{"id":21054522,"date":"2020-10-07T14:42:13","date_gmt":"2020-10-07T12:42:13","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21054522"},"modified":"2020-10-07T14:43:43","modified_gmt":"2020-10-07T12:43:43","slug":"kako-se-biraju-dobitnici-nobelove-nagrade","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/kako-se-biraju-dobitnici-nobelove-nagrade\/","title":{"rendered":"Kako se biraju dobitnici Nobelove nagrade?"},"content":{"rendered":"\n

Nobelova nagrada je ponovno u centru zbivanja, a zanimljiv je i proces odabira kandidata, prenosi ameri\u010dka TV mre\u017ea CNBC<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n

Zaklada Nobel je privatna institucija osnovana 1900. godine odgovorna za za\u0161titu instituta za dodjelu nagrada i predstavljanje Nobelove organizacije. Svaka osoba koja ispunjava kriterije za nominiranje mo\u017ee podnijeti nominaciju za Nobelovu nagradu, no imena kandidata i druge informacije o nominacijama mogu se otkriti tek 50 godina kasnije. <\/p>\n\n\n\n

Nominacije za ve\u0107inu Nobelovih nagrada dodjeljuju se samo na poziv, no svatko tko ispunjava kriterije mo\u017ee nominirati kandidata. <\/p>\n\n\n\n

Svake godine se od tisu\u0107a sveu\u010dili\u0161nih profesora, \u010dlanova akademija, prethodnih nobelovaca i \u010dlanova parlamentarnih skup\u0161tina tra\u017ee prijedlozi kandidata za Nobelovu nagradu sljede\u0107e godine. <\/p>\n\n\n\n

Potom, nakon \u0161to su primljene nominacije, odgovaraju\u0107e institucije iz razli\u010ditih podru\u010dja odgovorne su za izbor kandidata. <\/p>\n\n\n\n

Alfred Nobel je u oporuci odredio institucije odgovorne za nagradu koje je \u017eelio osnovati, a to su Karolinski institut za Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, \u0160vedsku akademiju za Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost, Kraljevsku \u0161vedsku akademiju znanosti za Nobelovu nagradu za fiziku i kemiju i Odbor od pet osoba koje \u0107e izabrati Norve\u0161ki parlament ( Norve\u0161ki Nobelov odbor) za Nobelovu nagradu za mir. <\/p>\n\n\n\n

Proces izbora se izvodi na sljede\u0107i na\u010din: <\/p>\n\n\n\n

U rujnu, Nobelov odbor poziva kvalificirano osoblje da nominira izvanredne radove. Krajnji rok za podno\u0161enje nominacija je 31. sije\u010danj. U velja\u010di Nobelov odbor komentira nominacije i bira preliminarne kandidate. Na prolje\u0107e se odbor sastaje i savjetuje sa stru\u010dnjacima. U razdoblju izme\u0111u lipnja i kolovoza, Nobelov odbor sastavlja izvje\u0161taj s preporukama stru\u010dnjaka. Zatim, u rujnu Nobelov odbor podnosi kona\u010dni izvje\u0161taj o preporukama odgovaraju\u0107im akademijama. Kona\u010dno, u listopadu se Nobelovci biraju i to ve\u0107inom glasova. Odluka je kona\u010dna i bez \u017ealbe, a zatim se objavljuju imena dobitnika Nobelove nagrade. <\/p>\n\n\n\n

Nakon procesa biranja i objave, nobelovci svoje nagrade dobivaju u prosincu. <\/p>\n\n\n\n

Ovogodi\u0161nju Nobelovu nagradu za medicinu<\/strong> dobili su Britanac Michael Houghton<\/strong> i Amerikanci Harvey Alter<\/strong> i Charles Rice<\/strong> za otkri\u0107a vezana uz virus hepatitisa C<\/strong>. Spomenuti znanstvenici su nagra\u0111eni za izniman doprinos u borbi protiv hepatitisa, koji predstavlja veliki zdravstveni problem i uzrokuje cirozu i rak jetre.<\/p>\n\n\n\n

Ovogodi\u0161nju Nobelovu nagradu za kemiju<\/strong> dobile su kemi\u010darke Jennifer Doudna<\/strong> i Emmanuelle Charpentier<\/strong> za “razvoj metoda za ure\u0111ivanje gena<\/strong>“. Nagra\u0111ene su jer su unaprijedile jedan od najo\u0161trijih alata u genetskoj tehnologiji, molekularne \u0161kare CRISPR \/ Cas9. Radi se o mo\u0107nom molekularnom alatu koji mo\u017ee popraviti veliku ve\u0107inu mutacija koje dovode do genetskih poreme\u0107aja kod ljudi, a koristi se u ispravljanju genetskih mutacija i lije\u010denju nekih rijetkih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ovogodi\u0161nju Nobelovu nagradu za medicinu dobili su Britanac Michael Houghton i Amerikanci Harvey Alter i Charles Rice za otkri\u0107a vezana uz virus hepatitisa C.<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21054523,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[17720,22445,22444,22446],"class_list":["post-21054522","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-znanost","tag-nobelova-nagrada","tag-nobelova-nagrada-za-kemiju","tag-nobelova-nagrada-za-medicinu","tag-zaklada-nobel"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21054522","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21054522"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21054522\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21054523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21054522"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21054522"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21054522"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}