{"id":21059659,"date":"2020-11-13T13:44:37","date_gmt":"2020-11-13T12:44:37","guid":{"rendered":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/?p=21059659"},"modified":"2020-11-13T13:44:39","modified_gmt":"2020-11-13T12:44:39","slug":"dva-milijuna-godina-stara-lubanja-pronadena-u-juznoj-africi-otkriva-nove-detalje-ljudske-evolucije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/clanak\/dva-milijuna-godina-stara-lubanja-pronadena-u-juznoj-africi-otkriva-nove-detalje-ljudske-evolucije\/","title":{"rendered":"Dva milijuna godina stara lubanja prona\u0111ena u Ju\u017enoj Africi otkriva nove detalje ljudske evolucije"},"content":{"rendered":"\n

Australski istra\u017eiva\u010di otkrili su u Ju\u017enoj Africi lubanju staru dva milijuna godina koja pru\u017ea nove detalje o evoluciji \u010dovjeka. <\/p>\n\n\n\n

Fosilni ostaci pripadaju mu\u0161kom Paranthropus robustusu, vrsti Australopitecina koja je kao “vrsta ro\u0111aka” postojala istovremeno s \u010dovjekovim drevnim precima. <\/p>\n\n\n\n

Stru\u010dnjaci s katedre za arheologiju na Sveu\u010dili\u0161tu La Trobe u Melbourneu, predvodili su iskopavanja sjeverno od Johannesburga u Ju\u017enoj Africi, kao i rekonstrukciju rijetke lubanje s velikim zubima. <\/p>\n\n\n\n

Fosil je prona\u0111en 20. lipnja 2018. godina, a istra\u017eiva\u010di ga opisuju kao vrlo uzbudljivog, pi\u0161e Independent<\/a><\/em>. <\/p>\n\n\n\n

“Najve\u0107i broj fosilnih ostataka podrazumijeva jedan zub, a pronalazak \u010deljusti s ovoliko zubi je zaista nevjerojatna sre\u0107a”, izjavila je doktorica Angeline Leece za BBC. <\/p>\n\n\n\n

Prema njezinim navodima, Paranthropus robustus pojavio se, grubo re\u010deno, istovremeno s na\u0161im dalekim pretkom homo erectusom, a lubanja je prona\u0111ena u blizini skeleta djeteta otkrivenog na istom podru\u010dju 2015. godine. <\/p>\n\n\n\n

“Ove dvije dosta razli\u010dite vrste – Homo erectus s relativno velikim mozgom i malim zubima i Paranthropus robustus s malim mozgom i velikim zubima – predstavljaju dijametralno suprotne eksperimentne evolucije”, objasnila je dr. Leece.<\/p>\n\n\n\n

“Paranthropus robustus je s vremenom, najvjerojatnije, evoluirao kako bi mogao izdr\u017eati ja\u010de sile prilikom zagriza i \u017evakanja, \u0161to je s njegovim zubima i vilicom bilo te\u0161ko. Ispitivanja u budu\u0107nosti razjasnit \u0107e jesu li promjene u njegovoj prirodnoj okolini utjecale na promjenu ishrane i na koji je na\u010din to utjecalo na evoluciju \u010dovjeka”, nadodala je Leece.<\/p>\n\n\n\n

Doktorand Sveu\u010dili\u0161ta La Trobe, Jesse Martin, istaknuo je da je otkri\u0107e objavljeno u akademskom \u010dasopisu Nature Ecology and Evolution<\/em> i da bi moglo dovesti do jasnije slike kakvi su bili na\u0161i preci i boljeg razumijevanja prilika u kojima su tad \u017eivjeli. <\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er, Martin je naglasio da ovakvi fosilni ostaci predstavljaju rijetke primjere mikroevolucije unutar ljudskog roda i pokazuju da je Paranthropus robustus imao postepen razvoj aparata za \u017evakanje, najvjerojatnije tijekom stotina tisu\u0107a godina. <\/p>\n\n\n\n

Pretpostavlja se da su u to vrijeme u Africi postojale jo\u0161 dvije homini vrste uz vrste vrste Paranthropus robustus – Homo erectus i Homo heidelbergensis.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Fosilni ostaci pripadaju mu\u0161kom Paranthropus robustusu, vrsti Australopitecina koja je kao “vrsta ro\u0111aka” postojala istovremeno s \u010dovjekovim drevnim precima. <\/p>\n","protected":false},"author":10022,"featured_media":21059660,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_lmt_disableupdate":"","_lmt_disable":"","footnotes":""},"categories":[16331],"tags":[17067,18580,22503,22502,17793,22504],"class_list":["post-21059659","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-arheologija-i-paleontologija","tag-afrika","tag-evolucija","tag-homo-erectus","tag-ljudska-evolucija","tag-lubanja","tag-paranthropus-robustusu"],"modified_by":null,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059659","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/users\/10022"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21059659"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21059659\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21059660"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21059659"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21059659"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/geek.hr\/znanost\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21059659"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}