{"id":21059559,"date":"2012-03-10T20:40:05","date_gmt":"2012-03-10T19:40:05","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21059559"},"modified":"2020-10-22T20:49:19","modified_gmt":"2020-10-22T18:49:19","slug":"nova-opasnost-slucajno-otkriven-asteroid-2012-da-14-za-11-mjeseci-udara-u-zemlju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/nova-opasnost-slucajno-otkriven-asteroid-2012-da-14-za-11-mjeseci-udara-u-zemlju\/","title":{"rendered":"Nova opasnost: Slu\u010dajno otkriven asteroid \u201c2012 DA 14\u201d za 11 mjeseci udara u Zemlju"},"content":{"rendered":"\n

Kako bi izbjegli mogu\u0107u katastrofu \u2013 ovaj put zakazanu za velja\u010du 2013. \u2013 znanstvenici su predlo\u017eili da se konfrontacija s asteroidom 2012 DA14 obavi s raketama s bojevim glavama ili tako \u0161to \u0107e ga se \u201eobojati\u201c specijalnim bojama koje upijaju Sun\u010devu svjetlost, kako bi on promijenio temperaturu i kako bi skrenuo sa sada\u0161nje rute. Jedini je problem \u0161to je za gra\u0111enje svemirskih raketa potreban du\u017ei vremenski period.<\/p>\n\n\n\n

NASA-ini podaci pokazuju da su ovaj asteroid prvi opazili \u0161panjolski astronomi amateri koji su shvatili da je asteroid prije tri godine promijenio pravac kretanja. Na takav na\u010din \u0107e gotovo dotaknuti planetu za 11 mjeseci, to jest u velja\u010di 2013. godine, \u0161to dodatno pove\u0107ava strah od mogu\u0107e kolizije.<\/p>\n\n\n\n

Asteroid poznat pod imenom 2012 DA14  \u0107e pro\u0107i pored Zemlje u velja\u010di 2013. na udaljenosti manjoj od 27 tisu\u0107a kilometara. \u0160to je bli\u017ee od geo-sinkrone orbite nekih satelita.<\/p>\n\n\n\n

Postoji mogu\u0107nost da \u0107e asteroid udariti o Zemlju, no da bi se znala prava potencijalna prijetnja, potrebno je napraviti dodatne kalkulacije kao i stvaranje planova kako da se izbjegne mogu\u0107a opasnost.<\/p>\n\n\n\n

Doktor David Dunhan, NASA-in ekspert, je u izjavi studentima ruskog sveu\u010dili\u0161ta za elektroniku i matematiku rekao slijede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n

\u201eZemljino gravitacijsko polje \u0107e zna\u010dajno utjecati na putanju ovog asteroida. Potrebne su nam dodatne kalkulacije kako bi provjerili kolika je opasnost od kolizije. Astaroid bi se mogao slomiti na desetke manjih komada, ili bi se on mogao razdvojiti na nekoliko ve\u0107ih komada i izgorjeti u atmosferi. Mi smo u stanju otkriti o kakvom se asteroidu radi i kakva mu je mineralna struktura, to \u0107emo napraviti uz pomo\u0107 spektralne analize. S tim \u0107emo podacima predvidjeti njegovo pona\u0161anje u atmosferi i \u0161to nam je potrebno uraditi kako bi sprije\u010dili eventualnu \u0161tetu.\u201c<\/p>\n\n\n\n

U slu\u010daju kolizije, znanstvenici su izra\u010dunali kako bi oslobo\u0111ena destruktivna energija bila jednaka eksploziji termo nuklearne bombe.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Trenuta\u010dni podaci tablice s udaljeno\u0161\u0107u i datumima<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

\u201eZnanstvenici za sada imaju u planu dvije opcije; ru\u0161enje ovog meteorita raketama s bojevim glavama ili bi ga obojali,\u201c rekao je Dunham. \u201cSpecijalna boja bi utjecala na na\u010din kako asteroid reflektira Sun\u010devu svjetlost i tako bi promjenom njegove temperature promijenili i njegovu putanju.\u201d<\/p>\n\n\n\n

\u201eNo ovo je jo\u0161 ve\u0107a prijetnja jer bi se njegova putanja uvelike promijenila i on bi mogao postati jo\u0161 ve\u0107a prijetnja kada se s njim susretnemo 2056. godine,\u201c rekao je Aleksandr Devaytkin voditelj ruske opservatorije Pulkovo za tiskovinu Izvestia.
Kako god bilo, za ovakav plan su potrebne rakete i svemirske letjelice, no za njihovu izgradnju bi nam trebalo barem dvije godine.<\/p>\n\n\n\n

\u201eOvaj asteroid je gorko otkri\u0107e. On je u ovakvoj orbiti ve\u0107 vi\u0161e od tri godine i 2012 DA14 je pre\u0161ao preko putanje Zemlje ve\u0107 nekoliko puta,\u201c otkrio je svemirski analiti\u010dar Sergey Noroenkov iz ruske akademije znanosti.<\/p>\n\n\n\n

\u010cini se da s otkrivanjem opasnosti iz svemira jo\u0161 uvijek jako veliku ulogu igra \u010dista slu\u010dajnost, dok obrambeni planovi za o\u010duvanje planete postoje samo kao skice.<\/p>\n\n\n\n

Ne bismo nazvali na\u0161 susret s 2012 DA14 kao sigurnu katastrofu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Dijagram orbite\u00a02012 DA14
<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

\u201eAsteroid bi se mogao raspasti na male komadi\u0107e kada u\u0111e u atmosferu. U takvom slu\u010daju ve\u0107ina njegovih komada nikada ne bi do\u0161la do povr\u0161ine planete,\u201c primijetio je Dunham.<\/p>\n\n\n\n

No ako cijeli asteroid udari o planetu, jakost udara \u0107e nalikovati onoj koja se dogodila 1908. godine za vrijeme Tunguske eksplozije kada je uni\u0161teno preko 2150 kvadratnih kilometara \u0161ume u Sibiru. To je gotovo veli\u010dina dr\u017eave Luksemburg.<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na podatke s kojima danas raspola\u017eemo, kretanje asteroida se jo\u0161 uvijek treba izra\u010dunati da bi znali gdje \u0107e i kako zavr\u0161iti.<\/p>\n\n\n\n

Izvor:\u00a0Russia Today<\/a>\u00a0\/\/ Prijevod:\u00a0Matrix World<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako bi izbjegli mogu\u0107u katastrofu \u2013 ovaj put zakazanu za velja\u010du 2013. \u2013 znanstvenici su predlo\u017eili da se konfrontacija s asteroidom 2012 DA14 obavi s raketama s bojevim glavama ili tako \u0161to \u0107e ga se \u201eobojati\u201c specijalnim bojama koje upijaju Sun\u010devu svjetlost, kako bi on promijenio temperaturu i kako bi skrenuo sa sada\u0161nje rute. Jedini je […]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21059562,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16357],"tags":[16635],"class_list":["post-21059559","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-astronomija","tag-asteroidi"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059559","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21059559"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059559\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21059562"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21059559"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21059559"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21059559"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}