Istra\u017eiva\u010di su sada uspjeli mapirati petinu svjetskog morskog dna. 2017. godine, kad je pokrenuta inicijativa za mapiranje kompletnog morskog dna do 2030. godine, prema modernim standardima bilo je mapirano samo 6 posto morskog dna.<\/p>\n\n\n\n
Projekt, koji nosi naziv Seabed 2030, suradnja je izme\u0111u japanske fondacije Nippon i organizacije General Bathymetric Chart of the Ocean (GEBCO). Ovaj projekt \u0107e pomo\u0107i znanstvenicima da bolje razumiju kako nastaje tsunami te da mogu prognozirati koliko \u0107e se podi\u0107i razina mora kao rezultat klimatskih promjena. Kompletna mapa bi mogla pomo\u0107i industrijama koje \u017eele eksploatirati naftu, plin i minerale u dubokom moru. Osim toga, podaci su va\u017eni i telekomunikacijskim tvrtkama koje postavljaju podvodne kabele od obale do obale. Mape i podaci prikupljeni do sad, dostupni su javnosti.<\/p>\n\n\n\n
Trenutno je mapirana povr\u0161ina dvostruko ve\u0107a od Australije, a preostala povr\u0161ina za mapiranje dvostruko je ve\u0107a od Marsa. Kako bi otkrili kako izgleda dno oceana, koriste se zvu\u010dni impulsi koji se \u0161alju prema morskom dnu s brodova. Tehnologija potom izra\u010dunava dubinu tako \u0161to mjeri koliko je vremena potrebno impulsu da se odbije i vrati na povr\u0161inu, pi\u0161e The Verge<\/a><\/em>.<\/p>\n\n\n\n Prikupljanje batimetrijskih podataka visoke rezolucije postaje te\u017ee u dubljim vodama. Jednom brodu bi trebalo oko 350 godina da istra\u017ei 93 posto svjetskih oceana dubljih od 200 metara. Zato ovaj projekt prikuplja podatke vlada, akademskih istra\u017eiva\u010da i komercijalnih brodova. U budu\u0107nosti bi se mogla koristiti i plovila bez posade kako bi se umanjio tro\u0161ak, vrijeme i radna snaga koja je trenutno potrebna za ostvarivanje ovog projekta. Procjenjuje se kako bi projekt Seabed mogao ko\u0161tati \u010dak 3 milijarde dolara.<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Trenutno je mapirana povr\u0161ina dvostruko ve\u0107a od Australije, a preostala povr\u0161ina za mapiranje dvostruko je ve\u0107a od Marsa.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21053798,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16374],"tags":[18174,17799,18567,22229,16473],"class_list":["post-21053797","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-geologija","tag-klimatske-promjene","tag-mapa","tag-morsko-dno","tag-seabed-2030","tag-tsunami"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053797","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21053797"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21053797\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21053798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21053797"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21053797"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21053797"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}