BBC<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\nTijekom proteklog desetlje\u0107a, zabrinutost javnosti zbog uloge opra\u0161iva\u010da bila je usredoto\u010dena na p\u010dele.<\/p>\n\n\n\n
Smanjivanje njihovog broja izravno je povezano s promjenama okoli\u0161a i upotrebom pesticida, a znanstvenici su uspjeli skrenuti pa\u017enju na za\u0161titu \u017eivotne sredine i klju\u010dnu ulogu koju ta stvorenja imaju u prehrambenom lancu.<\/p>\n\n\n\n
Moljci, me\u0111utim, nisu pobrali sli\u010dne simpatije.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePostoji velika zabluda da svi moljci dolaze i jedu moju odje\u0107u. To se uop\u0107e ne doga\u0111a. Neki od njih posje\u0107uju cvije\u0107e i mogu biti va\u017ean dio procesa opra\u0161ivanja.”, rekao je dr. Richard Walton, vode\u0107i autor nove studije.<\/p>\n\n\n\n
Da bi otkrili koliko je va\u017ena uloga moljaca, doktor Walton i njegovi kolege pratili su aktivnosti moljaca oko ribnjaka u poljoprivrednim podru\u010djima Norfolka.<\/p>\n\n\n\n
Otkrili su da se 45 posto moljaca koje su testirali zapravo bavilo preno\u0161enjem peludi \u010dak 47 razli\u010ditih biljnih vrsta, uklju\u010duju\u0107i i nekoliko koje p\u010dele, ose i leptiri rijetko posje\u0107uju.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su otkrili da su p\u010dele i bumbari od presudnog zna\u010daja u opra\u0161ivanju, ali da imaju tendenciju ciljati najplodnije izvore nektara i peludi. Moljci nisu toliko izbirljivi.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIz onoga \u0161to smo vidjeli, zaklju\u010dujemo da moljci imaju tendenciju biti sva\u0161tari, \u0161to zna\u010di da ne posje\u0107uju posebnu, usku grupu cvije\u0107a.”, tvrdi Walton.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOni posje\u0107uju bilo koje cvije\u0107e do kojeg mogu do\u0107i. To su obi\u010dno otvoreni cvjetovi u obliku \u010da\u0161ica poput bodljikavog bilja, a dolaze i do biljaka iz porodice mahunarki. U tu kategoriju spada i djetelina, koja je tako\u0111er vrlo va\u017ena.”<\/p>\n\n\n\n
Dlakava tijela<\/h2>\n\n\n\n
U prethodnim studijama o moljcima znanstvenici su se bavili sposobno\u0161\u0107u preno\u0161enja peludi kroz njihov proboscis ili nos. U novom istra\u017eivanju, znanstvenici su poku\u0161ali utvrditi koja se pelud nalazi na dlakama moljaca, koje su sakupili dok su se hranili cvije\u0107em.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici vjeruju da njihovo istra\u017eivanje pokazuje da moljci dopunjuju rad dnevnih opra\u0161iva\u010da i poma\u017eu u odr\u017eavanju raznolike i masovne biljne populacije. Oni slu\u017ee kao rezerva za bioraznolikost.<\/p>\n\n\n\n
Opstanak moljaca je pod upitnikom od 1970-ih, od kada se njihov broj znatno smanjuje. To se uglavnom doga\u0111a zbog promjena u obradi zemlji\u0161ta i sve ve\u0107e upotrebe pesticida.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTo posebno utje\u010de i na ptice koje se hrane moljcima, poput kukavice. Smanjivanje njihovog broja je povezano s manjim brojem moljaca.”, rekao je dr. Walton.<\/p>\n\n\n\n
\u201eI \u0161i\u0161mi\u0161i se hrane moljcima, pa uo\u010davamo veze izme\u0111u manjeg broja drugih bi\u0107a kako se izvor njihove hrane smanjuje. Mo\u017eete uo\u010diti tu promjenu.”<\/p>\n\n\n\n
Kako bi se pomogao opstanak moljcima, neophodno je smanjenje kori\u0161tenja pesticida i poticanje ve\u0107e raznolikosti biljaka. No, ono \u0161to je jo\u0161 va\u017enije je \u010dinjenica da se percepcija o moljcima u javnosti mora promijeniti.<\/p>\n\n\n\n
\u201eO onome \u0161to ne mo\u017eemo vidjeti, \u010desto ni ne razmi\u0161ljamo. Danju vidimo p\u010dele i promatramo ih kako posje\u0107uju cvije\u0107e i djeluju nam kao puno aktivnije kad je ovaj posao u putanju jer su vidljive. No, moljci nisu manje va\u017eni. Mislim da je bitno da ljudi saznaju vi\u0161e o moljcima kako bi \u0161ira javnost shvatila va\u017enu ulogu koju igraju.” izjavio je doktor Walton.<\/p>\n\n\n\n
Studija je objavljena<\/a> u \u010dasopisu Royal Society Journal Biology Letters<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Opstanak moljaca je pod upitnikom od 1970-ih, od kad se njihov broj znatno smanjuje.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21053286,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[22124,22125,22126,22031],"class_list":["post-21053285","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-moljci","tag-oprasivanje","tag-pelud","tag-ugrozene-skupine"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053285","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21053285"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053285\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21053286"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21053285"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21053285"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21053285"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}