiti njegovom timu uzorke plazme pacijenata zara\u017eenih SARS-CoV-2.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bilo da aktivira ili uti\u0161ava gene, razgra\u0111uje o\u0161te\u0107ene stanice ili gradi novo tkivo, na\u0161e tijelo stalno radi na popravljanju sebe. Za borbu protiv bolesti na\u0161e tijelo \u0161alje signale, \u010desto mnogo prije nego \u0161to i sami primijetimo bolest. Takvi signali su, na primjer, molekule DNA koje se osloba\u0111aju iz tjelesnih stanica, cirkuliraju u krvi i ostale […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21052974,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16368],"tags":[22074,21351],"class_list":["post-21052964","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-oboljenja-i-poremecaji","tag-dijagnoza","tag-sepsa"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21052964"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21052964\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21052974"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21052964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21052964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21052964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}