{"id":21059591,"date":"2011-08-30T23:28:39","date_gmt":"2011-08-30T21:28:39","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21059591"},"modified":"2020-10-27T23:31:38","modified_gmt":"2020-10-27T22:31:38","slug":"hawking-odnio-najludu-okladu-u-povijesti-fizike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/hawking-odnio-najludu-okladu-u-povijesti-fizike\/","title":{"rendered":"Hawking odnio najlu\u0111u okladu u povijesti fizike?"},"content":{"rendered":"\n<p>Prije nekoliko godina svjetski su mediji objavili provokativnu vijest da se slavni britanski fizi\u010dar Stephen Hawking javno kladio u 100 dolara da Veliki hadronski sudara\u010d (LHC), ali i drugi akceleratori nikad ne\u0107e uspjeti prona\u0107i Higgsov bozon, koji se smatra nosiocem mase ve\u0107ine elementarnih \u010destica.<\/p>\n\n\n\n<p>Njegova je tvrdnja izazvala pravu uzbunu u znanstvenoj zajednici, a \u0161kotski fizi\u010dar Peter Higgs, po kojem je bozon dobio ime (istra\u017eivanja Higgsa i njegovih kolega 1960-ih udarila su temelje ideji o postojanju misteriozne \u010destice) provokaciju je do\u017eivio kao osobnu uvredu. Higgs se tada po\u017ealio da bi odgovor na Hawkingov izazov bio poput `kritiziranja princeze Diane`, no kona\u010dno mu je ipak uzvratio 2008. godine, nakon \u0161to se Hawking u jednom intervjuu na\u0161alio rekav\u0161i da bi zapravo bilo zanimljivije kada LHC ne bi prona\u0161ao bozon.<\/p>\n\n\n\n<p>Tom prigodom Higgs je izjavio da Hawkingovi izra\u010duni na kojima je utemeljio svoje tvrdnje nisu to\u010dni te da ideja kojom je vo\u0111en nije dobra jer je `poku\u0161ao objediniti teorije fizike \u010destica i gravitacije\u2026 na na\u010din na koji to nijedan teorijski fizi\u010dar ne bi smatrao ispravnim`.<\/p>\n\n\n\n<p>Neslu\u017ebena ispitivanja javnog mnijenja fizi\u010dara u posljednjem desetlje\u0107u pokazala su da velika ve\u0107ina njih vjeruje da tajnoviti bozon postoji te da je samo pitanje vremena kada \u0107e ga LHC otkriti. Svima se uglavnom \u010dinilo da se Hawking, poznat po kontroverznim izjavama, samo razme\u0107e svojim idejama i autoritetom.<\/p>\n\n\n\n<p>No iako su od pokretanja LHC-a 31. o\u017eujka 2010. do danas prikupljeni i analizirani petabitovi podataka pri dosad nevi\u0111enim energijama od sedam trilijuna elektronvolti, Higgsovu bozonu nije prona\u0111en nikakav ozbiljan trag. Obeshrabreni i razo\u010darani rezultatima, znanstvenici su kona\u010dno pro\u0161li ponedjeljak, 22. kolovoza (o \u010demu je izvijestio i tportal), na konferenciji Biennial International Symposium on Lepton-Photon Interactions u Mumbaiju objavili da se sa 95-postotnom sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee re\u0107i da Higgs nije prona\u0111en u podru\u010dju u kojem je tra\u017een \u2013 od 145 do 466 milijardi elektronvolti.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, fizi\u010dari u CERN-u (koji upravlja LHC-om) nisu jo\u0161 sasvim odustali. Naime, postoji mogu\u0107nost da Higgs postoji na ni\u017eim energijama, u pojasu izme\u0111u 114 i 145 milijardi elektronvolti (u kojem su ga tra\u017eili stru\u010dnjaci LHC-ova prethodnika LEP-a i jo\u0161 uvijek tra\u017ei tim Fermilabova Tevatrona), te petpostotna mogu\u0107nost da se sakrio negdje u pojasu koji je ve\u0107 pretra\u017een u CERN-u. Dakle, rad LHC-a \u0107e se nastaviti, bozon \u0107e se i dalje tra\u017eiti, no svakim danom sve je manje nade da \u0107e biti prona\u0111en, a sve vjerojatnije da \u0107e Hawking dobiti okladu protiv cijelog svijeta fizi\u010dara.<\/p>\n\n\n\n<p>Ipak, klju\u010dno pitanje koje sada po\u010dinje brinuti znanstvenike nije ho\u0107e li izgubiti okladu, ve\u0107 odakle masa u svemiru ako Higgsov bozon ne postoji? Mogu\u0107e je da \u0107e nam za odgovor na ovo pitanje trebati teorije koje \u0107e i\u0107i dalje od postoje\u0107ih.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema standardnom modelu, elementarne \u010destice na visokim temperaturama iznad 10 na 15 Kelvina, kakve su vladale nakon Velikog praska (na kojima elektroslaba simetrija jo\u0161 nije bila razbijena, odnosno elektroslaba sila se jo\u0161 nije razdvojila na elektromagnetsku i slabu), nisu imale masu. Ne\u0161to kasnije, na spomenutoj kriti\u010dnoj temperaturi simetrija se spontano raspala te su W i Z bozoni dobili masu.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna od rijetkih ve\u0107 postoje\u0107ih alternativa standardnom modelu jest tzv. teorija Tehnikolora fizi\u010dara Stevena Weinberga prema kojoj se izvorna simetrija u svemiru mogla poremetiti i nekim drugim mehanizmima, a ne samo djelovanjem Higgsova bozona. No za njezino dokazivanje trebat \u0107e razine energije kojima \u010dak ni LHC nije dorastao te gomile novca za astronomski skupe ure\u0111aje.<\/p>\n\n\n\n<p>Valja istaknuti da \u0107e, ako LHC ne uspije prona\u0107i Higgsa, uz Hawkinga i njegove rijetke istomi\u0161ljenike, likovati jo\u0161 jedna skupina ljudi premda nije sudjelovala u okladi. Naime, ruke bi zadovoljno mogli trljati i ameri\u010dki kongresnici koji su se 1993. godine izjasnili protiv izgradnje tzv. Supervodljivog super sudara\u010da, skupog konkurenta LHC-a u SAD-u, prenosi tportal.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prije nekoliko godina svjetski su mediji objavili provokativnu vijest da se slavni britanski fizi\u010dar Stephen Hawking javno kladio u 100 dolara da Veliki hadronski sudara\u010d (LHC), ali i drugi akceleratori nikad ne\u0107e uspjeti prona\u0107i Higgsov bozon, koji se smatra nosiocem mase ve\u0107ine elementarnih \u010destica. Njegova je tvrdnja izazvala pravu uzbunu u znanstvenoj zajednici, a \u0161kotski [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21059592,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16333],"tags":[16832],"class_list":["post-21059591","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fizika","tag-povijest"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059591","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21059591"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059591\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21059592"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21059591"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21059591"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21059591"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}