{"id":21059529,"date":"2012-01-23T15:32:34","date_gmt":"2012-01-23T14:32:34","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21059529"},"modified":"2020-10-22T15:42:02","modified_gmt":"2020-10-22T13:42:02","slug":"dine-koje-zauzimaju-podrucje-velicine-kanade-intrigiraju-znanstvenike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dine-koje-zauzimaju-podrucje-velicine-kanade-intrigiraju-znanstvenike\/","title":{"rendered":"Dine koje zauzimaju podru\u010dje veli\u010dine Kanade intrigiraju znanstvenike"},"content":{"rendered":"\n<p>Saturnov mjesec Titan sve vi\u0161e intrigira znanstvenike, a njihovo novo otkri\u0107e jest to da su primije\u0107ene razli\u010dite vrste dina na njegovoj povr\u0161ini.<\/p>\n\n\n\n<p>Znanstvenici su do te spoznaje do\u0161li analizom radarskih podataka prikupljenih pomo\u0107u letjelice Cassini. Dine na Titanu zauzimaju povr\u0161inu veli\u010dine Kanade, odnosno 13 posto \u010ditavog mjeseca. Ve\u0107 je ranije ustanovljeno kako je Titan, koji je najve\u0107i Saturnov prirodni satelit, zapravo jedini mjesec u Sun\u010devom sustavu koji ima atmosferu i planetarne klimatske procese.<\/p>\n\n\n\n<p>Titanove dine, me\u0111utim, nasuprot onih na Zemlji su gigantske. \u0160iroke su izme\u0111u jednog i dva kilometra, duga\u010dke nekoliko stotina kilometara te visoke oko 100 metara, stoji na stranicama Europske svemirske agencije (ESA).<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter size-large\"><img decoding=\"async\" width=\"580\" height=\"337\" src=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/10\/dine-na-titanu.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-21059530\" srcset=\"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/10\/dine-na-titanu.jpg 580w, https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-content\/uploads\/sites\/14\/2020\/10\/dine-na-titanu-300x174.jpg 300w\" sizes=\"(max-width: 580px) 100vw, 580px\" \/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p>Ipak, njihova veli\u010dina nije ujedna\u010dena, kao niti me\u0111usoban razmak, te se na taj na\u010din odaje okolina u kojoj su formirane i u kojoj su se razvijale. Jo\u0161 jedna bitna razlika jest i u tome \u0161to pijesak na Titanu nije napravljen od silikata, kao na Zemlji, ve\u0107 od \u010dvrstih ugljikohidrata, koji dolaze iz atmosfere Titana. Oni se u zasad nepoznatom procesu za znanstvenike, oblikuju u milimetarska zrnca.<\/p>\n\n\n\n<p>Gotovo sve dine na Titanu nalaze se u nizinskim dijelovima i u ekvatorijalnom dijelu. One sjevernije su daleko tanje i ve\u0107eg me\u0111usobnog razmaka, a znanstvenici vjeruju kako je to mo\u017eda posljedica Saturnove elipti\u010dne orbite.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Saturnov mjesec Titan sve vi\u0161e intrigira znanstvenike, a njihovo novo otkri\u0107e jest to da su primije\u0107ene razli\u010dite vrste dina na njegovoj povr\u0161ini. Znanstvenici su do te spoznaje do\u0161li analizom radarskih podataka prikupljenih pomo\u0107u letjelice Cassini. Dine na Titanu zauzimaju povr\u0161inu veli\u010dine Kanade, odnosno 13 posto \u010ditavog mjeseca. Ve\u0107 je ranije ustanovljeno kako je Titan, koji [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21059531,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16359],"tags":[22478,22479,16536],"class_list":["post-21059529","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-planete-i-mjeseci","tag-dine","tag-kana","tag-titan"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059529","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21059529"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059529\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21059531"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21059529"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21059529"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21059529"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}