{"id":21053377,"date":"2021-09-17T19:00:00","date_gmt":"2021-09-17T17:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21053377"},"modified":"2021-09-17T19:15:53","modified_gmt":"2021-09-17T17:15:53","slug":"umjetno-oko-koje-funkcionira-kao-pravo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/umjetno-oko-koje-funkcionira-kao-pravo\/","title":{"rendered":"Umjetno oko koje funkcionira kao pravo"},"content":{"rendered":"\n<p>Znanstvenici ve\u0107 godinama rade na kreiranju umjetnog oka koje \u0107e mo\u0107i imitirati i oblik i pona\u0161anje pravog oka. To je naravno izuzetno te\u017eak zadatak, no \u010dini se da su znanstvenici kona\u010dno na\u0161li pravi put do toga. <\/p>\n\n\n\n<p>Zhiyong Fan sa Sveu\u010dili\u0161ta za znanost i tehnologiju u Hong Kongu i njegovi kolege razvili su sferni vizualni senzor koji opona\u0161a strukturu ljudskog oka, pi\u0161e <em><a href=\"https:\/\/www.newscientist.com\/article\/2244128-human-like-cyborg-eye-could-power-itself-using-sunlight\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">New Scientist<\/a><\/em>, a prenosi <em><a href=\"https:\/\/www.engadget.com\/biomimetic-cyborg-eye-022130469.html?\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Engadget<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultat je umjetno oko \u010dije funkcije i struktura u velikoj mjeri opona\u0161aju ljudsko oko. Umjetno oko pokre\u0107e mre\u017ea nano foto-senzora postavljenih unutar sferi\u010dne aluminij-oksidne membrane koja \u201eopona\u0161a\u201c retinu, dok mre\u017ea formirana od legure teku\u0107eg metala replicira nerve kroz koje se \u0161alju signali iz senzora do eksternog procesora.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi to sve profunkcioniralo, potreban je dodatni materijal &#8211; sloj indija koji pobolj\u0161ava elektri\u010dni kontakt, kao i silikonski polimer u obliku sa\u0107a, koji dr\u017ei senzore i veze na svom mjestu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo umjetno oko izgleda sli\u010dno kao ljudsko, ali to nije njegova jedina osobina. Ono je sposobno reagirati na sli\u010dan na\u010din na vidljivi svjetlosni opseg, pri \u010demu su i njegova vremena reagiranja znatno br\u017ea. Tako\u0111er, ovo oko je osjetljivije jer su njegovi foto-receptori postavljeni gu\u0161\u0107e nego u ljudskom oku.<\/p>\n\n\n\n<p>Kut gledanja ovog oka je 100 stupnjeva, \u0161to je ne\u0161to manje nego kod ljudskog oka (130 stupnjeva), ali znanstvenici se nadaju da \u0107e i to uspjeti popraviti. Naravno, postoji jo\u0161 puno prostora za pobolj\u0161anje. Na primjer, povr\u0161ina koja detektira svjetlo je \u0161iroka samo dva milimetra i ima rezoluciju od oko 100 piksela, \u0161to je u ovom trenutnu daleko ispod bilo kakve mogu\u0107nosti za ozbiljnu primjenu. Uz to, proizvodni proces je za sad vrlo skup i spor, a ne zna se ni kako \u0107e se spomenuti materijali pona\u0161ati tijekom du\u017eeg vremenskog perioda.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, ovo je prvi ve\u0107i napredak u tehnologiji umjetnog oka u posljednjih nekoliko godina koji ima potencijal razviti se u ne\u0161to \u0161to \u0107e zaista biti upotrebljivo. Krajnji cilj su implantati koji \u0107e mo\u0107i zamijeniti ljudsko oko. Znanstvenici \u010dak smatraju da \u0107e biti mogu\u0107e osigurati napajanje solarnim putem, preko sun\u010deve svjetlosti, ali sve je to jo\u0161 uvijek samo u domeni teorije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zhiyong Fan sa Sveu\u010dili\u0161ta za znanost i tehnologiju u Hong Kongu i njegovi kolege razvili su sferni vizualni senzor koji opona\u0161a strukturu ljudskog oka<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21053378,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[17353,17891,22146,22147],"class_list":["post-21053377","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-implantat","tag-oko","tag-umjetno-oko","tag-vizualni-senzor"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21053377"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053377\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21053378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21053377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21053377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21053377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}