AI je jo\u0161 uvijek dosta daleko od usporedbe s ljudskom inteligencijom, ali u jednoj osobini ve\u0107 kopira obi\u010dne smrtnike. Ta osobina je potreba za snom.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eiva\u010di iz Nacionalnog laboratorija Los Alamos<\/a> otkrili su ovu \u010dinjenicu razvijaju\u0107i neuronske mre\u017ee koje u\u010de na sli\u010dan na\u010din kao i ljudski mozak, pi\u0161e The Next Web<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n Otkrili su da su umjetni mozgovi postali nestabilni nakon neprekidnih perioda treninga iz rje\u010dnika bez nadzora. Ova tehnika uklju\u010duje klasificiranje objekata bez usporedbe s postoje\u0107im primjerima, \u0161to bi i ljudima bilo jako iscrpljuju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Problem su poku\u0161ali rije\u0161iti izlaganjem mre\u017ea zvu\u010dnim signalima koji su kreirali umjetnu verziju sna. Kad su koristili Gaussovu buku, koja uklju\u010duje \u0161irok raspon frekvencija i amplituda, stabilnost je vra\u0107ena.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di vjeruju kako ovaj \u0161um opona\u0161a unos podataka u ljudski mozak tijekom faze dubokog sna, koja je neophodna za dobro zdravlje. \u201eTo je kao da neuronskim mre\u017eama dajemo ekvivalent dobrom no\u0107nom snu\u201c, rekao je ra\u010dunalni znanstvenik iz Nacionalnog laboratorija Los Alamos Yijing Watkins.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di tvrde da ova potreba za odmorom nije sveprisutna kod AI-a. Umjesto toga, ograni\u010dena je na biolo\u0161ki realisti\u010dne neuromorfne procesore \u2013 kao \u0161to je Intelov \u010dip Loihi. Garrett Kenyon, koautor istra\u017eivanja Los Alamosa, izjavio je: <\/p>\n\n\n\n “Ve\u0107ina istra\u017eiva\u010da strojnog u\u010denja, deep learning-a i AI-a nikada se ne susre\u0107e s ovim problemom, jer upravo u umjetno stvorenim sustavima koje prou\u010davaju imaju luksuz izvr\u0161iti globalne matemati\u010dke operacije koje imaju efekt reguliranja ukupnog dinami\u010dkog napredovanja sustava.”<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Istra\u017eiva\u010di tvrde da ova potreba za odmorom nije sveprisutna kod umjetne inteligencije.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21053668,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16324],"tags":[21163,16493,17490,17261,21189],"class_list":["post-21053667","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-tehnologija","tag-duboki-san","tag-mozak","tag-san","tag-umjetna-inteligencija","tag-umor"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053667","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21053667"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053667\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21053668"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21053667"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21053667"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21053667"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}