{"id":21053370,"date":"2020-05-20T20:27:46","date_gmt":"2020-05-20T18:27:46","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21053370"},"modified":"2020-05-20T20:30:51","modified_gmt":"2020-05-20T18:30:51","slug":"astronauti-bi-u-buducnosti-mogli-praviti-cement-koristeci-vlastiti-urin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/astronauti-bi-u-buducnosti-mogli-praviti-cement-koristeci-vlastiti-urin\/","title":{"rendered":"Astronauti bi u budu\u0107nosti mogli praviti cement koriste\u0107i vlastiti urin"},"content":{"rendered":"\n

Upravo to je prijedlog kemi\u010darke Anne-Lene Kj\u00f8niksen i njezinih kolega, koji su uspjeli napraviti cement od uree – glavne komponente urina pomije\u0161ane s imitacijom mjese\u010devog tla.<\/p>\n\n\n\n

Kad do\u0111e vrijeme da ljudi provode du\u017ei vremenski period na Mjesecu ili drugim planetima, sa sobom \u0107e mo\u0107i ponijeti samo osnovne potrep\u0161tine jer je transport materijala sa Zemlje vrlo skup. Ameri\u010dka svemirska agencija NASA procijenila je da transport svakih 500 grama tereta ko\u0161ta oko 10 000 dolara, pi\u0161e Science News<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Upravo zato je klju\u010dno oslanjati se na “lokalne resurse” kako bi se tro\u0161kovi smanjili. Istra\u017eiva\u010di tvrde da se lunarno tlo mo\u017ee koristiti za pravljenje betona ili cementa ali to zahtijeva puno vode koje na Mjesecu nema, a te\u0161ko ju je transportirati sa Zemlje u svemir.<\/p>\n\n\n\n

Dodavanjem superplastifikatora u cementnu mje\u0161avinu smanjuje se koli\u010dina potrebne vode. To sprje\u010dava raspadanje smjese koja ostaje dovoljno fleksibilna za kori\u0161tenje u 3D printeru. Me\u0111utim, ve\u0107ina superplastifikatora su zapravo organski spojevi kojih tako\u0111er ima malo na Mjesecu, ali Kj\u00f8niksen se dosjetila rje\u0161enja.<\/p>\n\n\n\n

“Razmi\u0161ljala sam \u0161to imamo na Mjesecu kad po\u0161aljemo ljude. Shvatila sam da bi se ljudski otpad mogao upotrijebiti za ne\u0161to korisno”, rekla je Kj\u00f8niksen.<\/p>\n\n\n\n

Ona je prethodno koristila ureu za pravljenje manje viskoznih plasti\u010dnih mje\u0161avina. Urea razbija vodikove veze izme\u0111u molekula, smanjuje trenje i omogu\u0107uje molekulama da prolaze jedna pored druge znatno lak\u0161e. Iako nikad nije \u010dula da ureu neko koristi za cement, ipak je to odlu\u010dila poku\u0161ati.<\/p>\n\n\n\n

Prah od silicijevog dioksida i aluminij-oksida nalazi se u lunarnoj pra\u0161ini, a upravo je taj prah glavni sastojak cementa o kojem Kj\u00f8niksen govori. Njegov kemijski sastav sli\u010dan je lete\u0107em pepelu koji je glavna komponenta uobi\u010dajenih cementnih mje\u0161avina na Zemlji, ali s ve\u0107im zrncima. Tim istra\u017eiva\u010da je prah pomije\u0161ao s ureom dobivenom od kemijske tvrtke, odnosno ureom koja nije destilirana iz pravog urina, s pone\u0161to vode kako bi se formirao cement. U usporedbi s druga dva superplastifikatora koja se koriste u gra\u0111evinarstvu na Zemlji, urea odli\u010dno funkcionira.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Foto: S. PILEHVAR, ESA<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Smjesa zadr\u017eava oblik pod laganom te\u017einom te mo\u017ee izdr\u017eati promjene temperature. Izvla\u010denje cementa kroz cijev i postavljanje nekoliko slojeva jedan na drugi pomo\u0107u 3D printera rezultiralo je izgradnjom malog stabilnog zida.<\/p>\n\n\n\n

Kemi\u010darka Kj\u00f8niksen planira testirati cement na ekstremnijim temperaturama, kao i u vakuumskim komorama kako bi se \u0161to bolje simulirali uvjeti na Mjesecu. Sljede\u0107i korak je izgradnja zida realisti\u010dnije veli\u010dine, a namjera joj je istra\u017eiti ho\u0107e li astronauti morati pro\u010di\u0161\u0107avati urin ili \u0107e ga mo\u0107i “direktno” koristiti za pravljenje cementa.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Budu\u0107i astronauti mogli bi praviti lunarne gra\u0111evine od mjese\u010deve pra\u0161ine i urina.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21053375,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16323],"tags":[18053,22144,22145,17017],"class_list":["post-21053370","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svemir","tag-astronauti","tag-cement","tag-urea","tag-urin"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053370","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21053370"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053370\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21053375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21053370"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21053370"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21053370"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}