{"id":21059494,"date":"2010-02-19T01:51:46","date_gmt":"2010-02-19T00:51:46","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21059494"},"modified":"2023-01-13T12:27:13","modified_gmt":"2023-01-13T11:27:13","slug":"spanjolski-znanstvenici-razvili-nov-matematicki-model-za-predvidanje-laksih-sportskih-ozljeda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/spanjolski-znanstvenici-razvili-nov-matematicki-model-za-predvidanje-laksih-sportskih-ozljeda\/","title":{"rendered":"\u0160panjolski znanstvenici razvili nov matemati\u010dki model za predvi\u0111anje lak\u0161ih sportskih ozljeda"},"content":{"rendered":"\n<p>\u0160panjolski matemati\u010dari pokazali su kako se ozljede donjih ekstremiteta zbog bavljenja nogometom, atletikom ili ko\u0161arkom mogu predvidjeti matemati\u010dkim jednad\u017ebama i logi\u010dkom regresijom. Ovo je istra\u017eivanje rezultat suradnje sveu\u010dili\u0161ta u Granadi, sveu\u010dili\u0161ta Pablo Olavide u Sevilji te Instituta Vicente Espinel od M\u00e1lage.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj je rad objavljen u magazinu Apunts. Medicina de L\u2019esport, a na njemu su sudjelovali Antonio Fern\u00e1ndez Mart\u00ednez sa Sveu\u010dili\u0161ta Pablo de Olavide, Juan Carlos de la Cruz M\u00e1rquez, Bel\u00e9n Cueto Mart\u00edn i Juan Carlos de la Cruz Campos sa Sveu\u010dili\u0161ta u Granadi (\u0160panjolska) te Santiago Salazar Alonso s Instituta Vicente Espinel od M\u00e1lage.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201cIdentifikacija faktora koji izazivaju sportske ozljede omogu\u0107ile bi trenerima i sporta\u0161ima modificiranje programa treninga ne bi li izbjegli eventualnu budu\u0107u ozljedu. Iako su se radovi na temu sportske medicine tradicionalno bavili dijagnozom i terapeutskim aspektima sportskih ozljeda, njihova preventiva, brza dijagnoza i najbolji tretman mogli bi odrediti budu\u0107nost karijere sporta\u0161a. Tako\u0111er bi mogli pomo\u0107i sporta\u0161ima pri ostvarenju osobnih i profesionalnih ciljeva u okviru svog realnog potencijala,\u201d navode znanstvenici.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Faktori koji uzrokuju ozljede<\/h2>\n\n\n\n<p>Znanstvenici isti\u010du kako postoje tri glavna faktora koji uzrokuju sportske ozljede: pogre\u0161ne tehnike treniranja, neodgovaraju\u0107a ili o\u0161te\u0107ena sportska oprema te antropometri\u010dke ili biomehani\u010dke abnormalnosti. Zadnja grupa faktora bila je polazi\u0161na to\u010dka istra\u017eivanja. Poku\u0161ali su odrediti stupanj rizika od potencijalne ozljede sporta\u0161a u podru\u010dju donjih ekstremiteta kroz odre\u0111ene antropometri\u010dke parametre. U\u010destalost ozljeda mladih sporta\u0161a izuzetno je visoka, navode autori ovog rada. 998 od 1000 mladih igra\u010da ko\u0161arke do\u017eivi po jednu ozljedu u svakom trenutku. Ko\u0161arka je sport u kojem je ovakav u\u010destalost najve\u0107a, prati ga rukomet s 814 ozlije\u0111ena igra\u010da na svakih 1000 igra\u010da te odbojka s 548. Rad odra\u017eava kako se 39% \u0160panjolaca bavi sportom dok njih svega 6% trenira svaki dan. Polovica tih 6% do\u017eivjet \u0107e neki oblik lak\u0161e ozljede i tako kroz cijeli \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Nedavna istra\u017eivanja<\/h2>\n\n\n\n<p>Ovakav tip istra\u017eivanja relativno je nov fenomen. Prvi poku\u0161aj predvi\u0111anja sportskih ozljeda opisao je Shambaugh 1991. preko me\u0111usobno ovisnih varijabli, nesrazmjera te\u017eine u kretanju na dvije noge te devijacije Q-kuta kvadricepsa. \u0160panjolski znanstvenici njegov rad i rezultate drugog autora, Grubbs, kao temelj ovog istra\u017eivanja: iskoristili su Shambaughov postotak za ko\u0161arka\u0161e u odnosu na prakti\u010dnu prezentaciju, uzelo se u obzir predstavnike oba spola. Analizirane su razli\u010dite varijable za predvi\u0111anje u raznolikoj sportskoj populaciji, uklju\u010duju\u0107i i trka\u010de te skaka\u010de oba spola, u dobi izme\u0111u 14 i 18 godina. Cilj je bio pronalazak valjanog alata za predvi\u0111anje rizika od ozljede u gore spomenutoj populaciji te pronalazak matemati\u010dkog algoritma pod nazivom `Fernandezova stopa ozljeda`. Prema formuli:<\/p>\n\n\n\n<p>1\/1 + e\u2013(0,757 _ AQI \u2013 0,647 _ DGM2),<\/p>\n\n\n\n<p>gdje je, AQI Q-kut donjeg lijevog ekstremiteta, a DGM2 kvadrat razlike izme\u0111u debljine oba bedra.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo istra\u017eivanje dokazuje kako je analiza logisti\u010dkom regresijom valjana metoda za razlikovanje antropometri\u010dkih parametara povezanih sa sportskim ozljedama. Nadalje, autori ovog rada upozoravaju kako je nu\u017eno nastaviti raditi na ovoj temi ne bi li se u\u010dvrstila ideja o analizi tjelesne strukture sporta\u0161a kao dobre metode za predvi\u0111anje budu\u0107ih ozljeda. Ta bi metoda sporta\u0161ima mogla biti od velike pomo\u0107i u pobolj\u0161anju sportskih dostignu\u0107a, ali i zdravlja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-right\"><em>Izvor:&nbsp;eurekalert.org<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u0160panjolski matemati\u010dari pokazali su kako se ozljede donjih ekstremiteta zbog bavljenja nogometom, atletikom ili ko\u0161arkom mogu predvidjeti matemati\u010dkim jednad\u017ebama i logi\u010dkom regresijom. Ovo je istra\u017eivanje rezultat suradnje sveu\u010dili\u0161ta u Granadi, sveu\u010dili\u0161ta Pablo Olavide u Sevilji te Instituta Vicente Espinel od M\u00e1lage. Ovaj je rad objavljen u magazinu Apunts. Medicina de L\u2019esport, a na njemu su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21059495,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16329],"tags":[22463,22464,22024],"class_list":["post-21059494","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-matematika-i-ekonomija","tag-matematicki-model","tag-sportske-ozljede","tag-znanstvenici"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059494","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21059494"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059494\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21066683,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059494\/revisions\/21066683"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21059495"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21059494"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21059494"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21059494"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}