Znanstvenici se nadaju da bi se jedna od najugro\u017eenijih \u017eivotinjskih vrsta na svijetu Hainan gibon – mogla oporaviti.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom 70-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a znanstvenici su registrirali svega 10 primjeraka ove vrste majmuna, a pri zadnjem “popisu” broj im narastao ve\u0107 na 30. Pola stolje\u0107a predanog rada je pomoglo ovoj najrje\u0111oj svjetskoj populaciji primata da se pove\u0107a na 30. \u017dive u pet \u010dopora u okrugu Hong Konga. Mu\u017ejaci su crne boje, dok su \u017eenske zlatno \u017eute boje.<\/p>\n\n\n\n
Veliki pad populacija majmuna dogodio se u 20. stolje\u0107u uslijed gubitka stani\u0161ta, s obzirom na to da su im domovi posje\u0107eni kako bi se napravio prostor za farme. Lov i krivolov tako\u0111er su bili glavni pokreta\u010di pada njihovog broja.<\/p>\n\n\n\n
Kao posljedica invazije na njihovo stani\u0161te, broj Hainan gibona pao je s oko 2000 tijekom 1950-tih na svega desetak majmuna 1970. godine. U popisu koji je sastavljen 2003. godine, prona\u0111eno je samo 13 jedinki koje \u017eive na otoku, pi\u0161e Daily Mail<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n Kad je otkriveno koliko je stra\u0161no stanje populacije primata, uspostavljen je projekt o\u010duvanja Hainan gibona, kojeg su vodili Kadoorie Farm i Botanic Garden u Hong Kongu.<\/p>\n\n\n\n Od tad se brojevi stabiliziraju i zapo\u010dinje lagani oporavak.<\/p>\n\n\n\n “Sve \u010de\u0161\u0107e se \u010duje jedinstveni pjev Hainan gibona. Ove \u017eivotinje prilikom upoznavanja ili susreta mu\u017ejaka i \u017eenske ispu\u0161taju posebne zvukove koje uspore\u0111uju s najljep\u0161im simfonijama” – izjavili su iz Kadoorie Farm za BBC<\/em><\/a>.<\/p>\n\n\n\n \u010copor se obi\u010dno sastoji od jednog mu\u017ejaka i dvije \u017eenke, te potomaka. Donedavno su postojala \u010detiri \u010dopora, a pojava petog dovela je do odu\u0161evljenja znanstvenika.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kao posljedica invazije na njihovo stani\u0161te, broj Hainan gibona pao je s oko 2000 tijekom 1950-tih na svega desetak majmuna 1970. godine. <\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21053569,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16346],"tags":[22175,22176,22121,17069,19655,22024],"class_list":["post-21053568","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-biljke-i-zivotinje","tag-gibon","tag-hainan-gibon","tag-hong-kong","tag-populacija","tag-ugrozene-vrste","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053568","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21053568"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053568\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21053569"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21053568"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21053568"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21053568"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}